Skip to content

Skip to table of contents

2 EKOBEE UE ENƆ

“Nyaanaa Loo I Tɛ̄maloo Ɛ’ɛrɛ Aā Beenyiɛ”

“Nyaanaa Loo I Tɛ̄maloo Ɛ’ɛrɛ Aā Beenyiɛ”

“Nyaanaa loo i tɛ̄maloo ɛ’ɛrɛ aā beenyiɛ lokwa bui dap gbītɛ̄ sa suā nu Bari gbī lo a le nu a lee, nu a ye nia, le nu a era.”—ROM 12:2.

YƆƆ 88 Tɔgɛ Mɛ Oloo Dee

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ a

1-2. Ena i kiisī lo edoo sɔ̄ i eliamaā sah a? Naa baatɛ̄.

 YIRA ku sɔ̄ na o wee kwaloo o be a? Naa daba, lɛɛ o gae lap nu yii bu o tɔ, o bee kwa ɛɛrɛ kaāna. Mɛ ena esira lo oo kwanaloo a? Dookɛ̄ o suā doo, esikɛ̄ lu biaɛ sa tɔ̄ e’mmanage bu. Lo esere o be ɛɛrɛ, alu ebɛɛ̄ kɔ o wee kpaɛ dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄.

2 Alunage ebɛɛ̄ kɔ i kiisī lo ekwabaloo kɛ̄ i kɛɛrɛ nu sa doo dogo doo. Bu kaka, lɛɛ i gae liamaā, i bee piiga kaāna lo ekwabaloo pio nu bu i dum lokwa i dap “loga ilii loo aaloo dɛ̄dɛɛ̄ nu a gbee ekpaloo le edɔɔ̄.” (2 Kɔr 7:1) Kerewo, nyaawo alu ebɛɛ̄ kɔ i gbaɛ̄tɔ̄loo zuurabahtɔ̄ nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl a kɔ, i kiisī lo e “sikɛ̄ lu aā.” (Ɛfɛs 4:23) Ena anua alu ebɛɛ̄ kɔ i kiisī lo edoo wo a? Nyɔnɛbee pɔrɔ ezū a aabu nyɔuwe ama dap nwaabah i ɛrɛ pah nyɔɔ sa doo kɔ i aa ɛɛna kɛ̄dɛɛ̄ Jɛhova. Lokwa i dap kiisī lo edoo nu a nia Jɛhova, i ɛrɛ ewee ɛp kɛ̄ i kɛɛrɛ nu doo, i dogo, le pya nu a i taɛ.

KIISĪ LO “[E’ƐRƐ] AĀ BEENYIƐ”

3. Ena “ɛ’ɛrɛ aā beenyiɛ” kura a? (Pya Rom 12:2)

3 Ena alu ebɛɛ̄ kɔ i doo lokwa i dap ɛrɛ aā beenyiɛ a, lo a le nyanyaana kɛ̄ i kɛɛrɛ nu doo a? (Buū Pya Rom 12:2.) Bee ue Grik alu etap nua “ɛ’ɛrɛ aā beenyiɛ” dap lu etap nua “sisikɛ̄ kwabaloo o beenyiɛ.” Nyɔɔwo, naa kura kɔ kunɛ nwīgbagbara lenu na i doo bu dum a. Taāwo, i ɛrɛ e ɛma’ɛp dua nɛɛ i lu li bu sa kwabaloo ɛrɛgeba nu alu ebɛɛ̄ lokwa i dap tɔɔ̄dum bu sīdee a gbaaloo daakuu Jɛhova. Ii le edoo lo ama aba ziī sɔ̄, mɛ i kiisī lo ewee doo.

Ekɔ o biaɛfii kiiloo si tɔkpa le sagɛ tam o si tɔgɛge kɔ o su Buɛ̄-mɛnɛ Bari nua tuatua ni? (Ɛp 4-5 barakpaɛ̄) c

