1-2. Oityi tuesukisa okutualako okulinga tyina tuamambatisalwa? Hangununa.

 OKUTI ove apeho ukomba mondyuo yove? Tyipondola hamwe monthiki yotete wailukilamo, wakombele-mo umwe nawa. Mahi pahe ine kukombo-mo vali, oityi matyimoneka-po? Mupondola umwe okusila. Opo mondyuo muahasile, tuesukisa okukomba-mo ononthiki ambuho.

² Tupu otyo tuesukisa okulinga ngotyo, opo tuyakulile omalusoke etu novituwa vietu. Tyipondola hamwe etyi tuambatisalwa, tualingale ononkhono mbokuyekapo ovipuka ovivi, ‘atulisukula konkhako aiho mohitu no momalusoke.’ (2 Kol. 7:1) Pahe tuesukisa okuendela muetyi omu apositolu Paulu apopia, opo ‘tutualeko okukala nonkhalelo omphe yokusoka.’ (Efe. 4:23) Omokonda yatyi tuesukisila umwe okulinga ononkhono ononthiki ambuho? Omokonda onkhako youye uno kaisete-ale ipondola okutusilisa. Opo tuahasiliswe nouye uno, atukala ovanthu vasukuka komaiho a Siovaa, tuesukisa okutala nawa evi tusoka, novituhiwa vietu, neevi tuhanda.

3. Onondaka mbokwati “pilululei omalusoke enyi” oityi mbupopia? (Ova Loma 12:2)

³ Oityi tuesukisa okulinga opo tupilulule omalusoke etu? (Tanga Ova Loma 12:2.) Ondaka yo Geleku yapitiywa okuti, “pilululei omalusoke enyi” tupu ipondola okutiwa ‘kalei nomalusoke omape.’ Otyo tyilekesa okuti okulinga vala ovipuka oviwa, hatyoko vala tyesukisa. Mahi tuesukisa okulitala  oñgeni muene onthwe tukahi, atupiluluka opo ovipuka tulinga vilikuate neetyi Huku ahanda. Otyipuka otyo, hatyipuka tulinga vala monthiki ike, mahi tuna okutyilinga ononthiki ambuho.

4. Oityi tuna okulinga opo omalusoke ouye ehetuhongiliye?

⁴ Tyina tuamakakala tyehena onkhali, opo vala matuketyivila umwe okuhambukiswa nawa Siovaa movipuka aviho tulinga. Mahi nkhele tyina omuvo oo wehenehike-po, tuesukisa okulinga ononkhono opo tuhambukiswe Siovaa. Tala okuti momukanda Ova Loma 12:2, omu apositolu Paulu wapopia okuti tuesukisa okupilulula omalusoke etu opo tunoñgonoke etyi Huku ahanda. Naina, tyina tuahanda okulinga otyipuka tyimwe, nkhele tuna okusoka umwe nawa, ine otyipuka otyo tuahanda okulinga tyelikuata umwe neetyi Huku asoka, ha neetyi ouye usoka.

5. Oityi tupondola okulinga opo tulekese okuti onthiki ya Siovaa ikahi popepi? (Tala olutalatu.)

⁵ Nkhele tusokei ongeleka imwe. Siovaa uhanda ‘tukevelele nokuhinangela apeho okuya kuonthiki yae.’ (2 Pet. 3:12) Lipula okuti: ‘Ovipuka ndyilinga, vilekesa umwe okuti ndyina onthumbi yokuti onthiki ya Siovaa ikahi popepi? Tyina ndyihanda okulongeswa kosikola, nokuovola ovilinga mandyilingi, ndyilekesa okuti kuaame tyesukisa vali okuumbila Siovaa? Movipuka ndyilinga, okuti ndyina onthumbi yokuti Siovaa matekula ombunga yange, ine ndyilwa vala nokuovola omalumono?’ Soka oñgeni Siovaa akala tyina atala okuti ukahi nokulinga ovipuka vimuhambukiswa. — Mat. 6:25-27, 33; Fil. 4:12, 13.

6. Oityi tuesukisa okutualako okulinga?

⁶ Tuesukisa okutala nawa omalusoke etu, atulingi ononkhono opo tupiluluke. Paulu wapopilile ova Kolindu okuti: “Tualeiko  okulitala inkha mukahi mekolelo; tualeiko okulitala oñgeni tyili-tyili onwe muene mukahi.” (2 Kol. 13:5) Okukala “mekolelo” hakuenda vala komaliongiyo onosimanu ambuho, nokuenda apeho movilinga viokuivisa. Mahi tupu tyakutikinya ovipuka tusoka neevi tuahanda okulinga, netyi twahandela okuvilingila. Otyo tuesukisila okutanga Ondaka ya Huku apeho, nokulilongesa okusoka ngetyi Siovaa asoka, tyina tuatala okuti pena tyimwe tukahi nokusoka mahi tyehelikuatele netyi Siovaa ahanda atutyiyekepo, atuehetyilingi. — 1 Kol. 2:14-16.

