Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 2

“Muhinduke omu Kuhindamula Okuntu Munawaza”

“Muhinduke omu Kuhindamula Okuntu Munawaza”

“Muhinduke omu kuhindamula okuntu munawaza, yi mugala kuchirhegereza mwewe mwenyine buhe b’obulonza bwa Mungu: ebinja, bikwanene, binashinganene.”—RO. 12:2.

OLWIMPO 88 Unijulishe Njia Zako

OKU BUGEKE a

1-2. Bichi rhukwanene kugenderera kujira enyuma y’okubatizwa? Fasiriya.

 KANGANA gurhe munakwiza aha mwenyu? Nkabaga amango muhamiraho ob’oburhanzi mwalirhangire kukwizaho bwinja-bwinja. Aliko si, gurhe byakaba akonva murhachishubiraga kukola obusafi? Rhumenyere oku oluchuchu lwakashuba yunjula omu nju hoshi-hoshi jubajuba. Y’enju yawe egenderera kubonekana oku ekwirire, okwanene kukola obusafi buli mango.

2 Konakuguma, rhukwanene kugenderera kuhindamula okuntu rhunawaza n’oborhere bwerhu. Nechi, embere rhubatizwe, rhwalikolere bwenene yi rhujira ebi rhwahindamula omu kalamo kerhu yi “rhuchichesa ku buli zinga ly’omubiri n’ely’eroho.” (2 Ko. 7:1) Aliko zene, rhukwanene kukenga elila hano ly’entumwa Paulo “mugenderere kujirwa bahya-hya.” (Efe. 4:23) Bulagurhe rhukenere kugenderera kujira ebi rhwahindamula? Bulala olushiko lwa linola gulu lwakarhuhindamula juba-juba rhube bantu bazingire embere za Yehova. Yi rhugenderera kusiimisa Yehova, rhukwanene buli mango kugerereza amawazo merhu, oborhere bwerhu n’enyifinjo zerhu.

OGENDERERE ‘KUHINDAMULA OKUNTU ONAWAZA’

3. Okuhindamula ‘amawazo merhu’ k’okuderha gurhe? (Waroma 12:2)

3 Bichi rhukenere kujira yi rhuhindamula amawazo merhu, k’okuderha okuhindamula okuntu rhunawaza? (Osome Waroma 12:2.) Echinwa che Chigiriki chitafsiribwe, “okuhindamula amawazo merhu,” chakashuba kuderhwa “kujira buhyahya okuntu rhunawaza.” Bobola, birhaderhere oku kuli kufachakujira bintu binja bigeke. Rhukwanene kuwaza oku bilolere oborhere bwerhu bwa ndani n’okulola ebi rhukwanene kuhindamula yi rhukenga amakanuni ma Yehova nk’oku rhwakanagala. Rhukwanene kugenderera kujira ntyo.

Emihigo yawe oku bilolere amasomo, akasi wachishoga, biyerekene ok’oli waheba enyungu z’Obwami oku nafasi y’oburhanzi si? (Olole echifungo cha 4-5) c

4. Nka gurhe rhwakalanga amawazo merhu mamenye marhambulwa n’ebijiro changwa n’engeso za linola gulu libi?

4 Amango nji rhwahikira kuba bashinganyanya, nji rhwagala kusiimisa Yehova mu buli chintu nji rhwagala kujira. Oku akola kasanzi kanahika, birhuhemere rhukole bwenene yi rhuhikira ogola muhigo. Oyibuke ebi Paulo aderhere omu Waroma 12:2 oku birhuhemere rhuhindamule amawazo merhu yi rhumenya ebi Mungu alonzeze rhujire. Ahali h’okuyemera kuyiganya amawazo n’ebijiro by’abantu ba linola gulu libi, ech’oburhanzi, rhukwanene rhuchigerereze rhwabo rhwenyine rhulole kangana gurhe rhuli rhwaleka amawazo ma Mungu s’arhali am’egulu momayerekezage emihigo n’esimikiro zerhu.

