Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

STADI 2

“Yufala i Mas Jenisim Tingting Blong Yufala Blong Yufala i Jenis Fulwan”

“Yufala i Mas Jenisim Tingting Blong Yufala Blong Yufala i Jenis Fulwan”

“Yufala i mas jenisim tingting blong yufala blong yufala i jenis fulwan, olsem nao bambae yufala i save pruvum long yufala wan se wil blong God i gud, i stret gud, mo hem i glad long hem.”—ROM 12:2.

SINGSING 88 Yu Tijim Mi Long Ol Rod Blong Yu

BIGFALA TINGTING a

1-2. ?Yumi mas gohed blong mekem wanem afta we yumi baptaes? Yu eksplenem.

 ?HAMAS taem yu yu klinim haos blong yu? Maet bifo we yu muv i go insaed long wan niufala haos, yu klinim gud. ?Be wanem bambae i hapen sipos yu neva klinim bakegen? I sua se kwiktaem nomo bambae i kam doti. Taswe blong mekem se haos blong yu i stap klin, yu mas gohed blong klinim oltaem.

2 Hemia sem samting tu we yumi mas mekem, yumi mas gohed blong stretem ol tingting mo fasin blong yumi. I tru, bifo we yumi baptaes yumi wok had blong jenisim laef blong yumi blong “wasemaot ol samting we oli mekem bodi mo tingting blong yumi i kam doti.” (2 Kor. 7:1) Be naoia, yumi mas folem advaes blong aposol Pol we i talem se yumi mas ‘gohed blong mekem yumi kam niuwan.’ (Efes. 4:23) ?Be from wanem yumi mas gohed blong stretem yumi wan? Hemia from we ol das mo ol doti blong wol ya, oli save mekem yumi kam doti kwiktaem nomo long fored blong Jehova. Taswe blong mekem Jehova i glad, yumi mas gohed oltaem blong jekem ol tingting, fasin, mo samting we yumi wantem.

GOHED BLONG ‘JENISIM TINGTING BLONG YU BLONG YU JENIS FULWAN’

3. ?I minim wanem se yu ‘jenisim tingting blong yu blong i jenis fulwan’? (Rom 12:2)

3 Blong jenisim tingting blong yumi fulwan, we i min se yumi jenisim fasin blong yumi blong tingting, ?yumi mas mekem wanem? (Ridim Rom 12:2.) Grik tok we oli tanem i kam ‘jenisim tingting blong yu blong i jenis fulwan,’ i givim tingting ya se yu “fiksimap tingting blong yu.” Be hemia i no min se yumi mas mekem sam gudfala samting nomo. Yumi mas jekemgud ol fasin we oli stap dip insaed long yumi, mo yumi mekem evri jenis we yumi naf blong mekem blong laef blong yumi i laenap wetem ol tingting blong Jehova. Mo yumi mas mekem samting ya oltaem.

?Ol desisen blong yu long saed blong edukesen mo wok oli soemaot se yu putum Kingdom fasples? (Haf 4-5) c

4. ?Yumi save mekem wanem blong sistem blong wol ya i no jenisim tingting blong yumi?

4 Taem yumi stret gud olgeta, bambae yumi naf blong mekem evri samting we Jehova i glad long hem. Be naoia, yumi mas gohed blong wok had blong mekem Jehova i glad. Makem se long Rom 12:2, Pol i talem se yumi mas jenisim tingting blong yumi, blong yumi save samting we God i wantem yumi blong mekem. Sipos yumi no wantem se sistem blong wol ya i jenisim yumi, fastaem i gud yumi jekem yumi wan blong luk se yumi stap letem ol tingting blong God o tingting blong wol, i gat paoa long ol mak mo ol desisen blong yumi.

5. ?Olsem wanem blong jekem yumi wan, blong luk sipos yumi stap tingbaot se dei blong Jehova i klosap? (Yu luk pija.)

5 Traem tingbaot wan eksampol. Jehova i wantem se yumi ‘tingbaot dei blong hem oltaem.’ (2 Pita 3:12) Taswe i gud yumi askem yumi wan se: ‘?Fasin blong laef blong mi i soemaot se mi kasemsave, se yumi stap kam klosap moa long en blong sistem blong wol? ?Ol desisen blong mi long saed blong edukesen mo wok oli soemaot se wok blong Jehova i moa impoten long laef blong mi? ?Mi mi bilif se Jehova bambae i givim ol samting we mi mo famle blong mi i nidim, o oltaem mi wari from ol samting blong bodi?’ I sua se Jehova i glad tumas, taem hem i luk se yumi traehad blong mekem laef blong yumi i laenap wetem wil blong hem.—Mat. 6:25-27, 33; Fil. 4:12, 13.

