Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 1

Tjínjngoo tokoán nga ñaki kixi je Énle Niná

Tjínjngoo tokoán nga ñaki kixi je Énle Niná

TEXTO XI TSʼE NÓ 2023: “Ñaki kixi je énli” (SAL. 119:160).

KJOAJNDA 96 Je Énle Niná nʼio chjíle

XI TÍNCHJA̱NI a

1. Ánni nga tjínkʼani chjota xi tsín makjainle jmeni xi tso Biblia.

 ALIKUI timakjainnile chjota jmeni xi ʼmile kʼoa alikui tiʼya xi sínʼiotʼani. Nkjín chjota xi kuenta sʼín jmeni xi tso chjota político, chjota científico kao chjota xi negocio sʼín. Tonga kʼoati kui síkjaʼaitsjen tsa ñaki kʼoatjín jmeni xi tso chjota jebi. Tjínkʼa xi tsín timakjainnile jmeni xi tso xi nyatítjonle religión xi chjotale Cristo tsole yaole. Kʼoa nga kʼoatso chjota jebi nga kui Biblia bakóya, kuinga tsín timakjainnile chjota jmeni xi tso Biblia.

2. Tojo tso Salmo 119:160, jméni xi ñaki kʼoéjngoaa tokoán.

2 Xi choʼndale Jeobá maa ʼyañá nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso Niná kʼoa nga kui xi mele nga nda kuiyoaa (Sal. 31:5; Is. 48:17). Makjainná jmeni xi tso Biblia nga̱ ñaki én kixi jmeni xi faʼaitʼa (tʼexkiai Salmo 119:160). b Kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen tojo kitso jngo xi tʼatsʼe Biblia kotʼayason, nga kitso: “Ñaki kʼoatjín jmeni xi tso Niná kʼoa bitjoson ngantsjai. Je naxinandále Niná makjainle jmeni xi tso Niná nga̱ jé sínʼiotʼa”.

3. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 Janla koya chótʼayajiaan xi koasenkaoná nga kʼuínyalee chjota nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso Énle Niná. Nga tsín tíbʼantjaiya jmeni xi tso Biblia, nga bitjoson ngantsjai jmeni xi tso kʼoa nga binyakao chjota nga síndaya yaole.

TSÍN TÍBʼANTJAIYA JMENI XI TSO BIBLIA

4. Ánni kʼoasʼin síkjaʼaitsjen kʼani chjota nga tíbʼantjaiya jmeni xi tso Biblia.

4 Ñachanla chjota kisichjén Jeobá nga kiski Biblia. Tonga nichxin xi tiyoaa ndʼaibi jetsín xo̱njchá xi títjon kichji. c To copia xi kjioná ndʼaibi. Kuinga tsín makjain kʼanile chjota tsa ñaki Énle Niná xi faʼaitʼa je Biblia xi kjioná ndʼaibi. Jósʼin jchañá nga tsín tíbʼantjaiya jmeni xi tso Biblia.

Je chjota xi kui xá kisʼin nga kiski ijngokʼa je Escrituras Hebreas ñaki kʼoakjoansʼin kiski jotso je Énle Niná (Chótsenlai párrafo 5)

5. Jósʼin kichji ijngokʼa je Escrituras Hebreas (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).

5 Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga xin kichjitʼa ijngokʼa je xo̱njchá xi kjio, nga̱ kui xi mele nga tsín jchangi je Énle. Kʼoakitsole xi rey sʼin tsakatio ya naxinandá Israel nga jesoa katakji ijngokʼa xo̱n xi tjítʼa kjoatéxoma xi tokʼoa jetjío. Kʼoati kitsole chjota levita nga katatsoyale kjoatéxoma je naxinandá (Deut. 17:18; 31:24-26; Neh. 8:7). Kʼianga jekinikatíonʼio chjota judío ya naxinandá Babilonia, je chjota xi toxá kiskotʼayani nga xo̱n kji, nkjín copia kiski xi tsʼe Escrituras Hebreas (Esd. 7:6, nota). Nʼio nda kiski chjota jebi. Tsakʼéxki je én kao nota ánni nga tsín jme xi kijinnile. Ninga kʼoalani, kijin kjoanʼio kʼale nga̱ chjotajée ma. Tonga tojo tsaʼyale nga koanskanni jñani tsín nda kisatio nga̱ nkjín copia kichji xi tikuini texto. Kataʼyala jósʼin tsaʼyanile.

