Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 3

Yova adi ni tsotso kó nja nidhó lo bbi bblo d’e

Yova adi ni tsotso kó nja nidhó lo bbi bblo d’e

“Yova ngʉe nì Yosefu na . . . , ke ngʉ rili ke nji ná lo krʉ bbi bblo.”​—MWA. 39:2, 3.

DYI 30 Baba Yangu Mungu Wangu na Rafiki Yangu

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO a

1-2. (a) Ká addudho ko nanga nzá ka ndi keni ko bani na ná kpakpalo dho ri? (b) I lo nǎ ká ko si loti addu djo?

 YOVA dzá ndrŭ ko kʉ ro ko nanga nzɨ adi keni kpakpalo na ko bani nari dho ri. Ko churi chu Biblia pori nari kʉ, “ringani ko tsu Mungu dhó Pidhinga nǎ bí kʉ ná nzadha ka lú.” (Mdo. 14:22) Føri goti ko churi chu nari kʉ, kodhó nja kʉ ná kpakpalo nzá ka ndi sini krʉ kpø Mungu dhó ø dz’ si ná nga djo ri, dhonalo fø dz’ djó “dhe ma, dzz le dzz nari ma, hø le høni nari ma, ndi le ronga ndi nari ma na ki ro nga sie ri.”​—Ufu. 21:4.

2 Yova nzɨ adi ko ronga b’o krʉ kʉ ná kpakpalo ro ri. Ro, ke adi ko tsotso kó nja ko ve ri tso d’e. Anja mutume Paulo pongʉe Roma nǎ Wakristo dho ná lo di. Ya kwanza ke zøngʉe (kuhesabu) ndi ma, ndi djoi ma na bani ná na kpakpalo i vi. Føri goti ke ndingʉe ri ki: “Fø lo krʉ kana ko si lo djolu si ji jingʉe ko ná ke chulu.” (Ro. 8:35-37) Fø lo na mana kʉ, Yova ka ndi liri nidhó lo bbi bblo nì mai ni hwini kpakpalo tso ró ro. Akonja ngbaribbai ma Yova kongʉe Yosefu tsotso ndirigoti ngbaribbai ma ke ka ndi kó ni tsotso nari.

LO THIKA LENI CHɄ NÁ SAA NA

3. Yosefu dhó maisha thika ká lengʉeni chʉ ngbaribbai?

3 Yakobo dhongʉeri wazi nari kʉ, ndi ji ndi dhi ddùna Yosefu bbo. (Mwa. 37:3, 4) Føri lingʉeri Yosefu njikpa nga dda njidha tso ke na. Fø ro kpa bangʉe chu ná saa na kpa dzingʉe Yosefu nanga Wamidiani bbá turusa ngʉ adi nji ná kpa na. Kpa rangʉe Yosefu na kilometre mamia djolu Misri nǎ, ná fø kpa dzingʉe ke nanga ki Farao bbá nga ngʉ adi b’o ná kpa djó bbonga Potifa na. Yosefu dhó maisha thika lengʉeni chʉ ke ngʉe bbo ledzá baba ji ná ke, ro kpadjo ke kʉ Misri nǎ gʉna dhó hali kʉ ná noke!​—Mwa. 39:1.

4. Ko ká ka ko bani Yosefu bangʉeni na ná kpakpalo bbai di ná kpakpalo na ngbaribbai?

4 Biblia pori nari kʉ, “che kʉ ná lo adi krʉ kʉ ná ndrŭ ba.” (Muh. 9:11, Holy Bible​—Easy-to-Read Version) Nja saa na, ko adi bani na nari kʉ, nì dhé “krʉ kʉ ná ndrŭ adi bani” na ná kpakpalo føri kʉ krʉ kʉ ná ndrŭ adi da lú ná lo. (1 Ko. 10:13) Inga njaro ko ka ko nzani ko kʉ Yesu unakpa nari djó dhé. Loroji na, ndrŭ ka ndima be ko pá, ko ka ko ba upinzani, inga ndrŭ ka ndima nzá ko nza kodhó udha djotsina. (2 Ti. 3:12) Njati rie ngbà di ná kpakpalo na ma ni bani ri ró, Yova ka ndi liri nidhó lo bbi bblo. Nde, Yosefu dho ká ke njingʉe fø lo ngbaribbai?

Yova ká kongʉe Yosefu tsotso ngbaribbai ngbà mai kpa dzingʉe ndi nanga noke Misri nǎ Potifa na ro (Anja paragrafu 5)

5. Potifa ká rangʉe addu famu Yosefu dhó lo ngʉ bbi bblo na ri djo? (Mwanzo 39:2-6)

5 Azø Mwanzo 39:2-6. Potifa njangʉeri nari kʉ Yosefu kʉ bbo dhó nyodyu kʉ ná ke ndirigoti ke njínji kpakpanga na. Ke chungʉe føri ká si addu nǎ ro ma nari maddi. Potifa njangʉeri nari kʉ, “Yova rili [Yosefu] nji ná lo krʉ bbi bblo.” b Mwisho Potifa lingʉe Yosefu ndidhó ritsi djó nga nja ná ke. Føri kina ke lingʉe Yosefu ndibbá dza lú nǎ lo djo maddi. Fø lo nǎ ro ká ngbá lo singʉe? Potifa dhó mali nanga nyangʉeni bbo.