7. Ngetyi tyipopia Ova Efesu 4:31, 32, oityi tuesukisa okulinga iya omokonda yatyi tyitupuiyila?

⁷ Tanga Ova Efesu 4:31, 32. Tyehekupilulula vala omalusoke etu, tupu tuesukisa ‘okulivaleka ontheto omphe.’ (Efe. 4:24) Iya otyipuka otyo tyesukisa umwe okulinga ononkhono. Ovipuka vimwe tuesukisa okulinga ononkhono opo tuviyekepo, onyengo, nokunumana liwa, nokuyaya. Omokonda yatyi tyitupuiyila okuyekapo ovipuka ovio? Omokonda ovipuka ovio pamwe tuakalale navio ehimbwe. Mongeleka, Ombimbiliya ipopia okuti ovanthu ‘kavasete okunumana’ iya vamwe ‘vena vala ononyengo.’ (Pro. 29:22) Okuyekapo ovituwa ovio ovivi, tyesukisa umwe okulinga ononkhono atee tyina tuambatisalwa-le. Etyi matutale apa tyityilekesa umwe nawa.

8-9. Oñgeni etyi tyaendele na Stephen tyilekesa okuti tuesukisa okulinga ononkhono mbokuyekapo ovituwa viontheto yokohale?

⁸ Omukuatate umwe utiwa o Stephen, ankho omunthu wahasete okunumana. Wapopia okuti: “Atee umwe etyi nambatisalwa, nongotyo nkhele ankho nesukisa okutualako okulinga ononkhono, opo ndyiyekepo okunumana liwa. Mongeleka, nthiki imwe etyi ndyili movilinga viokuivisa, omunthu umwe otyimphulu avake olaliu yometuku-tuku liange. Etyi nemutaata, olaliu eitokesila pohi, akahateka. Pahe etyi napopila vakuetu otyipuka otyo, omukulu umwe wewaneno, amphulu okuti: ‘Inkha wemukuatele, ñgeno wemulinga ñgeni?’ Otyipuka otyo amphulile, tyandekesa okuti ankho nesukisa umwe okutualako okulinga ononkhono mbokukala omuna-mbembwa.” b

⁹ Ongeleka ya Stephen itulongesa okuti ovituwa vietu ovivi viokohale, vipondola okutukondokela vali momuvo ankho tuahakevela, namphila tusoka okuti hamwe tueviyekapo-ale. Inkha otyipuka otyo tyikumonekela, wahasoye, tupu wahasoke okuti kusilivila. Apositolu Paulu wapopia okuti: “Tyina nahanda okulinga etyi tyaviuka, mu ame muna etyi tyapenga.” (Loma 7:21-23) Mokonda atuho tuvakuankhali, pamwe ovituwa vina ovivi mavitukondokela umwe, ngetyi pamwe tulinga ononkhono mbokukomba mondyuo, mahi nongotyo amusili vali. Mahi onthwe tuesukisa okulinga ononkhono opo tutualeko tyasukuka. Oñgeni tupondola okutyilinga?

10. Oñgeni tupondola okuluisa ovituwa ovivi? (1 Suau 5:14, 15)

¹⁰ Ankho pena otyituwa tyimwe otyivi ukahi nokulwa natyo, likuambela vala ku Siovaa. Ngwe mekutehelela, ekukuatesako. (Tanga 1 Suau 5:14, 15.) Namphila Siovaa kamalingi ehuviso, mahi mekukuatesako. (1 Pet. 5:10) Mahi no ove muene linga umwe ononkhono, opo ulinge ovipuka vielikuata neetyi wapopila Siovaa melikuambelo, tupu ohakalela vala okusoka kovipuka vielikuata nontheto onkhulu. Mongeleka, wahatale ono filime,  novipuka vilekeswa motelevisau, viayemba kotyituwa ukahi nokulwa natyo, tupu nii wehevitange. Linga ononkhono mbokuahayulisa momutwe wove ovipuka viapenga. — Fil. 4:8; Kolo. 3:2.