6. Jósʼin ʼyanile jñani tsín nda kichji je Biblia.

6 Je chjota xi tʼatsʼe Biblia kotʼayason ndʼaibi be jñani tsín nda kisatio je copiale Biblia. Tobʼelañá, tsa jngo sientola mani chjota xi skí jngo xo̱n kʼoa tsa jngo xi koaijinle én, kʼianga ni̱ngósonkao je xi kakji xi ngikʼa kʼiaa jchale jñani tsín nda kasʼe jngo. Tikʼoasʼinni, je xi tʼatsʼe Biblia kotʼayason síngósonkao je xo̱njchá xi kjio kʼianga be jñani tsín nda kisʼe kʼoa tsa én kijin.

7. Jósʼin ʼyañá nga nʼio nda kiskosonnile josʼin kiski je chjota xi kiski ijngokʼa je xo̱njchá xi kjio.

7 Kataʼyala jokisʼin je chjota xi kjaʼaí xo̱n kiskitʼa ijngokʼa je Énle Niná nga nʼio nda kiskosonnile josʼin kiski nga tsín jme xi kijinle. Je xo̱njchá xi kijnakjijngo xi tsʼe Escrituras Hebreas kui xi Códice de Leningrado ʼmi, xi kʼiala nó 1008 kʼoa tsa 1009 kichji. Tonga jenkjín nó tjínle nga koansjai xkoa̱le xo̱njchá xi tsʼatola 1,000 nó ngisa tongini kichji tikʼoajinni Códice de Leningrado. Tjínjinkʼa xi kʼoakuitso nga tsín timangósonni kao xo̱njchá xi kjio je Códice de Leningrado nga̱ 1,000 nó jejaʼato nga kichjitítjon. Tonga kʼianga kisingósonkao je chjota xi kui xá sʼín je Códice de Leningrado kao xo̱njchá xi jekjoatse kjio, alikui tsʼantjaiya jotso je Énle Niná ningalani tsʼantjaiya josʼin kichji.

8. A mangóson josʼin kichji je Escrituras Griegas Cristianas kao xo̱njchá xi kʼoati jekjoatse kjio.

8 Je chjotale Cristo xi títjon tsakatio kʼoati kisʼin jokisʼin je chjota xi kiski ijngokʼa je Escrituras Hebreas. Kʼoati nʼio nda kiskosonnile josʼin kiski je xi 27 libro xi tsʼe Escrituras Griegas xi kisichjén nga kitsoyason kʼoa nga tsakatiojtín. Jngo chjota xi tʼatsʼe Biblia kotʼayason xi kisingósonkao je Escrituras Griegas kao xo̱n xi kʼoati kʼia kitjo, i kitso kʼianga kui kinchja̱ni tʼatsʼe Escrituras Griegas: “Nkjín copia kjio kʼoa ñaki kʼoakjoansʼin kichji”. Jngo xo̱n xi i̱ tso kʼianga tʼatsʼe Escrituras Griegas nchja̱ni: “Ñaki tjínjngo tokoán nga mangóson jotso Biblia xi kjio ndʼaibi kao xo̱njchá xi kichjitítjon” (Anatomy of the New Testament).

