Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

ARTIKULO BʼA SPAKLAJEL 1

Seguroni aytik lek ke ja Yabʼal ja Dyos jani ja smeranil

Seguroni aytik lek ke ja Yabʼal ja Dyos jani ja smeranil

TEXTO BʼA JABʼIL 2023: «Yibʼanal jawa wabʼali jani ja smeranili» (SAL. 119:160).

TSʼEBʼOJ 96 Ja tsamal Yabʼal ja Dyos

JA JAS OJ PAKLAXUK a

1. ¿Jas yuj jitsan kristyano mi sjipa skʼujole ja bʼa Biblia?

 JA BʼA JTYEMPOTIK jelni wokol sjipjel kʼujolal; ja kristyano mini snaʼa maʼ oj sjip skʼujole. Jitsan jel cham xyilawe ja politiko, ja científico sok ja matik ay snegosyo, pe wani sjobʼo sbʼaje ta wa skʼana oj skʼuluke ja bʼa leki. Chomajkil, mini jel skisawe ja olomalik bʼa relijyon bʼa wa xyalawe snochumane Kristo. Ja yuj mini cham yabʼjeluk ja mi sjipa skʼujole ja Biblia, ja libro bʼa wa xyalawe ja wa snochowe ja olomalik bʼa relijyon.

2. Jastalni wa xyala ja Salmo 119:160, ¿jasa seguroni aytik lek?

2 Ja yaʼtijumotik ja Jyoba seguroni aytik lek ke yeʼnani «ja Dyos bʼa smeranili» sok tolabida wa skʼana ja jasa mas lek bʼa keʼntik (Sal. 31:5; Is. 48:17). Wani xkʼuʼantik lek ke wa xbʼobʼ jipjkʼujoltik ja jas wa xyala ja Biblia yujni yibʼanal ja Yabʼal ja Dyos «jani ja smeranili» (kʼuman ja Salmo 119:160). Akuerdoni aytik soka jasa stsʼijbʼan jun winik jel chapan sbʼaja Biblia: «Bʼa spetsanil ja jasa yalunej ja Dyosi mini ay jun jasunuk bʼa wa xloʼlani sok bʼa mi oj kʼot smeranil. Ja xchonabʼ ja Dyos wa xbʼobʼ sjip skʼujole ja bʼa jas wa xyala yujni ja yeʼnle wa sjipa skʼujole ja bʼa Dyos maʼ yala».

3. ¿Jasa oj jpaklaytik ja bʼa artikulo it?

3 ¿Jastal wa xbʼobʼ jkoltaytik ja tuk bʼa oj cha bʼobʼ sjip skʼujole ja Yabʼal ja Dyos? La jpaklaytik oxe jasunuk: ja rasonik yiʼoj ja Biblia mini tukbʼeluk, ja jastik yalunejxakan wani xkʼot smeranil sok ayni yip bʼa stukbʼesel ja sakʼanil ja kristyano.

JA RASON YIʼOJ JA BIBLIA MINI TUKBʼELUK

4. ¿Jas yuj jujuntik wa spensarane ke ja Biblia tukbʼelxa?

4 Ja Jyoba ya makunuk junuk 40 winik bʼa toje bʼa stsʼijbʼajel ja libroʼik bʼa Biblia. Pe ja bʼa jtyempotik mixani ay june ja bʼa mero tsʼijbʼajikan. Kechanxta kopyaʼik. Ja yuj jujuntik wa sjobʼo sbʼaje ta ja jas wa xyala ja Biblia jani junxta soka jas stsʼijbʼanekan ja winike jaw. ¿Jastal wa xbʼobʼ ajyukotik seguro ke mini tukbʼeluk?

Ja matik jel chapane bʼa skʼulajel kopyar ja Yabʼal ja Dyos Tsʼijbʼunubʼal bʼa Hebreo jel skʼujolane bʼa lek oj kanuk ja yaʼtele. (Kʼela ja parrapo 5).

5. ¿Jastal kʼulaji kopyar ja Yabʼal ja Dyos Tsʼijbʼunubʼal bʼa Hebreo? (Kʼela ja dibujo bʼa skʼeʼulabʼil ja spatiki).