6. ?Yumi mas gohed blong mekem wanem?

6 Yumi mas jekem tingting blong yumi oltaem mo mekem eni jenis we yumi naf blong mekem. Pol i talem long ol man Korin se: “Yufala i mas gohed blong jekem yufala blong luk sipos yufala i stap holem yet fasin blong bilif.” (2 Kor. 13:5) “Holem yet fasin blong bilif,” i min se yumi mas mekem sam moa samting i bitim we yumi jes joen nomo long ol miting mo prij wanwan taem nomo. Be hemia i joen tu wetem ol samting we yumi tingbaot, yumi wantem mo tingting we i pusum yumi blong mekem samting. Taswe yumi mas gohed blong jenisim tingting blong yumi, mo yumi mekem olsem taem yumi ridim Baebol, lanem blong gat sem tingting olsem Jehova, mo mekem eni samting we yumi naf blong mekem blong hem i glad.—1 Kor. 2:14-16.

“WEREM NIUFALA FASIN”

7. Folem Efesas 4:31, 32, ?wanem narafala samting we yumi mas mekem, mo from wanem maet i had?

7 Ridim Efesas 4:31, 32. Wan narafala impoten jenis blong mekem, hemia blong “werem niufala fasin.” (Efes. 4:24) Mo hemia i min se yumi mas mekem sam samting. Antap long ol narafala samting, yumi mas traehad blong tekemaot olgeta nogud fasin olsem, ol nogud filing, fasin blong kros, mo boel long kros. ?Be from wanem maet hemia i had? Hemia from we sam long ol fasin ya oli stap dip insaed long yumi. Eksampol, Baebol i talem se sam man oli save “kros kwik” mo ‘taem oli kros, oli laekem tumas blong faerap.’ (Prov. 29:22) Wan man we i gat ol nogud fasin olsem, i mas gohed blong traehad blong mekem jenis iven afta we hem i baptaes, mo hemia nao samting we bambae yumi luk long wan ekspiriens afta.

8-9. ?Ekspiriens blong Stephen i soemaot wanem?

8 Wan brata we nem blong hem Stephen, i faenem i had blong kontrolem kros blong hem. Hem i talem se: “Iven afta we mi baptaes, mi mas gohed blong wok had blong kontrolem mi taem mi kros. Eksampol, wan taem, taem mifala i stap prij long haos wanwan, mi bin ronem wan stilman we i stilim wan radio long trak blong mi. Taem mi kam klosap long hem, hem i sakem radio ya i stap mo i ronwe. Taem mi tokbaot long ol narafala olsem wanem mi karembak radio blong mi, wan elda long grup blong mifala i askem long mi se, ‘Stephen, ?bambae yu mekem wanem sipos yu kasem man ya?’ Kwestin ya i mekem mi tingting mo i mekem mi luksave se mi mas gohed blong wok had blong kam man blong mekem pis.” b

9 Ekspiriens blong Stephen i soemaot se ol nogud fasin ya oli save kambak we yumi no tingbaot, iven afta we yumi ting se yumi sakemaot finis. Sipos samting olsem i hapen long yu, yu no mas harem nogud mo gat tingting ya se yu no wan gudfala Kristin. Aposol Pol tu i talem se: “Taem mi wantem mekem samting we i stret, be tingting blong mekem i nogud, hem tu i stap long mi.” (Rom 7:21-23) Evri Kristin oli gat sam nogud fasin we i save kambak olsem das mo doti we i stap insaed long haos blong yumi. Taswe, yumi mas gohed blong traehad blong stap klin. ?Olsem wanem yumi save mekem olsem?

10. ?Olsem wanem yumi save blokem ol nogud fasin? (1 Jon 5:14, 15)

10 I gud yu prea long Jehova mo yu tokbaot fasin we i had long yu blong jenisim, mo trastem se bambae hem i lesin long yu mo i halpem yu. (Ridim 1 Jon 5:14, 15.) Jehova bambae i no mekem wan merikel blong tekemaot nogud fasin ya long yu, be hem i save givim paoa we yu nidim blong yu no moa mekem nogud fasin ya. (1 Pita 5:10) Mo long semtaem, yu mas wok folem prea blong yu, yu no mas mekem ol samting we i save mekem se olfala fasin blong yu i kambak. Eksampol, yu mas lukaot gud blong no wajem ol muvi, ol program blong televisen, o ridim ol buk we bambae i pulum yu blong mekem ol nogud fasin we yu stap traehad blong sakemaot. Mo yu no mas letem tingting blong yu i stap long ol samting we i no stret.—Fil. 4:8; Kol. 3:2.

11. ?Yumi save mekem wanem blong yumi gohed blong werem niufala fasin?