5. Nka gurhe rhwakagerereza amawazo merhu oku bilolere okuba hofi k’olusiku lwa Yehova? (Olole efoto.)

5 Rhurholage omufano. Yehova alonzeze “rhugenderere kubika omu bwenge olusiku lwa Yehova.” (2 Pe. 3:12) Ochibaze ntya: ‘K’okuntu ndamire kuli kwayerekana oku rhuli oku buzinda bwa linola gulu libi? N’esimikiro zani oku bilolere eby’amasomo n’akasi, biyerekene ok’okukolera Yehova byeby’akamaro bwenene omu kalamo kani? Ka nchizerere oku Yehova anshishikala nyono n’omulala gwani changwa ndi nalaga bwenene oku bilolere ebintu by’omubiri?’ Yehova anasiima bwenene amango ali arhubona rhuli rhwachihangana kukola nk’oku obulonza bwage buyerekene, mu buli choshi rhulirhwajira.—Mt. 6:25-27, 33; Flp. 4:12, 13.

6. Bichi rhukwanene kugenderera kujira?

6 Birhuhemere kugerereza amawazo merhu buli mango n’okuhindamula aha rhubwene rhukwanene kuhindamula. Paulo alibwirire Abanya-Korinto ntya: “Mugenderere kuchigeregeza akaba muli omu bwemere; mugenderere kuchigerereza muli bantu banyabachi.” (2 Ko. 13:5) Okuba “omu bwemere” kuheberemo binene olekere okuja oku mbuganano z’echibaga n’okuja oku mahubiri buli mango. Biheberemo ebi rhunawazako, enyifinjo zerhu, n’ebinarhushunika rhujire chintu chilebe. Bobola bihemere rhugenderere kuhindamula amawazo merhu omu kusoma Echinwa cha Mungu, kuyiga kuwaza okuntu naye anawaza, n’okujira ebintu rhukwanene kujira yi rhusiimisa Yehova.—1 Ko. 2:14-16.

“OYAMBALE OBORHERE BUHYAHYA”

7. Nk’oku olwandiko lwa Waefeso 4:31, 32 luderhere, bichi bindi rhukenere kujira na bulagurhe bikomeere?

7 Osome Waefeso 4:31, 32. Olekere okuhindamula amawazo merhu rhukenere “kuyambala oborhere buhyahya.” (Efe. 4:24) Birhuhemere kukola bwenene yirhugala kujira ntyo. Mw’ebyola bintu rhukwanene kulekana nabyo, rhukwanene kukola bwenene yi rhulekana n’oborhere bubi nka, echishika chibi, obukali, n’oburhe. Bulagurhe ebyola byakarhukomerera? Bulala byakarhuma byarhukomerera bwenene kuhindamula ngeso ziguma zibi. Omufano, Ebiblia ederhere oku bantu baguma banayunva “oburhe juba-juba” kandi banagwarha “ebisirani juba-juba.” (Mez. 29:22) Muntu muguma waligwerhe engeso zibi zili nk’ezila, byakamuhema agenderere kulwisa y’ahindamula ezola ngeso chiro n’enyuma y’okubatizwa. Ebyola birhukala kulola omu mufano gukulikireho.

8-9. Nka gurhe omufano gwa Stephen guyerekene oku rhukenere kuhogola oborhere bwa mira?

8 Mwene-werhu oyirikirwe Stephen eyi byaliri byakomerera kulekana n’oburhe aderhere ntya. “Chiro n’enyuma y’okumala kubatizwa, byalimpemere ngenderere kukola bwenene yi ndwisa eyola ngeso yani y’okugwarha oburhe. Omufano, mango maguma rhwaliri omu mahubiri ma nju oku nju, nalibirha oku mwizi wazimbaga eradiyo omu mutugari gwani. Mbwira namugerako, av’akabula elyola radiyo ahashi n’okuva alibirha. Amango mbwira abandi gurhe nabonaga eradiyo lyani, mushamuka muguma waliri omu chigusho ambaza ntya, ‘Stephen, gurhe wakajirire nka wamufarhaga?’ Echola chibazo charhuma nawaza n’okuhigirira kuba muntu w’okujira omurhula.” b