11. Ovipuka patyi tuna okulinga tyina tukahi nokulivaleka ontheto omphe?

¹¹ Tyina ulityilika ontheto yokohale, tupu otyiwa ukale nontheto omphe. Oñgeni otyipuka otyo upondola okulinga? Tyina ulilongesa etyi tyayemba kovituwa vya Siovaa, ovola okumuhetekela. (Efe. 5:1, 2) Mongeleka, tyina ukahi nokulilongesa ehipululo limwe Liombimbiliya lipopia oñgeni Siovaa aevela, lipula okuti: ‘Okuti naame ndyievela vakuetu?’ Tyina ukahi nokulilongesa ehipululo limwe Liombimbiliya lipopia oñgeni Siovaa akalele nokankhenda novanthu vamwe vakalele novitateka, lipula okuti: ‘Ame ndyisuka umwe na vakuetu tyina vekahi nokulambela movitateka, iya evi ndyilinga vityilekesa umwe okuti nesuka navo?’ Tutualeiko okupilulula omalusoko etu tyina tulivaleka ontheto omphe. Mahi tyina tulivaleka ontheto omphe tuna okupwa elundo.

12. Oñgeni Stephen elimonena-ko umwe okuti Ombimbiliya ityivila okupilulula ovanthu?

¹² Stephen, tuapopiale konyima oku, nae muene pahe elimono umwe okuti ukahi nokutyivila okukala nontheto omphe. Wapopia okuti: “Atee umwe etyi nambatisalwa, nesukisile okulinga ononkhono mbokuahanumana liwa. Tyina ovanthu vamwe vandeva, ankho ndyivehondovoka umwe. Ovanthu ovanyingi, atee umwe nomukai wange, avamphandula unene mokonda yetyi netyivila okuliyunga anahanumana liwa. Otyipuka otyo atyinthyuvisa unene. Mahi hameko ndyipandulwa mokonda yetyi nevila okukala nontheto omphe. Mahi, ndyina onthumbi yokuti velimonena-ko umwe okuti Ombimbiliya oyo ityivila okupilulula ovanthu.”

13. Oityi matyitukuatesako atuahakala nomahando omavi? (Ova Galata 5:16)

¹³ Tanga Ova Galata 5:16. Opo Siovaa etukuateseko okulinga etyi tyaviuka, utuavela ononkhono mbae, osipilitu sandu. Tyina tulilongesa Ondaka ya Huku, ngotyo tukahi nokuyeka ononkhono mbae mbutukuateseko. Tupu tukala nononkhono mba Huku tyina tuenda komaliongiyo. Momaliongiyo oo, tulivasa-mo novakuatate, navo vekahi nokulinga ononkhono mbokulinga etyi tyaviuka. Otyipuka otyo tyitupameka unene. (Heb. 10:24, 25; 13:7) Tyina tulikuambela ku Siovaa, ngwe metuavela ononkhono mbae mbutukuateseko. Namphila ononkhono mbae kamambutupolo omalusoke omavi, mahi mbupondola okutukuatesako opo tuahalinge ovipuka ovivi. Ngetyi omukanda Ova Galata 5:16 upopia, vana vena ononkhono mba Huku, ‘kamavalingi omahando olutu.’

14. Omokonda yatyi tuesukisila okulinga ononkhono mbokusoka ovipuka oviwa?

¹⁴ Tyina tulinga ovipuka vipameka oupanga wetu na Siovaa, tuesukisa okulinga ononkhono opo tuahayeke-po okukala novituwa oviwa. Omokonda yatyi? Omokonda ondyale yetu kailala. Ondyale oyo, eyembelo liokulinga etyi tyapenga. Namphila tuambatisalwa-le kohale, nongotyo pamwe nkhele tupondola okukala neyembelo liokulinga ovipuka viapenga, ngetyi okuyumba omawela omavi, nokunwa unene, nokutala ovanthu vahavalele. (Efe. 5:3, 4) Omukuendye umwe Omukilisitau wapopia okuti: “Otyipuka tyimwe otyivi ndyikahi umwe nokulwa natyo, okuhanda okulala navalume vakuetu. Ankho  ndyisoka okuti mokueenda kuomuvo, otyipuka otyo matyilambe. Mahi no pehepano, nkhele ndyikahi umwe vala nokulinga ononkhono opo nahalinge vali otyipuka otyivi.” Oityi matyikukuatesako okuluisa eyembelo liokulinga ovipuka ovivi?