5 Bʼa stalnajel ja rason yiʼoj ja Yabʼal, ja Jyoba yaʼa mandar bʼa akʼulajuk kopyar. Ja reyik bʼa Israel ajiyile mandar ke ja leyiki a-skʼuluke kopyar ja sbʼaje, jaxa levitaʼik aljiyabʼye ke tʼilan oj xchol-e yabʼ ja chonabʼ (Deut. 17:18; 31:24-26; Neh. 8:7). Tsaʼan yajni iji och ja judíoʼik ja bʼa Babilonia, jun kʼole matik jel chapane bʼa wa skʼulane kopyar kʼe skʼuluke jitsan kopya ja Yabʼal ja Dyos Tsʼijbʼunubʼal bʼa Hebreo (Esd. 7:6, notaʼik). Ja winike jaw stalnaye ja yaʼtele. Sok tsaʼan, kʼe yaʼe kuenta ja yaljel it asta sok ja letraʼik bʼa lek oj kanuk ja yaʼtele. Ama jachuk, yuja mulanume ekʼyujile jujuntik yal error. Pe ja errorik jaw yilawe tsaʼan, yujni skʼuluneje jitsan kopya ja bʼa junxta teksto. La kiltik jastal yilawe.

6. ¿Jastal wa xbʼobʼ ilxuk ja errorik ekʼel ja bʼa kopyaʼik bʼa Biblia?

6 Ja bʼa jtyempotik ja matik jel chapane bʼa Biblia ayiʼoje jun modoʼal jel lek bʼa stajel errorik ja bʼa kʼulaji kopyar ja tekstoʼik bʼa Biblia. Bʼa yabʼjel stojol, la jpensaraʼuktik bʼa 100 winik aljiyabʼye a-skʼuluke kopyar sok skʼabʼe jun teksto, sok june bʼa yeʼnle ekʼyuj jun yal error. ¿Jastal oj bʼobʼ ilxuk? Yajel slaj sbʼaj spetsanil ja kopya. Jastalni jaw, ja matik jel chapani wa xbʼobʼ staʼe ja errorik ma ja bʼa yaʼuneje elkan ja matik skʼulane kopyari yajel slaj sbʼaj jitsan juʼun ja bʼa Biblia.

7. ¿Jastal wa xnaʼatik ke jitsan ja matik skʼulane kopyar ja Biblia skʼulane lek ja yaʼtele?

7 La kiltik jun sjejel bʼa wa sjeʼa jastal jel stalnay ja yaʼtele ja matik skʼulane kopyar ja Biblia. Ja juʼunik mas tsʼikan bʼa masxa poko ja Yabʼal ja Dyos Tsʼijbʼunubʼal bʼa Hebreo jaʼa Códice de Leningrado, bʼa jabʼil 1008 ma 1009 bʼa jtyempotik. Pe ayxa jujuntik jabʼil tax jitsan juʼun sok xetʼanik ja bʼa Biblia bʼa 1,000 jabʼil mas pokoxa yuja Códice de Leningrado. Bʼobʼta ay maʼ oj spensaraʼuk yuja kʼulaji kopyar jitsan ekʼele ja juʼunik bʼa yojol ja 1,000 jabʼili mini oj slajtik ja Códice de Leningrado sok ja juʼunik jaw bʼa mas pokoxa. Pe mini jachukuk. ¿Jasa yilawe ja matik jel chapane yajni yawe slaj sbʼaj ja juʼunik mas pokoxa sok ja bʼa masto ajkʼach? Anima ja stsʼijbʼajeli tukbʼi tʼusan, pe ja smeranil yiʼoj ja Biblia mini tukbʼeluk.

8. ¿Jasa stukil yiʼoj ja kopyaʼik ja Yabʼal ja Dyos Tsʼijbʼunubʼal bʼa Griego sok ja tuk libroʼik bʼa najate?