9. Jótso Isaías 40:8 xi tʼatsʼe Biblia.

9 Je chjota xi kiski ijngokʼa Biblia nʼio nda kiskosonnile josʼin kiski jokji jaʼato nó kʼoa ñaki kʼoatjín jmeni xi tso je Biblia xi kjioná ndʼaibi. d Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga tsín jme xi tíbʼantjaiyajin Énle saʼnda ndʼaibi (tʼexkiai Isaías 40:8). e Tsakui nichxin tjínkʼa xi kʼoakuitso nga tsínkui xi tsonile nga Énle Niná jmeni xi tso Biblia tokuini nga tsín tíbʼantjaiya. Kataʼyala kʼa choa̱ xi tjín nga tʼatsʼe Niná jaʼaini Biblia.

BITJOSON NGANTSJAI JMENI XI TONGINI TSO BIBLIA

Ngʼaskón: C. Sappa/DeAgostini/Getty Images; ngakixi: Image © Homo Cosmicos/Shutterstock

Kitjoson nichxin kjoatse je én xi tongini kinokjoa kʼoa tíbitjoson ndʼaibi (Chótsenlai párrafo 10, 11) j

10. Jngo koya én xi tongini kinokjoa tikʼaxki̱ xi kitjoson kʼoa nga kʼoatjín jmeni xi tso 2 Pedro 1:21 (chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

10 Nkjín én xi tongini kichjitʼa Biblia xi jekitjoson kʼoa tjínkʼa xi siento nó kitjosonni. Tjín choa̱ xi bakó nga kitjoson je én xi tongini kinokjoa. Alikui tokʼoamaná nga kitjoson nga̱ jé Jeobá xi tongini kʼoakitso nga kʼoakoa̱n (tʼexkiai 2 Pedro 1:21). f Si̱kjaʼaitsjenla jokoan naxinandá Babilonia. Kʼianga siglo 8 tongini nga nó 1, je Jeobá kʼoakitsole je profeta Isaías nga tongini katakji nga ni̱kjeson je naxinandá Babilonia. Saʼnda kʼoakitso Isaías nga Ciro ʼmi xi kuichosíkjeson naxinandá kʼoa kʼoakitso josʼin kjoaʼasʼen (Is. 44:27-45:2). Kʼoati kitso nga tondiaa ni̱kjeson naxinandá Babilonia nga jekoai nichxin kʼoa nga tosʼe̱jnakjitia (Is. 13:19, 20). Kʼoakjoansʼin kitjoson ngayeje jmeni xi kitso Isaías. Nʼio tse nganʼio kisʼele tsakai naxinandá Babilonia, tonga kʼiaa kinikjeson nga nó 539 tongini nga nó 1, kʼoa ndʼai toxkoa̱lesa tjío (chótsenlai je video Je Biblia tongini kʼoakitso josʼin si̱kjeson Babilonia, xi faʼaitʼa ya kjoaʼmiya 3 punto 5 xi tsʼe libro Koaan nda kuiyoaa xi faʼaitʼa ya jw.org).

11. Jósʼin tíbitjoson Daniel 2:41-43.

11 Alikui tokʼia nichxin kjoatse nga kitjoson je én xi tongini kinokjoa, kʼoati tíbitjoson ndʼaibi. Kuila si̱kjaʼaitsjeen josʼin tíbitjoson ndʼaibi jmeni xi kitso Daniel tʼatsʼe Reino Unido kao Estados Unidos (tʼexkiai Daniel 2:41-43). g Je én xi tongini kinokjoa kʼoatso nga tse nganʼio sʼe̱le chjotaxá jebi joni ki̱cha̱ kʼoa inda koa̱n kaoni joni ndási. Kʼoakjoán kjima nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Nga jao naxinandá jebi tsee nganʼio tjíosʼele xi ya mangóson ki̱cha̱, nga̱ kinjele nga jao kjoajchántse xi kisatio kʼoa tsee nganʼio tjínle je chjotakjoajchánle. Ninga kʼoalani, je chjota xi batéxomale síkinroajen nganʼiole, bʼéjtín yaole chjota nga mele kʼoendajin kjoa, sítoánntjai yaole kʼoa kontra batiole chjotaxá. Chriansʼaa nga i̱ kitso jngo chjota xi tʼatsʼe kjoa política kotʼayason: “Nichxin xi tiyoaa ndʼai, yaa Estados Unidos jñani ngisa xkoa̱ya tjío je chjota tikʼoajinni je naxinandá xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde”. Kʼoa ya Reino Unido kʼoati xkoa̱ya tjío je chjota nga̱ tsín mangóson josʼin síkjaʼaitsjen kao naxinandá xi ya tjíojinle je Unión Europea. Nga kʼoasikji xkoa̱ya tjío je chjota ya Reino Unido kao Estados Unidos ñʼai male nga kjoejin jmeni xi sʼin.