4. Bu mɛ sīdee na i dap ɔbɛ edoo kɔ ezū a aabu nyɔuwe a ɛrɛ i pah nyɔɔ a?

4 I dap doo nu enia Jɛhova bu dɛ̄dɛɛ̄ nu i doo, sɔ̄ i mmana. Mɛ nyaawo, alu ebɛɛ̄ kɔ i kiisī lo epiiga lokwa i dap doo nu enia Jɛhova. Naa yere nukuādɛɛ̄ loo gbanialoo Pɔɔl kɔ a le yɛɛ ɛ’ɛrɛ aā beenyiɛ le susuā nu Bari gbī dookɛ̄ alu e’ɛm doo bu Pya Rom 12:2. Taā i lɛɛbaloo kɔ nyɔuwe ama a ɛrɛ i pah nyɔɔ, i ɛrɛ edasī ɛma’ɛp aba ii kiiloo kɛ̄ i gaa lɛɛbaloo kɔ kɛ̄ Bari kɛɛrɛ nu doo a ɛrɛ i pah nyɔɔ doo. Taā i lɛɛbaloo kɔ ezū a aabu nyɔuwe a ɛrɛ pah nyɔɔ nu i seeasī le biaɛfii i doo.

5. Bu mɛ sīdee na i dap ɛma’ɛp i ekɛɛrɛ kiiloo kɛ̄ dee Jɛhova aa tɔɔ̄ waɛloo kɛ̄ doo a? (Ɛp foto.)

5 Naa ɛp ziī edoba ama. Jɛhova gbī kɔ i “[tɔɔ̄] baɛ sa gbī agɛrɛ lulu dee Bari.” (2 Pit 3:12) Bip aba ɔɔ kɔ: ‘Ekɔ na sīdee tɔɔ̄dum tɔgɛge kɔ m suā kɔ i ewaraloo kuma lo sɔ̄ nyɔuwe ama ni? Ekɔ pya na biaɛfii akiiloo nɔ kpa le tam esi tɔgɛge kɔ taāŋabah Jɛhova na a mɛ kuīloo eera ani? M dɛrɛge nyiɛ nyɔɔ kɔ Jɛhova enɛ nu a bɛɛ̄ pya na butɔ le mm, sɛh m wee bialoo kɛɛrɛ nu akiiloo ɛrɛ nu bu namloo ni?’ Naa kɛɛrɛ kɛ̄ bu Jɛhova ɛɛ doo sɔ̄ a muɛ kɔ i gaa tɔɔ̄dum a gbaaloo nu a gbī a!—Mat 6:25-27, 33; Fil 4:12, 13.

6. Ena alu ebɛɛ̄ kɔ i kiisī lo edoo a?

6 Alu ebɛɛ̄ kɔ i kiisī lo ewee ɛma’ɛp nu i kɛɛrɛ sa kwabaloo ɛrɛgeba nu i muɛ kɔ alu ebɛɛ̄. Pɔɔl bee kɔ nɛ Pya Nɛɛ Kraist a le Kɔrint kɔ: “[Ɛmaa] ɛp bɔɔloo loo, lo a le bui lege bu bui yira. Ɛbaa bɔɔloo loo leere.” (2 Kɔr 13:5) Naale aba sɔ̄ i si enɔānu Pya Nɛɛ Kraist le uwe zue ue aā ziī sɔ̄ yii ziī na a kura kɔ i le “bu . . . yira” a. Mɛ a kiinage loo i ekɛɛrɛ, kɛ̄ nu i tɔɔ̄loo doo, le ekɛɛrɛ a le dumɛ nu i doo. Nyɔɔwo alu ebɛɛ̄ kɔ i ɛrɛ aā beenyiɛ tɛ̄maloo ebuū Muɛ̄ Ue Bari, nɔ lo ekɛɛrɛ nu dookɛ̄ a kɛɛrɛ nu doo, sa doo ɛrɛgeba nu alu ebɛɛ̄ lokwa i dap doo nu a gbī.—1 Kɔr 2:14-16.

“YAA AĀ DEE DUM”

7. Dookɛ̄ Pya Ɛfɛsɔs 4:31, 32 kɔ doo, dɔɔ̄na e na alu ebɛɛ̄ kɔ i doo a, e ena anua lo ama lu nu finiabah a?

7 Buū Pya Ɛfɛsɔs 4:31, 32. Kaɛlɛɛ kwabaloo kɛ̄ i kɛɛrɛ nu doo, alu ebɛɛ̄ kɔ i “yaa aā dee dum.” (Ɛfɛs 4:24) Lo ama kura kɔ i doo dogo. Yɛɛ dɛ̄dɛɛ̄ nu i doo, i ɛrɛ epiiga lo e’ɔbɛ pya elap dogo a le doodoo biira nyiɛ, biirabu, le ebɛamiā saŋ. Ena anua lo ama dap lu nu finiabah a? Nu anua na bee pio pɔrɔ elap dogo esaā li i bu. Bu edoba, Baibol kɔ pio nɛɛ ɛrɛ “ebɛamiā saŋ” sa “nwaabah ɛrɛ saŋ.” (Kam 29:22) Alu ebɛɛ̄ kɔ nɛɛ a ɛrɛ dua pɔrɔ elap dogo ama a kiisī lo enyaa kere sɔ̄ eliamaā sah, dookɛ̄ edoba a le kɛɛ̄ ama tɔgɛ doo.