8 Ja bʼajtan snochuman Kristo snochowe ja jas skʼulane ja matik skʼulan kopyar ja Yabʼal ja Dyos Tsʼijbʼunubʼal bʼa Hebreo sok skʼulane kopyar jaʼankʼujol lek ja 27 libro ja Yabʼal ja Dyos Tsʼijbʼunubʼal bʼa Griego, bʼa jani yawe makunuk ja bʼa reunionik sok ja bʼa xcholjel. June maʼ jel chapan ya slaj sbʼaj ja juʼunik bʼa Yabʼal ja Dyos Tsʼijbʼunubʼal bʼa Griego sok tuk libroʼik tsʼijbʼaji ja bʼa tyempo jaw. Sok yala sbʼaja libroʼik bʼa Biblia jaw: «Tikʼanxta wan elel mas kopya […] sok masni tsʼikan». Sok sbʼaja Yabʼal ja Dyos Tsʼijbʼunubʼal bʼa Griego, jun libro yala: «Wani xkʼuʼantik ke ja jas wa xkʼumantik sutubʼal lek bʼa tini yiʼoj ja rason yawe ekʼuk ja matik mero stsʼijbʼane ja bʼa najate» (Anatomy of the New Testament).

9. ¿Jasa wa xya jkʼuʼuktik ja Isaías 40:8 sbʼaja rason yiʼoj ja Biblia?

9 Bʼa jitsan jabʼil, ja matik skʼulane kopyar ja Biblia skʼulane jun lekil aʼtel. Yuja jaw ja wego ay kiʼojtik jun Biblia tsʼikan lek bʼa wa xkʼumantik sok wa xpaklaytik. b Wani xnaʼatik ke yeʼnani ja Jyoba ja maʼ stalnay ja Yabʼali bʼa jachuk tsʼikan oj ajyukujtik (kʼuman ja Isaías 40:8). Pe bʼobʼta jujuntik oj yal-e yuja mi tukbʼeluk ja rason yiʼoj ja Biblia mi wa stojolan ti jakel bʼa Dyos. Ja wego la kiltik jujuntik preba bʼa wa sjeʼa ja Biblia tini jakel bʼa Dyos.

JA JASTIK YALUNEJXAKAN JA BIBLIA WANI XKʼOT SMERANIL

Izquierda: C. Sappa/DeAgostini/Getty Images; derecha: Image © Homo Cosmicos/Shutterstock

Ja jastik yalunejkan ja Biblia kʼot smeranil ja bʼa tyempo ekʼta sok wan kʼotel smeranil ja bʼa jtyempotik. (Kʼela ja parrapo 10 sok 11). d

10. Cholo jun jasunuk alubʼalkan ke kʼot smeranil sok wa sjeʼa meran ja jas wa xyala ja 2 Pedro 1:21 (kʼela ja dibujoʼik).

10 Ja bʼa Biblia ay jitsan jastik yalunejxakan bʼa kʼotni smeranil, sok jujuntik jitsanxa jabʼil tsʼijbʼunubʼalkan. Ja jasa ekʼeli wa sjeʼa kʼotni smeranil ja jasa yalunejxakan. Ja jaw mini cham xkabʼtik yujni wa xnaʼatik ja jasa alubʼalxakan yeʼnani yalunej ja Jyoba (kʼuman ja 2 Pedro 1:21). La jpensaraʼuktik jastal chʼaysnajel ja niwan chonabʼ Babilonia. Ja bʼa siglo 8 bʼajtanto bʼa jtyempotik, ja Jyoba ya ekʼyi ja aluman Isaías bʼa yalaxakan ke ja Babilonia oj ijukan. Ja Isaías yala ke ja maʼ oj sbʼajukani jaʼa Ciro sok xcholo jastal oj ochuk ja bʼa chonabʼ (Is. 44:27-45:2). Cha yalakan ke yajni x-ekʼ ja tyempo, ja Babilonia oj chʼaysnajel sok mixa oj ajyuk swinkil (Is. 13:19, 20). Sok jani jaw ja jas mero ekʼi. Ja niwan chonabʼ Babilonia chʼayji snajel yuja Medo sok ja Persia bʼa 539 bʼajtanto bʼa jtyempotik. Jaxa wego kechanxta wa xtax sjomelal (kʼela ja bideo Ja Biblia yalaxakan maʼ oj sbʼajukan ja Babilonia, ja bʼa libro Abʼan stsamalil jawa sakʼanili bʼa sjejel 3 punto 5).

11. ¿Jastal wan kʼotel smeranil ja bʼa Daniel 2:41-43?

