1-2. Me ye ne vi rhe ruẹ erhe bromarhame hin? Dje yi fiotọre.

 ỌGBỌ emwa we ruẹ oghwa fuan? Ọkezẹko wu dabu ghwe yi wu ki kwa ruiẹ. Ọrẹn, we rhe ruie fon ghwomaran vwo-o? Jerẹ oborẹ wu rheri, oghwurhie ọrhẹ itele ina vuọn ye. Nẹ oghwa ọ sabu fẹro, wu ne vi rhe ruie fuan ọke ephian.

² A ji guọlọ aruẹ omẹdamu ọnana sekpahen iroro ọrhẹ iruemru ọwan. Itiọrurhomẹmro, bọmọke e ki bromarhame a wian gbanhon neneyo a sabu ruẹ ewene uvuẹn akpenyerẹn ọwan, na sabu “ru oma ọwan fon nẹ i kemru kemru ri rhiẹ aghwa rẹn ugboma ọrhẹ ẹhẹn na.” (2 Cor. 7:1) Ọrẹn, vwana o fori na nyalele urhebro ọnyikọ Paul ne ‘rhe ruẹ uruemru ọwan kpokpọ rhọ.’ (Eph. 4:23) Mesoriẹ a guọlọ omẹdamu ọrana ọke ephian? Fọkime obiobiomu akpọ ọnana ọnọ sabu kiki koko uvuẹn oma ọwan. Omarana, na kẹnoma rẹn erhirhiẹ ọnana ji rhiẹ ihworho ri fonron rẹn Jehova, ene vi rhe suẹn iroro, uruemru ọrhẹ ojemẹ ọwan ọke ephian.

3. Me yo mevirhọ re ne “wene iroro” ọwan? (Romans 12:2)

³ Me ye ne vi ru na sabu wene iroro ọwan, nọyẹ ne vwo iroro ro serhọ? (Se Romans 12:2.) Ẹmro i Greek ra rhian rhẹ “wene iroro are,” ọnọ sabu mevirhọ “ọrẹ ana kwaphiẹ iroro ọwan rhọ.” Omarana, o mevirhọ ọrẹ ana ghwai ruẹ ibiẹ ewian irhorhomu ezẹko ọvo-o. Ukpomaran,  o fori na dabu ni aruẹ ohworho ra havwọ uvuien so, ji ruẹ ewene ra guọlọre, na sabu nyerẹn mwu evwan i Jehova. O fori ne rhe ruẹ ọnana ọke ephian.

4. Me ye ne ruo na ja lẹrhẹ akpọ ọnana ma iroro ọwan?

⁴ Erhe rhiẹ ihworho ri gba ne, ene rhe ruẹ oborẹ ọ merhen i Jehova oma ọrẹ i kemru kemru. Ọrẹn vwana, o fori na rha damoma nyamwu ẹkẹ ọrana. Djokarhọ oborẹ i Paul o ru surhu ọrẹ ene wene iroro ọwan mwu ọhọre i Jehova re ne ruo, jerẹ oborẹ ọ ha Romans 12:2. Ukperẹ ene kwe nẹ akpọ ọnana ọ ma ọwan, ene vi ni oma ọwan so vwẹre na sabu rhe sẹ iroro Osolobrugwẹ o suẹn ẹkẹ ọrhẹ orhienbro ọwan.

5. Marhẹ ene ru ni iroro ọwan so kpahen oborẹ ẹrhiọ ẹdẹ i Jehova o tikẹrẹ te ne? (Ni ifoto na.)

⁵ Roro kpahen udje owu. Jehova ọ guọlọre na “karorhọ ẹrhiọ ẹdẹ ọrẹ i Jehova.” (2 Pet. 3:12) Nọ oma: ‘Oborẹ mie nyerẹn akpọ mẹ lele o djephia taghene mi vwẹruọ ye taghene enyerakpọ ọnana ono tobọ phẹrẹkpẹ? Orhienbro mẹ sekpahen isukuru ọrhẹ iruo, o djephia taghene ogame i Jehova yọ mai ghanren uvuẹn akpenyerẹn mẹ? Mi vwo esegburhomẹmro taghene Jehova ọnọ hẹrote mẹ ọrhẹ ekrun mẹ, gbinẹ mie brudu kpahen ekwakwa ugboma phan?’ Roro kpahen oborẹ oma ọnọ merhen i Jehova te, ọke rọ mẹrẹn ọwan re nyerẹn lele ọhọriẹ.​—Matt. 6:25-27, 33; Phil. 4:12, 13.