8-9. Mɛ sīdee na nu a bee siraloo Stephen tɔgɛ kɔ alu ebɛɛ̄ kɔ i lɛa nama sīdee tɔɔ̄dum loo a?

8 A bee agabah ziī wuga nɛɛdam a kura Stephen lo ebaɛbee ye saŋ. A bee kɔ: “Kere sɔ̄ m eliamaā sah, m bee piiga kuma kɛ̄ m dap doo lo ebaɛbee na saŋ. Bu edoba, a ɛrɛ sɔ̄ m bee kponia ziī nɛɛ biu a bee yib radio aābu na fah sɔ̄ m bee le uwe zue ue. Sɔ̄ m ewara ye loo, a bee tɛrɛ lo radio kɛ̄ sa teera. Sɔ̄ m bee kɔ nɛ pya dɔɔ̄na a bee mɛ le loo kɛ̄ m bee tɛɛ̄ doo sikɛ̄ ɛrɛ na radio, ziī nɛɛ kanɛɛ a le bu i eku tam zue ue bee mɛ bip kɔ, ‘Stephen, lo o bee tura nɛɛ ama ena o bee ye doo loo a?’ Lo ebip bee doo kɔ m sikɛ̄ ɛrɛ ekɛɛrɛ sa mɛ zū kɔ m kiisī lo esere efɛɛloo.” b

9 Dookɛ̄ nu a bee siraloo Stephen tɔgɛ doo, pɔrɔ elap dogo dap i yii bu sɔ̄ ii bee ɛmadɛɛ̄, kere sɔ̄ i kɛɛrɛ kɔ i gaa baɛe bee. Lo a sira a loo doo wo, loo a aa ɔ, sa o a kɛɛrɛ kɔ oo le edapnae lu Nɛɛ Kraist. Kere nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee kɔnage kɔ: “Kere sɔ̄ m gbī edoo nu a lee a, pɔrɔ tɔɔ̄ mɛ bia loo.” (Rom 7:21-23) Dɛ̄dɛɛ̄ Pya Nɛɛ Kraist a naa mmana wee bebe loo pɔrɔ dogo a wee sikɛ̄ aakɛ̄ bee sɔ̄ tɔ̄ le biaɛ sikɛ̄ yii i tɔ. Alu ebɛɛ̄ kɔ i kiisī lo ewee tɔɔ̄ ɛɛ. Bu mɛ sīdee na i dap doo wo a?

10. Ena i dap doo lo ebebe loo pɔrɔ elap dogo a? (1 Jɔn 5:14, 15)

10 Yere kara nɛ Jɛhova kumaloo pɔrɔ elap o gaa bebe loo, sa ye dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ kɔ a gaa le dā a sa a yerebah nɛ. (Buū 1 Jɔn 5:14, 15.) Kuma sɔ̄ Jɛhova naale edoo nyɛŋia tam lo elɛɛ pya i pɔrɔ elap dogo a, a dap a yere mɛm loo lokwa oo dɔ bu pya lo pɔrɔ elap dogo. (1 Pit 5:10) Kerewo, doo dogo a gbaaloo kara o bee yere tɛ̄maloo ekpooraloo lɛɛloo pɔrɔ elap dogo. Bu edoba, nwaɛ̄dɛɛ̄ loo si ee pya fim, le pya nu alu etɔgɛ nyɔɔ TV, ale buū pya eloh a doo kɔ a bee kɔ pya elap dogo o gaa piiga lo e’ɔbɛ a lee. E o aa bie ekɛɛrɛ nyɔɔ pya elap dogo a naa lee.—Fil 4:8; Kɔl 3:2.