11 Pe ja jas yalunejkan ja Biblia mi kechan kʼot smeranil ja bʼa tyempo ekʼta. Ja bʼa jtyempotik wa xkilatik wan kʼotel smeranil bʼa tuk jastik alubʼalkan. Jun sjejel, pensaran ja jastal wan kʼotel smeranil ja jas yalakan ja Daniel sbʼaja chabʼ chonabʼ jel yip ke jaʼa Reino Unido sok ja Estados Unidos (kʼuman ja Daniel 2:41-43). Jastalni yalakan ja Daniel, ja chonabʼ it jel yip ojni kʼot ‹parteʼik bʼa yij› jastal ja hierro sok ‹parteʼik bʼa yaʼaw› jastal ja barro. Sok jani jaw ja jas mero wan ekʼel. Ja chabʼ país it jelni yij kʼotel jastal ja hierro, yujni skoltay sbʼaje skʼulajel ganar bʼa xchabʼil ja guerra ekʼ bʼa spetsanil ja luʼum sok jeltoni ja yipe ja bʼa guerra. Ama jachuk, ja kristyanoʼik ja bʼa chonabʼik it yaʼuneje yopijuk ja yip yuja wa skʼulane luchar ja sderechoʼe sok wa skontraʼane ja Gobyerno. Ja ajkʼachto, june maʼ jel snaʼa bʼa politika, yala: «Ja Estados Unidos jani ja país mas mi tsomanuk ay ke yuja tuk país ja bʼa luʼumkʼinal». ¿Sok jaxa ja Reino Unido, ja pilan parte ja bʼa chonabʼ it jel ja yip? Ja bʼa tsaʼanikxta jabʼil, mini tsoman ayuke yuja mi x-ochye akuerdo jastal oj yil sbʼaje soka paisik bʼa Unión Europea. Yuja mini tʼun tsoman ayuke, ja chabʼ chonabʼ jel yip ke jaʼa Reino Unido sok ja Estados Unidos jel akʼubʼal wokolanuke bʼa oj skʼuluke ja jas wa skʼanawe.

12. Ja bʼa jas yalunejkan ja Biblia bʼa kʼota smeranil, ¿jasa wa xya jkʼuʼuktik lek?

12 Snajel ke ay jitsan jastik yalunejkan ja Biblia bʼa kʼota smeranil mastoni wa xya jkʼuʼuktik ke jastik skʼapunej ja Dyos ja bʼa tyempo jakumi ojni cha kʼot smeranil. Jachni wa xkabʼ ayotik jastal ja tsʼijbʼanum bʼa jun salmo bʼa yala yabʼ ja Jyoba: «Wa xkʼankʼunikuj jawa koltaneli, yujni jawa wabʼali jani ja smajlajel kiʼoj» (Sal. 119:81). Soka syajal skʼujol ja Jyoba, jani wa xya makunuk ja Biblia bʼa wa xyakitik «jun lekil smajlajel ja bʼa tyempo jakumi» (Jer. 29:11). Ja smajlajel kiʼojtik ja bʼa tyempo jakumi janiyuj ja bʼa jastik skʼapunej ja Jyoba sok mi jaʼuk yuja bʼa jastik oj skʼuluk ja kristyano. La jkʼujoluktik spaklajel ja bʼa jastik yalunejxakan ja Biblia sok jachuk oj tsatsbʼuk ja sjipjel jkʼujoltik ja bʼa Yabʼal ja Dyos.

JA RASONIK BʼA BIBLIA WA SKOLTAY MIYONIK KRISTYANO

13. ¿Jas pilan rason yuja oj jipjkʼujoltik ja Biblia? (Salmo 119:66, 138).

13 Pilan rason yuja oj jipjkʼujoltik ja Biblia, yujni wa skoltay ja matik wa snocho ja srasoniki (kʼuman ja Salmo 119:66, 138). Jun sjejel, ja nupanumik bʼa ojxta skʼuts ajyi ja snupanele ja wego gustoxa wa xtaxye sok tsoman aye. Sok ja yuntikil ja pamilyaʼik it bʼa yaʼtijume Dyos wani xyabʼye seguro aye sok wa xyajtajiye (Efes. 5:22-29).

14. ¿Jas sjejel wa sjeʼakitik ke ja rasonik bʼa Biblia wa skoltayotik bʼa kʼotel lekil kristyano?