9 Omufano gwa Stephen gurhuyerekere oku chiro akaba rhwakawaza oku rhwamalire kuhima engeso zibi rhwaligwerhe, hali okuntu zakashuba galuka buzira kumenya. Akaba ebyola byamakuhikira, orhavunikaga omurhima changwa mp’owaze ok’oli Mukristu mubi. Chiro n’entumwa Paulo aliyemerere echola amango aderha ntya: “Amango ndinalonza kujira ebinja, ebibi byanachilerha.” (Ro. 7:21-23) Abakristu boshi barhashinganene bagwerhe engeso zirhali zinja zinagenderera kugaluka kuguma n’oluchuchu changwa n’obuchafu bunashuba kugaluka omu nju zerhu. Rhukwanene kuchihangana yi rhugenderera kubera bantu bachere. Nka gurhe rhwakajira ntyo?

10. Nka gurhe wakalwisa engeso zirhali zinja chiro akaba oku wahogwere oborhere bwa mira? (1 Yohana 5:14, 15)

10 Osalire Yehova oku bilolere engeso zikomere oli walonza hindamula ey’onachizerere oku ali akuyunva anakurhabala. (Osome 1 Yohana 5:14, 15.) Chiro akaba oku Yehova arhajira echisomerene y’amala eyola ngeso mbi ogwerhe, aliko akakurhabala y’olekana n’eyola ngeso. (1 Pe. 5:10) Omu mandi mango, wakaja wakola kuguma n’oku waderhaga omu masala y’ezola ngeso mbi zirhashuba kugaluka. Omufano, obe merangwe oku bilolere efilme oli walola, eprograme z’eteleviziyo changwa engani oli wasoma, zili zaheba embere oborhere n’engeso oli wachihangana kulekana nazo. Orhanalekaga obwenge bwawe bwachiseza oku nyifinjo zirhakwirire.—Flp. 4:8; Kol. 3:2.

11. Bichi rhwakajira yi rhugenderera kuyambala oborhere buhyahya?

11 Kuli kw’akamaro okukuza oborhere buhyahya. Nka gurhe wakajira ntyo? Ochihebere h’omuhigo g’okuyiganya Yehova amango oli wayiga oku bilolere engeso zage. (Efe. 5:1, 2) Omufano, amango oli wasoma omwazi omu Biblia guderhere oku ngeso ya Yehova y’okubabalira, wakachibaza ntya, ‘Ka nambabalira abandi?’ Amango oli wasoma oku bilolere okuntu Yehova anayerekana olukogo lwage oku bantu babakene, wakachibaza ntya, ‘Ka nani nanyerekana olukogo ku bene-berhu na bali-berhu bali omu bulagirire kugerera ebijiro byani?’ Ogenderere Kuhindamula obwenge bwawe omu kuyambala oborhere buhyahya, onabe wakulembera ok’onali wajira ntyo.

12. Nka gurhe omufano gwa Stephen guyerekene emisi ye Biblia y’okuhindamula abantu?

12 Stephen rhwaderhagako embere, alibwene oku akagala kugenderera kuyambala oborhere buhyahya. Aderhere ntya: “Kurhenga mbatizwe naligerere omu hali zinene zaliri zampema oku ndwise oburhe bwani. Nayigire okuntu nakayaka abantu baliri bangeregeza, banshumika changwa kushuba kumpeka mw’ezola njira zibi. Bantu banene kuhebamo na mukani baliri bambwira koko oku kuntu naliri nagenderera kurhulera mw’ezola hali. Nani nyenyine byaliri byansomeza! Arhali oku misi yani nyenyine yinagalire kuhindamula oborhere bwani. S’ahubwe, biyerekene oku Ebiblia egwerhe emisi y’okuhindamula abantu.”