11. Pya ena i dap doo lokwa i kiisī lo eyaa aā dee dum a?

11 Kere o elɛrabaloo o nama sīdee tɔɔ̄dum, alu ebɛɛ̄ kɔ o ɛrɛ aā sīdee tɔɔ̄dum. Bu mɛ sīdee na o dap doo wo a? Su nua nu o seeasī lo enɔ nu akiiloo Jɛhova le pya ye elap dogo. (Ɛfɛs 5:1, 2) Bu edoba, sɔ̄ o buū nu akiiloo ziī e’ɛma a le bu Baibol lo a kɔ nu akiiloo kɛ̄ Jɛhova aaloo pɔrɔ doo, bip aba ɔɔ kɔ: ‘M wee aageloo nu nɛ pya dɔɔ̄na ni?’ Sɔ̄ o nɔ nu akiiloo kɛ̄ Jɛhova ɛrɛ toesaɛ̄ loo pya alu kporo doo, bip aba ɔɔ kɔ: ‘Ekɔ m ɛrɛge dua toesaɛ̄ ama loo pya na wuga bu yira lo ba le bu ebɛɛ̄, sa wa tɔgɛ toesaɛ̄ loo tɛ̄maloo na dogo ni?’ Kiisī lo e’ɛrɛ aā beenyiɛ tɛ̄maloo eyaa aā sīdee tɔɔ̄dum, sa o aa kɛɛrɛ kɔ oo le etɛɛ̄ ekwɔ pio sɔ̄.

12. Bu mɛ sīdee na Stephen bee muɛ kɔ Baibol lu nu a dap nyaana dum nɛɛ a?

12 Stephen i bee kɔ nu akiiloo tua sɔ̄ a, bee muɛ kɔ kinakina a gaa yaae aā sīdee tɔɔ̄dum. Alɛ bee kɔ: “Aā sɔ̄ m bee liamaā, m ekpeasī gbɛnɛ-edo e’aga kɛ̄tɔɔ̄. M enɔā lo ekiā aa kpaɛ̄ pya a gbī eyere mɛ saŋ bu ale aabaloo lo kɛ̄tɔɔ̄ bu pya dɔɔ̄na sīdee. Gbɛnɛ-edo nɛɛ, gbaāloo na wa, ekaɛgɛ mɛ loo kɛ̄ m aabaloo pya kɛ̄tɔɔ̄ ama doo. Alunage mɛ nyɛŋia loo! Mm nɛ ka aba mm loo pya nyaa m doo bu na dum ama. Taāwo, m yiga kɔ nu a mɛ yerebah nɛ kɔ m nyaa na ekpo a le bu Baibol.”

KIISĪ LO EBEBE LOO PƆRƆ TAƐ

13. Ena eyerebah i nɛ kɔ i bebe loo pɔrɔ taɛ a? (Galetia 5:16)

13 Buū Pya Galetia 5:16. Jɛhova nɛ i ye kaɛ edɔɔ̄, lo eyerebah i nɛ kɔ i dap kiisī lo edoo nu a lee. Sɔ̄ i nɔ Muɛ̄ Ue Bari, i su i loo sere kɛɛ̄ tɔgɛ dee a aabah ye kaɛ edɔɔ̄. I ɛrɛnage kaɛ edɔɔ̄ sɔ̄ i si pya i enɔānu. Bie enɔānu Pya Nɛɛ Kraist ama, i su sɔ̄ tɔma kpaɛ̄ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa lo ba gaa piiga lo edoo nu a lee dookɛ̄ ili gaa doo, e lo ama yere i mɛm loo. (Hib 10:24, 25; 13:7) E sɔ̄ i yere kara nɛ Jɛhova sa ye bara kɔ a yerebah i nɛ kɛ̄ i ɔloo, a gaa le nɛ i ye kaɛ edɔɔ̄ lo eyere i mɛm loo kɔ i kiisī lo ebebe loo pɔrɔ elap dogo. Kere sɔ̄ sisi enɔānu le lele kpaɛ̄ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa naale edap doo kɔ pya pɔrɔ taɛ ama a aadee pe aa a, ba eyerebah i nɛ kɔ i aa doo dogo dɛɛa nyɔɔ lo pɔrɔ taɛ. Dookɛ̄ Pya Galetia 5:16 kɔ doo, pya a kiā tɛ̄maloo edɔɔ̄ naale “emmɛɛ taɛ namloo.”