12. Jósʼin basenkaoná je én xi tongini kinokjoa xi jekitjoson.

12 Nga bitjoson je én xi tongini kinokjoa ngisaa sʼejngo tokoán nga kuitjoson jmeni xi tso Niná tʼatsʼe nichxin xi sʼa nroa. Kʼoati tjín tokoán tojo kitso jngo xi kiski Salmo, nga i̱ kitsole Jeobá: “Koyale nga chʼasjentjainái, nga̱ kui énli xi tsjoána kjoachoya” (Sal. 119:81). Nga tsjoakená Jeobá kui Biblia síchjén nga kʼoatsoná nga ndasʼin kuiyoaa nichxin xi sʼa nroa (Jer. 29:11). Kui kuenta nʼia nga kʼoatsoná Jeobá nga ndasʼin kuiyoaa nichxin xi sʼa nroa, ali tsakuijin mangínñá josʼin je chjota. Tosi tonda chótʼayajiaan je én xi tongini kinokjoa ánni nga ngisa sʼe̱jngoni tokoán nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso je Énle Niná.

MILLÓN CHJOTA BINYAKAO KJOAFAʼAITSJEN XI TSJOÁ BIBLIA

13. Jñánile xi ijngo koya xi bʼéjngo tokoán nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso Biblia (Salmo 119:66, 138).

13 Sʼejngo tokoán nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso Biblia nga̱ binyakao chjota xi fitjenngi kjoafaʼaitsjen xi tsjoá (tʼexkiai Salmo 119:66, 138). h Tobʼelañá, je chjota xi mele tsjión xínkjín tsakai, ndʼaibi ndatjío kʼoa tsjoa tjío kon. Kʼoa je xtile tsjoa tjío kon nga̱ be nga tsjoake xijchále (Efes. 5:22-29).

14. Jmé choa̱ xi bakó nga síndayaná Énle Niná.

14 Nʼio nda kjoafaʼaitsjen tsjoáná Biblia, saʼnda je chjota xi nʼio tsʼen binyakao nga síndaya yaole. Kataʼyala jokoan jngo chjota xi ndoyá tsakʼejnaʼya, xi Jack ʼmi. i Nʼio tsʼen koan chjota jebi. Jé xi ngisasa tsʼen koan tikʼoajinni chjota xi kʼoati ndoyá tsakatioʼya. Ñandia nga kinrʼoé kʼianga tíʼmiyale Biblia jngo chjota xi kʼoati ya tíjna. Nga tsabe nga nda chjota je ndsʼee kʼoati kiskotʼaya Biblia tsanda je. Nga kisitjoson jmeni xi tso Biblia kisindayaa yaole. Nga jeki nichxin publicador koan kʼoa kisʼenngindá. Kitsoyale Énle Niná je chjota xi kʼoati ndoyá tjíoʼya kʼoa ñola koanni xi kiskotʼaya. Kʼianga kicho nichxin nga kinikʼien je Jack jetsín tikʼoakjoanni jokjoan ngasʼa. Jngo chjota xi abogadole koan i kitso: “Jelikui tikʼoakjoanni je Jack jokjoan nga tosʼa tsaʼbexkoan nichxin kjoan 20 nóján. Kisindayaa yaole nga kiskotʼaya kao testigole Jeobá”. Ningalani kinikʼien je Jack, je choa̱le kui bakóyaná nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso Biblia kʼoa nga tjínle nganʼio nga síndayaná (Is. 11:6-9).