14 Stsʼakatal yuja lekil rasonik bʼa Biblia, wani xbʼobʼ stukbʼes ja smodoʼe ja matik wa skʼulan chaʼanik mulal sok xiwela sbʼaje. La kiltik jastal koltaji jun presoʼanum sbʼiʼil Jack yuja rasonik jaw. c Ja yeʼn jel malo sok jel kʼakʼ, sok wa xnaji sbʼaj jastal june ja presoʼanum mas jel xiwela sbʼaj yuja tuk matik ojxa miljuke. Pe jun kʼakʼu kulani bʼa smaklajel jun estudio bʼa Biblia. Ja jastal tsamalxta sjeʼa ja smodoʼe ja hermanoʼik jelni nikji skʼujol, ja yuj kʼe skʼul estudiar. Yajni kʼe ya makunuk ja bʼa sakʼanil ja rasonik bʼa Biblia, ja smodo kʼe tojbʼuk sok kʼot jun kristyano masxa lek skʼujol. Yajni ekʼ ja tyempo chʼakni sbʼutʼ ja rekisitoʼik bʼa oj ochuk jun choluman sok yiʼaj jaʼ. Jelni kongana wa xcholo yabʼ ja tuk presoʼanumik sbʼaja sGobyerno ja Dyos, sok bʼobʼni skoltay chane bʼa yeʼnle bʼa oj snaʼe ja smeranil. Yajni eljul ja kʼakʼu ojxa miljuk, tukbʼitani ja smodo. June ja bʼa abogado yiʼoji yala: «Ja Jack mixani junukxta ja yajni jnaʼa sbʼaj ayxa junuk 20 jabʼil. Ja jasa snebʼa soka testigoʼik bʼa Jyoba aji tukbʼuk ja sakʼanil». Anima ja Jack milji, pe ja jasa ekʼ sbʼaji wani sjeʼa jaman lek ke wani xbʼobʼ jipjkʼujoltik ja Yabʼal ja Dyos sok ayni yiʼoj ja ipal bʼa oj skoltayotik kʼotel lekil kristyano (Is. 11:6-9).

Ja rasonik bʼa Biblia yaʼunej tojbʼuk ja sakʼanil jitsan kristyano bʼa tuktukil jakele. (Kʼela ja parrapo 15). e

15. ¿Jas yuj tukotik lek ja yaʼtijumotik ja Jyoba? (Kʼela ja potoʼik).

15 Yuja wa xkatik makunuk ja smeranil wa sjeʼa ja Biblia, ja yaʼtijumotik ja Jyoba wa xkabʼtik stsamalil ajyel laman sok tsoman (Juan 13:35; 1 Cor. 1:10). Ja laman sok ja tsoman ayotik jelni chikan yujni jitsan kristyano ja bʼa jtyempotik mi tsoman ayuke yuja spensare bʼa politika, ja srasaʼe sok ja jastal wa xtaxye. Ja jastal tsoman aytiki jelni cham yila jun kerem bʼa África sbʼiʼil Jean. Yajni kʼe jun guerra ja bʼa spaisi, ja yeʼn xchapa sbʼaj ochel soldado, pe tsaʼan spaka ajnel bʼa jun país mojan yiʼoje bʼa ti snaʼa sbʼaj ja testigoʼik bʼa Jyoba. Ja Jean yala: «Jnebʼa ke ja matik yiʼoje ja relijyon smeranili mini xchʼika sbʼaje bʼa politika sok mi pilpil ayuke. Jaʼuktoma wani syajtay sbʼaje». Cha yala: «Kaʼunej ja jsakʼanil bʼa skʼulajel luchar yuja jpaisi, pe yajni jnebʼa ja smeranili jpensaran yajelyi ja jsakʼanil ja Jyoba». Ja kerem it tukbʼini juntiro. Ja wego mixa skʼulan luchar soka kristyanoʼik bʼa tuk jakele yuja yeʼn, wanxani sjeʼayi spetsanile ja rason bʼa lamanil yiʼoj ja Biblia. Yuja srasonik ja Biblia wa xbʼobʼ skoltay tuktukil tikʼe kristyano, juni preba bʼa wa xbʼobʼ jipjkʼujoltik lek ja Yabʼal ja Dyos.