14. Ena anua alu ebɛɛ̄ kɔ i kiisī lo e’ɛrɛ taɛ a bɔloo a?

14 Aba sɔ̄ i e’ina aa doo pya nu edoo kɔ i ɛrɛ le gbanialoo kumaloo Jɛhova, alu ebɛɛ̄ kɔ i kiisī lo ewee doo pya lo nu sa kiinage sī lo e’ɛrɛ taɛ a bɔloo. Ena anua a? Nu anua na bee ziī i nɛɛ baa aa kiisī lo ebe i be loo. Lo nɛɛ baa na taɛ i ɛrɛ lo edoo piya nu. Kere sɔ̄ i eliamaā sah, i dap muɛ kɔ i aa ɛrɛ taɛ lo edoo pya nu i suā kɔ a bee piya doodoo, bira kpugi, ɔ̄ mii tɛɛā dɛɛ̄, ale ɛp ekotɛ̄ nɛɛ. (Ɛfɛs 5:3, 4) Ziī zege wuga nɛɛdam bee kɔ: “Ziī nu a bee mɛ aga loo gbɛnɛ na lo ebebe loo na taɛ akiiloo nyɔɔnɛ nɛɛdam maniakɛ̄. M bee kɛɛrɛ kɔ lo pɔrɔ taɛ esah a ɔp, kerewo, m lege aa ɛrɛ taɛ ama.” Ena edap a yerebah nɛ lo pɔrɔ taɛ o ɛrɛ agabah ani?

Lo pɔrɔ taɛ aa a kɛ̄ bu, o kɛ̄tɔɔ̄ naa lu lo bɛābu naale loo; pya dɔɔ̄na ekpeanage sī dua kɛ̄tɔɔ̄ ama sa ba ebea eebah (Ɛp 15-16 barakpaɛ̄)

15. Ena anua a yere i mɛm loo sɔ̄ i suā kɔ pɔrɔ taɛ le loo “dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ” a? (Ɛp foto.)

15 Kuma sɔ̄ o gaa kiisī lo ebebe loo pɔrɔ taɛ a naa gbī e’aa a bu a, nyɛŋiabu kɔ oo le aba ɔɔ. Baibol kɔ: “Lɔgɔ ɛma’ɛp aa i biibaloo, mɛ lo a le loo dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ.” (1 Kɔr 10:13a) Dɔɔ̄na tatap Baibol kɔ ue ama bu dɔɔ̄na sīdee kɔ: “Lɔgɔ ɛma’ɛp naa lu a loo etaage bee lo a le loo dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ.” Bee lu ekɔ ue ama nɛ pya nɛɛdam le nɛɛwa ba lu Nɛɛ Kraist a bee le bu bɔŋanaloo li Kɔrint. Pio aba bee le pya kunagā, pya nɛɛdam a maloo nɛɛdam, ale nɛɛwa a maloo nɛɛwa, le pya a ɔ̄ mii tɛɛā dɛɛ̄ sɔ̄ akii adumɛ. (1 Kɔr 6:9-11) O kɛɛrɛge kɔ sɔ̄ ba eliamaā sah ba naa bee bena be loo lɔgɔ pɔrɔ taɛ ni? Naa bee dap le doo wo. Dɛ̄dɛɛ̄ aba bee le Pya Nɛɛ Kraist alu etɔ̄ nɔɔ̄ bee, kerewo, ba bee le pya nɛɛ a naa mmana. Bu kaka, ba bee kiisī lo ebebe loo pɔrɔ taɛ aā ziī sɔ̄ yii ziī. Lo ama yere i mɛm loo. Ena anua a? Nyɔnɛbee a tɔgɛ kɔ ɛrɛgeba pɔrɔ elap dogo o gaa bebe loo, a ɛrɛnage dɔɔ̄na nɛɛ ebee bebe loo sa ɔbɛ lo elap dogo. Bu kaka, o dap “tɔɔ̄ agɛrɛ bu yira, kpega ye sī, sa sua kɔmɛ alu e’mmɛ aba lo muɛ pɔrɔ ama lo pya bui wuga a le bu dɛ̄dɛɛ̄ nyɔuwe.”—1 Pit 5:9.