Jmeni xi tso Biblia tjíobinyakao nga nda tjíobatio je chjota xi xinxin tsʼe (Chótsenlai párrafo 15) k

15. Jósʼin basenkaoná kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia xi testigole Jeobá maa (chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

15 Ndasʼin tiyoaa kʼoa jtín sʼin tiyoaa xi choʼndale Niná maa nga̱ nitjosonñá jotso Biblia (Juan 13:35; 1 Cor. 1:10). Toʼi jinnaxinandále Niná jña kʼoasʼin tiyoaa, nga̱ je chjota xkoa̱ya sʼin tjío xi totʼatsʼe kjoa política, tjínkʼa xi tjínle tao̱n kʼoa xi tsínle kʼoa bʼasjengi xínkjín. Tokʼoakoanle jngo ti xi Jean ʼmi xi África tsʼe kʼianga tsabe nga jtín sʼin tiyoaa. Kijin kjoajchán kʼianga kiskan chjota ʼndele, tonga nga koanskanni, yaa tsakanga naxinandá xi tiya chrian tíjnani kʼoa yaa kiskajin testigole Jeobá. Je Jean itso: “Koanjinna nga tsín kjoa política tsjonjin yaole kʼoa tsín xkoa̱ya tjío xi ñaki chjotale Cristo ma. Tosaa tsjoake xínkjín”. Itsosa: “Kui xi koanmena tsakai nga jngo naxinandá sitoánntje, tonga nga tsaʼbe jotjínni Énle Niná, jé Niná kisixále”. Je ti jebi kisindayaa yaole. ʼNdele nga kjoajchán koaijin kʼoa nga je sikjeson chjota xi xin tsʼe, tosaa tsoyale Énle Niná toʼya chjotani. Nga binyakao jme kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia je chjota xi xinxin tsʼe kui bakóná nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso Biblia.

KʼOÉJNGOAA TOKOÁN NGA ÑAKI KʼOATJÍN JME XI TSO ÉNLE NINÁ

16. Ánni machjénni nga ngisa kʼoéjngoaa tokoán nga kʼoatjín jmeni xi tso Énle Niná.

16 Sa chʼao sa chʼao koa̱nchon kʼoa yaa koakoñá tsa tosi tonda si̱nʼiotʼaa jotso Énle Niná. Tsakui nichxin tjínkʼa chjota xi kʼoakuitsoná nga tsín kʼoatjín jmeni xi tso Biblia kʼoa nga tsín je Niná tíbasénnda je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá nga tíbándiaale naxinandále. Alikui koa̱nkjainná jebi tsa ñaki tjínjngo tokoán nga kʼoatjín jmeni xi tso Énle Niná. Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga si̱tjosoán kjoatéxomale Jeobá saʼnda nga kjoetʼa jme xi chon sonʼnde (Sal. 119:112). Alikui soa koa̱nná nga chja̱kaonajmíñá Énle Niná xi kjaʼaí chjota kʼoa kʼoakʼuínlee nga katasítjoson jmeni xi tso Biblia (Sal. 119:46). Tsa kʼoasʼiaan tsejta koaan kʼoa tsjoa sa̱tío tokoán ninga tse kjoa kuitjátojiaan kʼoa ninga chjota koaitjenngikená (Col. 1:11; Sal. 119:143, 157).