6. Me yo fori ne rhe ruẹ ọke ephian?

⁶ O fori ne rhe ni iroro ọwan sua ọke ephian, ji rhe ruẹ ewene ri serhọ. Paul nọ ta rẹn itu i Corinth: “Are rha damẹ oma are nẹ sẹ are ji ha uvuẹn esegburhomẹmro na; are rhe dje oborẹ are  ghini havwọ phia.” (2 Cor. 13:5) Na daji “uvuẹn esegburhomẹmro na,” ọ ghwẹ ọrẹ ana ghwai riẹ uyono ukoko, ji vwobọrhọ aghwoghwo na ọke ephian. O ji sekpahen iroro, ojemẹ ọrhẹ oborẹ o mwu ọwan ruẹ emru. Omarana, o fori ne rhe wene iroro ọwan nyoma re ne se i Baibol na, vwo aruẹ iroro i Jehova, ji damoma ruẹ oborẹ ọ guọlọ mie ọwan.​—1 Cor. 2:14-16.

7. Lele oborẹ ọ ha Ephesians 4:31, 32, emru ọrọrọ ọgo yo fori ne ru, mesoriẹ ọnọ sabu bẹn?

⁷ Se Ephesians 4:31, 32. Haba ọrẹ ene wene iroro ọwan, o fori ne “ku uruemru ọkpokpọ na rhọ.” (Eph. 4:24) O fori na wian gbanhon na sabu ruẹ ọrana. Haba ekwakwa erọrọ, ana vi wian gbanhon ne wene iruemru ọwan jerẹ ekwẹre ọgbogbanhon ephian, evwenbiomu ọrhẹ omẹdjan. Mesoriẹ ọnọ sabu rhiẹ obẹnbẹn? Fọkime ọ bẹn re wene iruemru esọsọ ezẹko. Jerẹ udje, Baibol na ọ tare taghene ihworho ezẹko a “kiki tuekwẹre” jeghwai “suẹ ozighi.” (Prov. 29:22) A guọlọ omẹdamu ọke ephian na sabu wene iruemru ri kanronma rhotọre ọke erhe bromarhame hin, jerẹ oborẹ idje re rhiẹromẹrẹn enana ine djephia.

8-9. Marhẹ udje i Stephen o ru dje oborẹ ọghanren te na damoma ku uruemru ahwanren na nu?

⁸ Omizu ọhworhare owu re se Stephen o vwo obẹnbẹn ro no sun ekwẹre ọnẹyen. Nọ tare: “Ọke mia tobọ bromarhame hin, mia ji damoma suẹn ekwẹre mẹ. Jerẹ udje, ọke owu ame a ha aghwoghwo i nẹ oghwa riẹ oghwa, ni mi le ohi owu ro so ekpeti agboro rọ ha imoto mẹ. Ọke mia joma tikẹriẹ ne, no fiẹ ekpeti agboro na rhotọre ji zẹ. Ọke mia nẹ iyẹnrẹn na rẹn imizu na erọrọ, ji ta rẹn aye oborẹ mi ru rharhumu ha ekpeti agboro na, ọkpako ukoko owu nọ nọren mẹ, ‘Stephen, me we ruie bi orhianẹ wu mwurien?’ Onọ ọrana nọ lẹrhere mẹ roro kodo, ji mwu mẹ rha damoma rhiẹ ohworho ufuoma.” b