16. Amunu ekɛɛrɛ na i ɔbɛ e’ɛrɛ a, e ena anua a?

16 Ɔbɛ lo ekɛɛrɛ kɔ lɔgɔ nɛɛ naa dābeeloo nu finiabah o gaa kpesī. Kɛɛrɛ nu doo wo dap doo kɔ o kɛɛrɛ kɔ bɛābu naale loo o kɛ̄tɔɔ̄, le kɔ oo le edap bebe loo lo pɔrɔ taɛ. Baibol kɔ nu alu kee loo lo ama. A kɔ: “Bari bɔloo eture nyiɛ loo, e alɛ naale eyira kɔ alu e’ɛma i ɛp emanyɔɔ bui ekpo, mɛ taɛ yɛɛ ɛma’ɛp a elu enɛ i dee lokwa bui ɛrɛ ekpo ye aā bu.” (1 Kɔr 10:13b) Nyɔɔwo, kere pɔrɔ taɛ agabah sa naa gbī e’aa i bu, i dap kiisī lo etɔɔ̄ agara nɛ Jɛhova. Tɛ̄maloo yerebah Jɛhova, i dap kiisī lo ebe eebah pɔrɔ taɛ.

17. Kereadoo ii dap ɔbɛ pɔrɔ taɛ kɔ aa i yii bu, ena i dap doo a?

17 Wee nyɛŋiabu kɔ: Doodoo nɛɛ a naa mmana, oo le edap ɔbɛ pɔrɔ taɛ kɔ aa a yii bu. Mɛ sɔ̄ a aakɛ̄, o dap biaɛfii lo ekiī aba sɔ̄, dookɛ̄ Josɛf bee nwaabah teera aaloo wa Pɔtifa doo. (Jɛn 39:12) Naa lee kɔ o doo dogo dɛɛa nyɔɔ pɔrɔ taɛ doo pippip!

KIISĪ LO EPIIGA

18-19. Amunu ebip na i bip aba ii kuma sɔ̄ i gaa piiga lo enyaana i beenyiɛ a?

18 Dookɛ̄ i emɔna doo, ɛ’ɛrɛ aā beenyiɛ kura kɔ i wee kiisī sa piiga lo edoo kɔ i ekɛɛrɛ le i dogo a gbaaloo nu Jɛhova gbī. Wo edoo kɔ o wee ɛp aba ɔɔ sa bip kɔ: ‘M wee dooge dogo a tɔgɛ kɔ m suā kɔ sɔ̄ i le ama ɛɛ sɔ̄ kpɛdumɛ ni? M gaa kiigesī lo eyaa aā sīdee tɔɔ̄dum ni? M gaa aageloo kɔ edɔɔ̄ Jɛhova a lere mɛ deebah lokwa m dap kiī taɛ namloo ni?’

19 Kuma sɔ̄ o gaa ɛp aba ɔɔ a, ɛp kɛ̄ o gaa nyim kiisī doo, sa o aa kɛɛrɛ kɔ oo le etɛɛ̄ ekwɔ. Lo o muɛ kɔ alu ebɛɛ̄ kɔ o kwabaloo pio nu, loo a aa ɔ. Taāwo, nyɔɔnɛ zuurabahtɔ̄ a le bu Pya Filipai 3:16 lo a kɔ: “Aba nu a le, doolo i aa baloo kaāna lo nu i e’ina loo.” Sɔ̄ o doo wo, suā leere kɔ Jɛhova enɛ leelee o epiaga lo e’ɛrɛ aā beenyiɛ.

YƆƆ 36 I Baɛloo I Beenyiɛ

a Nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee yere mɛm loo pya ye wuga bu yira kɔ ba aa yiga kɔ pɔrɔ nyɔuwe ama a ɛrɛ wa pah nyɔɔ. Lo ama lu le zuurabahtɔ̄ nɛ ili anii’ee. I ɛrɛ emuɛ kɔ ii lɛɛbaloo kɔ nyɔuwe ama a ɛrɛ i pah nyɔɔ bu lɔgɔ sīdee. Lo edoo wo, i ɛrɛ ekiisī lo ekwabaloo kɛ̄ i kɛɛrɛ nu doo ɛrɛgeba sɔ̄ i muɛ kɔ i ekɛɛrɛ naa gbaaloo nu Bari gbī. Bu ekobee ue ama, i kɔ ue nyɔɔ kɛ̄ i dap doo lo ama doo.

b Buū ekobee ue a kɔ “My Life Was Going From Bad to Worse” a le bu Watchtower July 1, 2015.

c UE A BAATƐ̄ FOTO: Ziī zege wuga nɛɛdam a gaa kɛɛrɛ lo a le esi gbɛnɛ tɔkpa ale eyii bu tam sɛmdee.