MOK KATIKAN SJIPJEL JKʼUJOLTIK JA SMERANIL YIʼOJ JA YABʼAL JA DYOS

16. ¿Jas yuj jel tʼilan oj katik tsatsbʼuk ja sjipjel jkʼujoltik sbʼaja Yabʼal ja Dyos?

16 Ja jastal wa xtax ja luʼumkʼinal it ojtoni ipaxuk mas, sok ja skʼuʼajel kiʼojtik sbʼaja smeranili ojni ajuk och probar. Bʼobʼta ja kristyanoʼik oj ya och jdudatik ta ja Biblia wa xyala ja smeranil sok ta ja Jyoba yeʼn stsaʼunej ja moso jel toj sok wa spensaraʼan leki bʼa oj stoj ja xchonabʼ. Pe ta jkʼuʼunejtik lek ke ja Yabʼal ja Dyos wa xyala ja smeranili, mini oj kokotik luʼum ja prebaʼik jaw. Puesto oj ajyukotik bʼa skʼuʼajel ja jastik yaʼunej kujlajuk ja Jyoba bʼa «spetsanil tyempo, man xchʼakulabʼil» (Sal. 119:112). Mini oj kʼixwukotik yaljel yabʼye ja tuk sbʼaja smeranil sok stsatsankʼujolajele bʼa oj snoch-e ja rasonik bʼa Biblia (Sal. 119:46). Chomajkil, oj jkuchkujtik «sok pasensya sok gustoʼil» ja pruebaʼik mas tsatsi, jastal ja ijel jpatiktik (Col. 1:11; Sal. 119:143, 157).

17. ¿Bʼa jasa oj skoltayotik ja teksto bʼa jabʼil 2023?

17 Wani xbʼobʼ katikyi lek tsʼakatal ja Jyoba yuja yaʼunejkan oj jnatik sbʼaj ja smeranil. Anima aytik sakʼan bʼa jun luʼumkʼinal jelxa wan jomel sok mixa snaʼa jas oj skʼuluk, ja smeranili wa xya ajyukotik tsats, wa xyayi stojol ja jsakʼaniltik sok wa xyakitik lekil tojelal. Wa skʼapakitik jun tsamal jsakʼaniltik ja bʼa tyempo jakum ja bʼa sGobyerno ja Dyos. Wani xmajlaytik ke ja teksto bʼa jabʼil 2023 oj skoltayotik bʼa mas oj ajyukotik seguro ke yibʼanal ja Yabʼal ja Dyos jani ja smeranil (Sal. 119:160).

TSʼEBʼOJ 94 Tsʼakatal yuja wa Wabʼal

a Ja bʼa jabʼil 2023, tsaʼubʼal jun teksto bʼa jel wa xya tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtik, jaʼa Salmo 119:160, bʼa wa xyala: «Yibʼanal jawa wabʼali jani ja smeranili». Ja keʼntiki akuerdoni aytik soka yaljelik jaw. Pe ay jitsan kristyano bʼa mi skʼuʼane ta ja Biblia wa xyala ja smeranil sok mini xmakuni ja srasoniki. Ja bʼa artikulo it, oj kiltik oxe jasunuk oj bʼobʼ katik makunuk bʼa skoltajel ja kristyanoʼik ayiʼoj jun lekil skʼujole bʼa a-sjip skʼujole sbʼaja Biblia soka srasonik.

b Ta waxa kʼana oja naʼ mas sbʼaja jas kʼulubʼal bʼa stalnajel ja Biblia, kaʼax bʼa jw.org sok tsʼijbʼan ja bʼa slejel «Ja Biblia soka jastik ekʼel».

c Jujuntik ja bʼiʼilali tukbʼesnubʼal.

d XCHOLJEL SBʼAJA POTOʼIK: Ja Dyos yalaxakan ke ja niwan chonabʼ Babilonia kechanxta oj kan jun monton sjomelal.

e XCHOLJEL SBʼAJA POTOʼIK: Sjejel bʼa jun kerem ke ja bʼajtanto wa skʼulan lucharsok ajyi ja kristyano, pe snebʼa ja bʼa Biblia bʼa oj ajyuk laman sok ja wego wanxa skoltajel ja tuk bʼa junxta oj skʼuluke.