17. Jósʼin koasenkaoná texto xi yʼangini nó 2023.

17 Bʼailee kjoanda Jeobá nga tíbakóyaná jokjoantjínni je Énle. Je chjota alikui tibeni jme xi sʼin tonga je Énle Niná basenkaoná nga nda satío tokoán, ʼyañá jme xá tiyoñá kʼoa nda kjoafaʼaitsjen tsjoáná. Kʼoatsoná nga ndasʼin kuiyoaa kʼianga jekoatexoma Chjotaxále Niná. Koasenkaoná texto xi tsʼe nó 2023 nga sʼe̱jngo tokoán nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso je Énle Niná (Sal. 119:160).

KJOAJNDA 94 Bʼailee kjoanda Niná nga kijna Énle

a Je texto xi kitjoejin xi tsʼe nó 2023 kui Salmo 119:160. Texto jebi basenkaoná nga nʼio sʼejna kjoamakjainná. Itso: “Ñaki kixi je énli”. ʼYañá nga kʼoatjín jotso én jebi, tonga nkjín chjota xi tsín makjainle nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso Biblia kʼoa nga tsín basenkaoná kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa. I̱ kjoaʼmiya jebi jan koya tjínni xi chótʼayajiaan xi koasenkaoná nga kʼuínyalee chjota nga koa̱nkjainle nga ñaki Énle Niná Biblia kʼoa nga basenkaoná jmeni xi tso.

b Salmo 119:160: “Ñaki kixi je énli, kʼoa josʼin nga kixi bʼendajin je kjoa tondiaa kʼoasʼe”.

c Je xi xo̱njchá ʼmile kui xi ñaki ntsja chjota kiskini.

d Tsa mesali jchai josʼin kjimakuinda Biblia nga tsín tíchangi, chótʼai ya jw.org kʼoa itso xi tjasjai: “La Biblia y la historia”.

e Isaías 40:8: “Je xka̱ xí, je naxó xindsó, tonga je énle Nináná tíjnaa ngantsjai nichxin”.

f 2 Pedro 1:21: “Nga̱ nichxin kotse jaʼai je én xi tsakáyakonná, likuijin nga kʼoasʼin koanmele chjotasonʼnde. Tosa kinchja̱ya je chjota xi tsje tjío jatʼatsʼe Niná, josʼin kisiʼisenjin kjoafaʼaitsjenle je Espíritu Santo”.

g Daniel 2:41-43: “Kʼoa nga kʼoasʼin tsaʼyai nga kui ndási xi tii mandani kao ki̱cha̱ títsʼónjin je ndso̱ko kao najmándso̱ko̱, je chjotaxá jebi xkoa̱ya sʼin koatio, tonga sʼee kaonile nganʼio joni tsa ki̱cha̱, tojo ma je ndási tsa ki̱cha̱ títsʼónjin. 42 Kʼoa nga ki̱cha̱ kao ndási títsʼónjin je najmándso̱ko̱, je chjotaxá jebi kʼoakji sʼe̱le nganʼio kʼoa kʼoakji mai. 43 Josʼin nga ki̱cha̱ títsʼónjin je ndási xi tsaʼyai, je yaa sikʼónjin yaole je naxinandá. Tonga alikui jtín koatio, tojo ma je ki̱cha̱ kao ndási nga tsín tsoanʼiole xínkjín”.

h Salmo 119:66, 138: “Tʼinyanái kjoachjine kʼoa tʼainái kjoankjíntokon, nga̱ makjainna jotso kjoatéxomali. 138 Kixi je kjoatéxomali kʼoa ñaki kʼoatjín”.

i Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.

j XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je Jeobá tongini kʼoakitso nga ni̱kjeson naxinandá Babilonia kʼoa nga toxkoa̱lesa sa̱tío.

k XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Sén jñani bakó nga kjoajchán fijin jngo ti. Koanjinle nga kʼoatso Biblia nga tsín koa̱n kjoajchán koaijin, kʼoa ndʼaibi tsoyale xi kjaʼaí je Énle Niná.