⁹ Jerẹ oborẹ udje i Stephen o djephia, orharhere uruemru ọnọ sabu rharhumu homaphia kpregede, arha tobọ roro taghene e tiobọnie ne. Ọrana ọrhọ phia wẹn, wu vwe je ẹhọn seriotọre yanghene roro taghene we mwuovwan wu ne rhiẹ Olele Kristi-i. Ọnyikọ Paul dede ọ tare: “Ọke mia guọlọ ruẹ oborẹ orhomurun, oborẹ obiomurun nọ yọ homaphia mẹ.” (Rom. 7:21-23) Ilele Kristi ephian ri vwa gba, i vwo orharhere iruemru ra rharhumu homaphia jerẹ oborẹ eyẹn ọrhẹ itele e gbe oghwa ọwan. O fori na rha wian gbanhan na fon ọke ephian. Marhẹ ene ruie lele?

10. Marhẹ ene ru kẹnoma rẹn erharhere iruemru? (1 John 5:14, 15)

¹⁰ Nẹrhomo vwe i Jehova kpahen orharhere uruemru wu vwori na, rhẹ imwẹro taghene ọnọ kpahenrhọ ye, ji ha userhumu wẹn. (Se 1 John 5:14, 15.) Dedevwo i Jehova o ti orharhere uruemru na nie izede igbevwunu-u, ọrẹn ọnọ sabu yọ omẹgbanhon wu ne tiobọnie. (1 Pet. 5:10) No ki ruie, o fori ne wu wian kpahen ẹrhomo wu nẹren, nyoma wu na kẹnoma rẹn iroro ri surhobọmwu uruemru ahwanren na. Jerẹ udje, kẹnoma rẹn iruẹn ọrhẹ ughe kugbe  ẹbe re jiri iruemru wa damoma wu ne tiobọnu na. Habaye, wu vwe roro kpahen ojemẹ esọsọ-ọ.​—Phil. 4:8; Col. 3:2.

11. Idjaghwẹ ego ya na sabu kpare ne rhe ku uruemru ọkpokpọ na rhọ?

¹¹ Dedevwo wu ku uruemru ahwanren na nu ne, ọ ghanranren ne wu vwo uruemru ọkpokpọ. Marhẹ wu ne ruie lele? Brorhiẹn wu na hẹrokele i Jehova ọke we yono kpahen iruemru enẹyen. (Eph. 5:1, 2) Jerẹ udje, wu rhe se iyẹnrẹn i Baibol na rọ ta kpahen ẹharhomu i Jehova, gba nọ oma, ‘Mia harhomu awọrọ?’ Wu rhe se kpahen arodọmẹ i Jehova sekpahen eri ha erhirhiẹ egbogbanhon, nọ oma, ‘Mi vwo aruẹ ọdamẹ ọnana kpahen imizu ukoko na ri ha erhirhiẹ ọkanronmẹ, mie ji djeyi phia nyoma irueruo mẹ?’ Rhe wene iroro ọnọ nyoma wu ne dje erhionrin phia ọke we ku uruemru ọkpokpọ na rhọ.

12. Marhẹ udje i Stephen o ru djephia taghene Baibol na o vwo omẹgbanhon ro no wene akpenyerẹn ihworho?

¹² Stephen, ra hunute vrẹn ne, nọ sabu ku uruemru ọkpokpọ na rhọ bibiesuọn bibiesuọn. Nọ tare: “Avwọke mie bromarhame, mi dẹrughwaroghwu erhirhiẹ sansan ri na sabu lẹrhe mẹ tuekwẹre. Ne mi yono oborẹ mi ne ru nẹ uvwre ihworho ra damoma aye ina lẹrhe mẹ tuekwẹre, yanghene ni mie ruẹ erhirhiẹ na rhomẹrhọ. Ihworho buebun tobọ te ane mẹ, i jiriri mẹ kpahen oborẹ mi kwaphiẹ erhirhiẹ enana rhọ lele ne. Ọ ji tobọ gbe mẹ unu! Mi vwe jiri oma mẹ fọkime mi sabu ruẹ ewene enana-a. Ukpomaran, o mwurun mẹ ẹro taghene i Baibol na ọvo yo vwo omẹgbanhon ro no wene akpenyerẹn ohworho izede omaran.”

13. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo ojemẹ ri serhọ? (Galatians 5:16)

¹³ Se Galatians 5:16. Na sabu rhe ruẹ oborẹ ọgbare, Jehova o tiobọnẹ ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen ghwologhwolo. Erhe yono i Baibol na, ẹhẹn ọfuanfon na nọ ha userhumu rẹn ọwan. Ẹhẹn ọfuanfon na ọ ji ha userhumu rẹn ọwan erhe riẹ uyono ukoko. Uvuẹn uyono ana sabu ghwọghọ ọke rhẹ imizu ra damoma aye ine ru oborẹ ọgbare jerẹ ọwan, ọrana ọ yẹ ọwan urhebro. (Heb. 10:24, 25; 13:7) Arha nẹrhomo nẹ ẹhẹn rhe vwe i Jehova, ji rẹ ye nọ ha userhumu rẹn ọwan, ọnọ yẹ ọwan ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen no ru ọwan gbanhon. Dedevwo irueruo enana i tiẹ ojemẹ esọsọ nie phẹlẹphẹlẹ-ẹ, aye ina ha userhumu rẹn ọwan fiẹ ọdamuni re ne vwobọrhọ ojemẹ erana kparobọ. Jerẹ oborẹ Galatians 5:16 ọ tare, eri nyalele ọkpọvi ọrẹ ẹhẹn na, “i rhe ruẹ lele ojemẹ ọrẹ ugboma na-a.”

14. Mesoriẹ ọ ghanren na rha damoma vwo ojemẹ ri serhọ?

¹⁴ Erhe ruẹ ekwakwa ra ha userhumu rẹn ọwan vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ Jehova, o fori ne rhe ruẹ aye ọke ephian, ne ji vwo ojemẹ ri serhọ. Mesoriẹ? Fọkime ọvwreghrẹn ọwan owu ọ vwọ merhẹ-ẹn. Ọvwreghrẹn ọrana yẹ ọdamuni re ne ruẹ oborẹ ọsọre. Arha tobọ bromarhame hin, ene ji rhe vwo ojemẹ re ne vwobọrhọ ekwakwa ro fori na kẹnoma riẹn, jerẹ ibikoro efio, inyo ẹda vrẹn oma yanghene nughe ihworho ri banfirhọ. (Eph. 5:3, 4) Idama owu nọ tare: “Owu usuẹn ekwakwa rọ mai rhiẹ obẹnbẹn ha mẹ mia wọnrọn hasua yẹ ojemẹ kpahen idama erọrọ. Mie roro bi taghene mi ne tiobọnie orho ru, ọrẹn  ojemẹ erana e ji kpokpi mẹ.” Mẹ yọ nọ ha userhumu wẹn orhianẹ wu vwo ojemẹ ọsọsọ rọ gbanhonron omamọ?

15. Mesoriẹ o rhiẹ emru urhebro re rhe taghene “awọrọ” a ji wọnrọn hasuẹ ojemẹ esọsọ? (Ni ifoto na.)

¹⁵ Wa rha wọnrọn haso ojemẹ ọsọsọ rọ gbanhonron omamọ, rhe taghene orhiẹ owẹwẹ ọvo yi havwiẹ-ẹ. Baibol na ọrhọ ta: “O vwo ọdamuni owuorowu rẹ are i dẹrughwaroghwu rẹ awọrọ i vwa ji dẹrughwaroghwu-u.” (1 Cor. 10:13a) Erhianrhian ọrọrọ orho se omana: “O vwo ọdamuni owuorowu re wu dẹrughwaroghwu rọ vwọ ji phia rẹn awọrọ dẹ-ẹ.” A ya ẹmro erana vwe Ilele Kristi re rhirhiẹ i Corinth. Ezẹko usuẹn aye, a ghwọwe bi, ehworhare re lele ehworhare merhẹn ọrhẹ emẹse re lele emẹse merhẹn kugbe era da inyo vrẹn oma. (1 Cor. 6:9-11) Wu rorori taghene ọke aye e bromarhame hin, aye erhe vwo ojemẹ obiobiomu owuorowu aye i wọnrọn haso? Ọ sabu rhirhiẹ omara-an. Dedevwo aye i Ilele Kristi ra djẹha, ọrẹn aye ihworho ri vwa gba. O vwo ẹfro-o, aye i lele ojemẹ ọsọsọ wọnrọn nẹ ọke ruẹ ọke. Ọrana ọ yẹre ọwan urhebro. Mesoriẹ? Fọkime o djephia taghene ojemẹ ọsọsọ wa wọnrọn hasua na, ohworho ọrọrọ o firie kparobọ ne. Itiọrurhomẹmro, wu na sabu mevi “gbanhon uvuẹn esegburhomẹmro na, rẹ we rhe taghene okugbe imizu ri ha akpọ na ephian a ji dẹrughwaroghwu aruẹ ojẹriọ enana.”​—1 Pet. 5:9.