OGENDERERE KULWISA ENYIFINJO ZIBI

13. Bichi byarhurhabala rhuhime enyifinjo zibi? (Wagalatia 5:16)

13 Osome Wagalatia 5:16. Yi Yehova arhurhabala rhuhime entambala y’okujira ebinja, anarhuha eroho lyage lichesibwa. Amango rhuli rhwayiga Echinwa cha Mungu, rhwanachileka eroho lyage lirhuyerekeze. Kandi rhunagwarha eroho lichesibwa amango rhwahikire oku mbuganano. Amango rhuli oku mbuganano, rhunageza akasanzi haguma na bene-berhu na bali-berhu bali bachihangana kuguma nerhu kujira ebinja n’echola chinarhuheba omurhima. (Ebr. 10:24, 25; 13:7) Amango rhwamayegera Yehova omu sala n’omurhima goshi, n’okumuhema arhurhabale rhuhime obuzamba bwerhu, arhuha eroho lyage lichesibwa lirhuhe emisi y’okugenderera kubulwisa. Chiro akaba oku ebila byoshi birhakamala enyifinjo zibi, byarhurhabala rhumenye rhwahimwa n’ezola nyifinjo z’okujira echintu chibi. Nk’oku Wagalatia 5:16 eyerekene, balala bali bayerekezwa n’eroho “barhayeneza enyifinjo y’omubiri.”

14. Bulagurhe bili by’akamaro kugenderera kugwarha enyifinjo zinja?

14 Amango rhwamarhondera kujira ebintu byarhurhabala rhugwarhe obwira bukomere haguma na Yehova, kuli kw’akamaro rhugenderere kujira ebyola bintu n’okugenderera kugwarha enyifinjo zinja. Bulagurhe? Bulala muguma omu banzi berhu arhaj’ero. Oyola mwanzi werhu mali mashumi m’okujira echintu chibi. Chiro n’enyuma y’okubatizwa, rhwakachibugana rhuli rhwakululwa n’ebintu rhwalikwanene rhuyake, nk’obulalu, changwa epornografi. (Efe. 5:3, 4) Mwene-werhu ochili musole aderhere ntya: “Chibazo chiguma omu bibazo bikomere bwenene nalwisize kuli kusiima indale n’aberhu balume. Naliri nawaza oku amola mawazo mali makugera konyine, aliko nchili namalwisa.” Bichi byakakurhabala akaba ezola nyifinjo zibi zili zagenderera kukugaluka omu bwenge?

Akaba enyifinjo zibi zili zakukulula, orhahezaga obwizere; abandi nabo balwisize ehali eli nk’eyola banahima (Olole echifungo che 15-16)

15. Bulagurhe bihebere omurhima okumenya oku enyifinjo zibi “zinahikira abandi?” (Olole efoto.)

15 Amango oli wachihangana kulwisa enyifinjo zibi zili zazigana kugaluka, oyibuke ok’orhali wenyine. Ebiblia ederhere ntya: “Nta chigeregezo chabahikire chirhasaga kuhikira abandi.” (1 Ko. 10:13a) Intya kw’eyindi tafsiri ederhe olula lwandiko: “Nta chigeregezo chabahikire chirhazigana kuhikira abantu.” Olula lwandiko lwaliri lwaderha oku balume n’abakazi balilamire omu vile ye Korinto ya mira. Baguma, mira baliri bagonyi, abalume kulala n’ababo balume changwa abakazi kulala n’ababo bakazi, n’abandi baliri balalu. (1 Ko. 6:9-11) K’owazize oku enyuma bamala kubatizwa barhachigeraga bagwarha enyifinjo zibi? Arhali ntyo ku bili. Boshi baliri Bakristu bashigwa, kweri, balichili bantu barhashinganene. Nta ngangane mango maguma baliri balwisa enyifinjo zibi. Echola chakarhuheba omurhima. Bulagurhe? Bulala biyerekene oku enyifinjo mbi yoshi-yoshi wakaba oli walwisa hali muntu mulebe wagalire kuyilwisa. Kweri, wakangenderera “kuyorha oserere omu bwemere, eyi onamenyere oku amalibuko mali nk’amola mali mahikira echinya-buguma choshi cha bene-benyu.”—1 Pe. 5:9.