15. Oñgeni okunoñgonoka okuti tukahi nokulolwa monkhalelo ‘ovanthu aveho valolwa,’ tyitupameka? (Tala olutalatu.)

¹⁵ Tyimwe matyikukuatesako okuluisa eyembelo liokulinga ovipuka ovivi, okuhinangela okuti kukahi awike. Ombimbiliya yati: “Mukahi nokulolwa monkhalelo ovanthu aveho vekahi nokulolwa.” (1 Kol. 10:13a) Ombimbiliya imwe yapopia onondaka ombo okuti: “Petupu otyitateka ove unatyo, tyehenekale nomunthu omukuavo.” Onondaka ombo mbapopililwe ovakilisitau, ovalume novakai ankho vakala mo Kolindu. Vamwe povanthu ovo ankho valinga omaumbalehi, valala navalume vakuavo, tupu ankho vanwa unene. (1 Kol. 6:9-11) Ove usoka okuti etyi ovanthu ovo vambatisalwa, ovipuka ovio ovivi ankho valinga, kavieile vali komitima viavo? Au. Ovipuka ovio ovivi vieile umwe komitima viavo. Namphila ovakilisitau ovo ankho ovalembulwa, mahi nongotyo nkhele ankho ovakuankhali. Tyotyili, ovanthu ovo ankho pena umwe omuvo umwe valwa neyembelo liokulinga vali ovipuka ovio ovivi. Otyipuka otyo tyitupameka. Omokonda yatyi? Omokonda tyitulekesa okuti, eyembelo tukahi nokulwa nalio hono, vakuetu valuile-ale nalio. Naina, onthue tupondola ‘okutualako okukala nekolelo liapama, nokunoñgonoka okuti ovakuatate vetu mouye auho vekahi nokumona ononkhumbi ngonthue.’ — 1 Pet. 5:9.

16. Oityi tuesukisa okulityilika iya omokonda yatyi?

¹⁶ Wahasoke okuti petupu-ale ou unongoñoka ovitateka ove unavio. Ine usoka ngotyo matyikusoyesa vala, olitehela okuti kusilivila, iya kumetyivili-ale okulityilika okuahasoko kovipuka ovivi. Ombimbiliya hatyoko ipopia  ngotyo. Ngwe ipopia okuti “Huku omukuatyili iya kamemuyeke mulolwe notyipuka muhevili okukoleleya, mahi tyina mulolwa ngwe memuavela omphitilo opo mutyivile okukoleleya.” (1 Kol. 10:13b) Ngotyo, namphila eyembelo liokulinga etyi tyapenga enene, ove upondola okulityilika-lio. Mokonda Siovaa utukuatesako, onthwe matutyivili okukala ovakuatyili kwe.

17. Namphila tuehetyivili okulipola eyembelo liokulinga ovivi, mahi oityi tupondola okulinga?

¹⁷ Apeho tuhinangelei otyipuka etyi: Mokonda onthwe tuvakuankhali, pamwe matukala umwe neyembelo liokulinga etyi tyapenga, mahi tuna umwe okulikuatehila ngetyi tyalingile Susee etyi aya nkholo omukai wa Potifale. (Gên. 39:12) Ove kuesukisile okulinga vala etyi olutu luove luhanda!

18-19. Tyina pena tyimwe tuahanda okulinga, oityi tuna okulipula?

¹⁸ Okupilulula omalusoke etu tyihangununa okutala nawa ine ovipuka tusoka neevi tulinga vielikuata umwe neetyi Siovaa ahanda. Opo tutyivile, tuesukisa okulitala ononthiki ambuho, atulipulu okuti: ‘Ovipuka ndyilinga vilekesa umwe okuti ndyityii umwe okuti tuli kononthiki mbahulila? Ndyiya umwe nokutyivila okukala nontheto omphe? Ndyiyeka ononkhono mba Siovaa mbunthyongolele, ndyityivile okulityilika okusoka ovipuka ovivi?’

¹⁹ Tyina ove utualako okulitala nawa, wahasoke okuti moviukisa umwe vala atyiho, mahi hambukilwa ovipuka wevila-le okulinga. Ine utala okuti pena tyimwe wesukisa okuviukisa, wahasoye. Etyi wesukisa okulinga, okulandula etyi omukanda Ova Filipu 3:16 wapopia, wati: “Mahi, na ankho tunale ekolelo liapama, tutualeiko okuendela monkhalelo oyo.” Ine ulinga ngotyo, yumba-ko onthumbi yokuti Siovaa mekuyambe, mokonda utualako okupilulula omalusoke ove wahalinge ovipuka ovivi.