11 Nating se yu tekemaot olfala fasin, be i impoten we yu wokem niufala fasin. ?Yu save mekem samting ya olsem wanem? I gud yu putum mak ya blong folem fasin blong Jehova, taem yu lanem moa ol fasin blong hem. (Efes. 5:1, 2) Eksampol, taem yu ridim wan stori we i soemaot se Jehova i gat fasin blong fogif, askem yu wan se: ‘?Mi mi stap fogivim ol narafala?’ Mo taem yu ridim wan stori we i soemaot olsem wanem Jehova i sore long ol man we oli pua, askem yu wan se: ‘?Mi tu mi stap tingbaot ol brata mo sista blong mi we oli gat nid, mo mi soemaot samting ya long ol aksen blong mi?’ I gud yu gohed blong jenisim tingting blong yu, taem yu werem niufala fasin, mo yu mas gat longfala tingting taem yu mekem olsem.

12. ?Olsem wanem Stephen i luksave se Baebol i gat paoa blong jenisim wan man?

12 Stephen we yumi tokbaot hem finis i luksave se hem i naf blong werem niufala fasin. Hem i talem se: “Stat long taem we mi baptaes, mi bin fesem plante situesen we mi mas kontrolem mi taem mi kros. Mi lanem se mi mas kamaot long ol man we oli traem blong mekem mi mi kros, o mi mas folem ol narafala rod blong stopem situesen ya blong i no kam mowas. Plante man, inkludum waef blong mi, oli talem ol gudfala tok long mi from we mi stap kwaet taem mi fesem ol situesen ya. !Mo, mi tu mi sapraes long mi wan! Be mi no traem blong leftemap mi wan from ol jenis we mi mekem. Defren olgeta, mi bilif se hemia i wan pruf we i soemaot se Baebol i save jenisim wan man.”

GOHED BLONG BLOKEM FILING BLONG WANTEM MEKEM SAMTING WE I NO STRET

13. ?Wanem bambae i halpem yumi blong mekem samting we i stret? (Galesia 5:16)

13 Ridim Galesia 5:16. Jehova i glad nomo blong givim tabu spirit blong hem long yumi, blong halpem yumi blong mekem ol samting we oli stret. Taem yumi stadi long Tok blong God, i olsem we yumi letem tabu spirit i lidim yumi. Mo tu, yumi kasem tabu spirit taem yumi joen long ol miting. Long ol miting, yumi spenem taem wetem ol brata mo sista we olgeta tu oli stap traehad olsem yumi, blong mekem samting we i stret, mo hemia i leftemap tingting blong yumi. (Hib. 10:24, 25; 13:7) Mo taem yumi kam klosap long Jehova tru long prea, mo yumi askem strong long hem blong i halpem yumi blong winim sam slak fasin, bambae hem i givim paoa blong yumi gohed blong blokem ol filing we i no stret. Ol samting ya bambae oli no blokem ol nogud filing we yumi gat, be bambae oli halpem yumi blong no tekem aksen folem ol nogud filing ya. Olsem Galesia 5:16 i talem, olgeta we oli wokbaot wetem spirit ‘bambae oli no mekem nating ol nogud samting we olgeta nomo i wantem.’

14. ?From wanem i impoten we yumi gohed blong wokem tingting ya blong wantem mekem samting we i stret?

14 Sipos yu gat wan gudfala program blong mekem ol samting long saed blong spirit, i impoten we yu holemtaet program ya mo gohed blong mekem samting we i stret. ?From wanem? From wan long ol enemi blong yumi i neva slip. Enemi ya, hemia filing ya blong wantem mekem samting we i no stret. Nating se yumi baptaes finis, maet yumi save foldaon yet long ol nogud fasin we yumi sud blokem olsem, plei laki, dring alkol bitim mak, o lukluk ponografi. (Efes. 5:3, 4) Wan yangfala Kristin brata i talem se: “Wan long ol samting we i moa had blong mi winim, hemia filing we mi laekem man bakegen. Mi ting se nogud filing ya i blong smoltaem nomo, be nogat, i stap yet long mi.” ?Wanem i save halpem yu, sipos wan nogud filing olsem i stap longtaem long yu?

Sipos yu gat filing blong mekem samting we i no stret, yu no mas ting se i no gat rod blong winim, ol narafala oli fesem traem olsem mo oli winim (Haf 15-16)

15. Taem yu save se “olgeta man” oli gat nogud filing sam samtaem, ?olsem wanem hemia leftemap tingting blong yu? (Yu luk pija.)