16. Buhanya buhe rhukwanene kuchilangako na bulagurhe?

16 Ochilange oku buhanya b’okuwaza oku nta windi muntu wakayunva ebibazo oli wahurana. Amawazo mali nk’amola makarhuma wayunva oku ehali olimo nta bunihire ekuhere y’oku wakagwarha emisi y’okulwisa enyifinjo zibi. Aliko oku lwindi lunda, Ebiblia ederhere ntya: “Mungu ali mwimana, arhakana balekerera mugeregezwe oku murhakagala kulembera, aliko n’amango echigeregezo chamarhengerera, arheganya okuntu yi mugala kuchilembera.” (1 Ko. 10:13b) Bobola, chiro n’amango enyifinjo zibi ziherhe misi minene kurhulusha, rhwakanagenderera kubera bemana emwa Yehova. Kugerera oburhabale bwa Yehova, rhwakachilanga yirhurhakola ebintu bibi.

17. Chiro akaba oku rhurhakagala kubuza enyifinjo zibi zimenye zirhayinja omu bwenge bwerhu, bichi rhwakagala kujira?

17 Buli mango, rhuyibuke echila: Bulala rhurhashinganene, rhurhakaleka kugwarha enyifinjo zibi. Aliko amango rhwamagwarha enyifinjo zibi, rhwakazikabulira juba-juba aho han’ahola kuguma nk’oku Yusufu ajiraga amango alibirhira hale muka Potifa. (Mwa. 39:12) Birharhuhemere mpu rhukole nk’oku enyifinjo zibi zirhuhemere rhujire!

OGENDERERE KUJIRA OKWAWE KOSHI

18-19. Bibazo bihe rhwakachibaza amango rhuli rhwalwisa yi rhuhindamula amawazo merhu?

18 Okuhindamula amawazo merhu kuheberemo okugenderera kuchizera akaba amawazo merhu n’ebijiro byerhu bili kuguma n’obulonza bwa Yehova. Oku buzinda, wanachigerereza buli mango, onaje wachibaza ntya: ‘Okuntu ndi nakola ebintu, ka kuyerekene oku menyere oku echihe rhulamiremo chili cha kujira juba-juba? Ka ndi najira okwani koshi yi nyambala oborhere buhyahya? Ka ndi nayemera eroho lya Yehova liyerekeze akalamo kani yingala kuhima amashumi m’enyifinjo zibi?’

19 Amango oli wachigerereza woyo wenyine, omenye wawaza oku waba mushinganyanya s’aliko ochishingire amaja-mbere oli wajira. N’akaba obwene oku bikuhemere okushuba kujira amaja-mbere, omenye wavunika omurhima. S’aliko, okulikire ehano liri omu Wafilipi 3:16: “Chiro akaba rhwajirire amajambere mahe, rhugenderere kuchiheka bwinja mw’eyo njira y’en’eyola.” Amango wajira ntyo, ochizere oku Yehova agisha emisi yawe y’okuhindamula amawazo mawe.

OLWIMPO 36 Tulinde Moyo Wetu

a Entumwa Paulo alibwirire ababo Bakristu oku barhayemeraga babumbwa na linola gulu lya zene. Elyola lili hano linja ku rhwabo zene. Rhukwanene kuchizera oku linola gulu libi lirhali lyarhuhumako mu njira nguma changwa ebiri. Omu kujira ntyo, rhukwanene kugenderera kukwiza okuntu rhunawaza amango moshi rhwamabona oku kurhali kuguma n’obulonza bwa Mungu. Mu gunola mwazi, rhwalola nka gurhe rhwakajira ntyo

b Olole omwazi Maisha Yangu Yaliendelea Kuwa Mabaya Sana (Akalamo Kani Kaligenderere Kubiha Bwenene) omu Munara g’Omulanzi gwa Lusiku 1, Mwezi gwa 7, 2015.

c AMAFASIRIYO M’EFOTO: Mwene-werhu ochili musole ali awaza akaba akaja kusoma einiversite changwa akaba akahwanza obupayiniya.