16. Imwofẹn ọgo ya na kẹnoma riẹn, mesoriẹ?

¹⁶ Kẹnoma rẹn imwofẹn re roro taghene awọrọ i sabu vwẹruọ obẹnbẹn wa dẹrughwaroghwẹ-ẹ. Aruẹ iroro ọrana, ọnọ sabu lẹrhuọ brorhiẹn taghene wu sabu fiẹ ojemẹ ọsọsọ kparobọ-ọ. Oborẹ i Baibol na ọ tare, ọ vẹnẹren.  Ọrhọ ta: “Osolobrugwẹ ohworho ra hẹrosua, ọ vwọ samọ lẹrhẹ are dẹrughwaroghwu ọdamuni rẹ are ina ja sabu di-in, ọrẹn, uvuẹn ọdamuni na, ọnọ ji gbẹn izede firhọ nẹ are i sabu dien.” (1 Cor. 10:13b) Omarana, ojemẹ ọsọsọ ọrhọ tobọ gbanhon omamọ ana sabu tiẹn. Nyoma userhumu i Jehova, ana sabu fiekparobọ.

17. Me yo fori ne ru ọke ojemẹ esọsọ i rha rharhumu homaphia?

¹⁷ Rha karorhọ ọnana: Re rhiẹ ituakpọ ri vwa gba na, ọkezẹko ojemẹ esọsọ ina sabu rharhumu homaphia. Ọrẹn, aye i rha homaphia, wu na sabu tiẹn aye ogege, jerẹ oborẹ i Joseph o ruru ọke rọ zẹ jẹ ane i Potiphar vwo. (Gen. 39:12) O fo ne wu ru lele ojemẹ ọsọsọ na-a!

18-19. Enọ ego ya na sabu nọ oma ọwan ọke ra damoma wene iroro ọwan?

¹⁸ Na sabu wene iroro ọwan ọ guọlọ omẹdamu ọke ephian, nẹ iroro ọrhẹ irueruo ọwan ọ sabu serhọ ọhọre i Jehova. Omarana, ni oma so ọke ephian, ji nọ: ‘Idjaghwẹ mia kpara o djephia taghene mi rhe kpahen ọke re nyerẹn te na? Mie dje omẹdamu phia ne mi sabu ku uruemru ọkpokpọ na rhọ? Mia ha uphẹn rẹn ẹhẹn ọfuanfon i Jehova no sun akpenyerẹn mẹ ne mi sabu tiẹn ọhiẹn mi ne vwobọrhọ ojemẹ ugboma?’

¹⁹ Ọke we ni oma sua, djokarhọ ekete we ruẹ riaro, ukperẹ wu ne ni oma rhiẹ ohworho rọ gbare. Wu rha djokarhọ ekete wa vwiẹlẹ, wu vwe jẹ ẹhọn seriotọre-e. Ukpomaran, nyalele urhebro rọ ha Philippians 3:16: “Kerhirhiẹ kerhirhiẹ ọwan i ru riaro te ne, jene rhe ruẹ riarorhọ uvuẹn erhirhiẹ ọnana.” We rhe ruẹ omaran, vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ ha ebrurhọ rhẹ omẹdamu we djephia ne wu sabu wene iroro ọnọ.