15 Sipos yu stap traehad blong winim wan nogud filing we i stap long yu longtaem, tingbaot se i no yu wan nomo. Baebol i talem se: “Ol samting we oli stap traem yufala, oli sem mak nomo long ol samting we oli stap traem olgeta man.” (1 Kor. 10:13a) Wan narafala translesen i tanem vas ya olsem, i se: “I no gat wan traem we yu fesem we man i neva fesem bifo.” Tok ya i go stret long ol Kristin man mo woman we oli laef long Korin. Sam long olgeta oli man blong mekem adaltri, oli man blong mekem seks wetem man bakegen mo oli man blong drong. (1 Kor. 6:9-11) ?Yu ting se afta we oli baptaes, oli neva gat tingting ya bakegen blong mekem samting we i no stret? Si. I tru we olgeta oli ol tabu Kristin, be oli sinman yet. Taswe, wanwan taem oli mas traehad blong sakemaot ol nogud tingting. Mo hemia i leftemap tingting blong yumi. ?From wanem? From hemia i soemaot se nomata se yu stap traehad blong sakemaot wan nogud filing, be ol narafala oli bin winim finis. Taswe, yu save ‘stanap strong long bilif blong yu. Yu save we olgeta brata blong yu we oli bilif, olgeta tu oli stap safa sem mak olsem yu.’—1 Pita 5:9.

16. ?Yumi mas blokem wanem tingting, mo from wanem?

16 Blokem tingting ya se i no gat wan man i kasemsave long problem we yu stap fesem. From tingting ya i save mekem yu ting se i no gat rod blong winim, o se yu no gat paoa blong blokem ol nogud filing ya. Be Baebol i talem samting we i defren, i se: “God i stap holem promes blong hem, mo hem i no save letem wan samting i traem yufala we i strong tumas blong yufala i winim. Mo taem samting olsem i traem yufala, hem bambae i mekem rod blong yufala i naf blong stanap strong.” (1 Kor. 10:13b) Taswe, taem wan nogud filing i kam strong long yumi, yumi save holemstrong long Jehova. Wetem help blong Jehova, yumi save gohed blong mekem samting we i stret.

17. Nating se yumi no save blokem fulwan ol nogud filing blong yumi, ?be yumi save mekem wanem?

17 Traem tingbaot: From we yumi sinman yumi no save blokem fulwan ol nogud filing. Be sipos ol nogud filing olsem oli kamaot, yumi save blokem olgeta kwiktaem olsem Josef, taem i ronwe kwiktaem long waef blong Potifa. (Jen. 39:12) !Yu no nid blong folem filing ya blong yu blong wantem mekem samting we i no stret!

GOHED BLONG TRAEHAD

18-19. ?Wanem ol kwestin we yumi save askem, taem yumi stap traehad blong jenisim tingting blong yumi?

18 Jenisim tingting blong yumi fulwan, i min se yumi mas gohed blong meksua se ol tingting mo aksen blong yumi, i mekem Jehova i glad. Taswe, yumi mas jekem gud yumi oltaem mo askem se: ‘?Ol aksen blong mi, oli soemaot se mi mi luksave se yumi laef long taem blong en? ?Mi mi stap mekem bes blong mi blong werem niufala fasin? ?Mi mi letem spirit blong Jehova i lidim laef blong mi, blong mi naf blong blokem ol samting we mi nomo mi wantem?’

19 Taem yu stap skelem yu wan, yu no mas ekspektem se bambae yu mekem ol samting long fasin we i stret gud olgeta, be yu mas glad long ol traehad we yu bin mekem finis. Mo sipos yu luksave se yu mas kam gud moa long sam samting, yu no mas harem nogud. Be i gud yu folem advaes blong Filipae 3:16 we i se: “Yumi stap traehad finis blong wokbaot long sem rod ya, . . . i gud yumi gohed yet blong wokbaot olsem we yumi stap mekem finis.” Sipos yu mekem olsem, yu save sua se Jehova bambae i blesem yu, from we yu gohed blong traehad blong jenisim tingting blong yu blong yu jenis fulwan.

SINGSING 36 Yu Mas Lukaot Long Hat Blong Yu

a Aposol Pol i talem long ol brata mo sista se i impoten we oli no letem ol rabis tingting blong wol i jenisim tingting mo aksen blong olgeta. Advaes ya i stret long yumi tede. Yumi mas lukaot gud se wol ya i no gat paoa nating long yumi. Blong mekem olsem, yumi mas gohed blong stretem tingting blong yumi sipos yumi luksave se i no laenap wetem wil blong God. Long stadi ya, bambae yumi tokbaot olsem wanem yumi save mekem olsem.

b Yu luk haf ya “Laef Blong Mi i Kam Moa Nogud” long Wajtaoa blong 1 Julae 2015.

c PIJA: Wan yangfala brata i stap tingting se bambae hem i go long yunivesiti o i stat blong mekem paenia.