6. Yosefu ká ka ndi mbungʉe ndi ngbaribbai ndingʉe na ná fø hali dho?

6 Addinga ngbaribbai ma, Yosefu ka ndi mbue ndi nari djo. Krʉ kʉ ná lo djolu ke jingʉe bbo nari ká ngʉe ngbá lo? Ke ká jingʉeri Potifa nja ndi ndirigoti ke bbʉ ndi kobe? Krʉ kʉ ná lo djolu Yosefu jingʉeri le kló ndi klo ndiro ndi ngʉ ndidzá baba dhi ngana d’e. Ngbà mai Yosefu bangʉe njonjo pendeleo kpari Potifa bbá ro, ke ngʉe godhé mupagani kʉ ná bboke dhó noke. Yova nzá lingʉe ri ro Potifa kló Yosefu klo ri. Ro, Yosefu dhó hali ngʉngʉe che bbo pli.

NJATI LO NGɄ CHE PLI RÓ

7. Yosefu dhó hali ká ngʉ ra che bbo anzi ngbá chu na? (Mwanzo 39:14, 15)

7 Mwanzo 39 ridho nari bbai, Potifa bbá le ngangʉe Yosefu ndi tamani nari tso ndirigoti bí ina le ngʉ adi rine ndi sha ke sha. Krʉ saa ró Yosefu ngʉ adi le po na fø lo gʉgʉ. Mwisho le lu Yosefu dzá lo kangʉeni bbo, le pongʉeri Yosefu rine ndi ddo ndi na kpakpanga na. (Azø Mwanzo 39:14, 15.) Potifa rrngʉe fø lo na saa na, ke sʉngʉe Yosefu prizo nǎ ná ngana ke njingʉe cho bí. (Mwa. 39:19, 20) Nde, fø prizo ká dingʉe ngbà? Kiebrania nǎ Yosefu nzi “prizo” na fø lo nanga le ka le tú “dda dhi bbu” inga “dz’ nǎ kʉ ná bbu” na fø lo ridho ri nanga tingʉe mbi ndirigoti ke ngʉ ndi mbu nga dhó ngab’odha ro kʉ nari bbai. (Mwa. 40:15, maelezo ya chini.) Føri kina Biblia ripo ddikpa saa na, le tangʉe Yosefu ko tso shene na ndirigoti le tsúngʉe ke chu chuma kana. (Zb. 105:17, 18) Yosefu dhó lo tso ngʉ ra che bbo. Ke ngʉe lɨ djó le li le thí ná noke, ro kpadjo ke ngʉ gʉna dhó hali kʉ prizo nǎ ná ke.

8. Njati rie che bbo ma ko dhó kpakpalo ra ri ró, u ko ka ko u nari ká kʉ ngbá lo?

8 Ni ro ká barieni b’lo che bbo pli kʉ ná hali na, nì mai ni sala nji bbo ro? Fø lo ka ndi njini ngbà. Yova nzá ká ndi cho chelo ko ba Shetani pinyo djó ná i dz’ djó nari tso ro ri. (1 Yo. 5:19) Ro, achuri nari kʉ, Yova chu ni da lú ná lo ngbà ndirigoti ke ngaddi ni djo nì. (Mt. 10:29-31; 1 Pe. 5:6, 7) Føri djolu pli ke tsoni: “Ma ka ni bba nzɨ, ma ká ni bu pɨpɨnanga nzɨ.” (Ebr. 13:5) Yova ká ndi kó ni tsotso ko dhé ri di njani ngadhi ngab’odha ro ni kʉ nari bbai ma ró. Akonja ngbaribbai ma Yosefu dangʉe fø di ná lo lú nari.

Nì mai Yosefu ngʉe prizo nǎ ndirigoti prizo nǎ kpa krʉ djó nga nja ná ke ro, Yova ngʉe ke na nì dhé (Anja paragrafu 9)

9. Yova ngʉe Yosefu na nì prizo nǎ ke ngʉe ná saa na nari ká ngbá lo dho? (Mwanzo 39:21-23)

9 Azø Mwanzo 39:21-23. Nì mai Yosefu ngʉe prizo nǎ ná føri ngʉe che bbo kʉ ná saa ro, Yova lingʉeri Yosefu dhó lo bbi bblo dhé. Ka ngbaribbai? Fø saa na bbo ofisa ngʉ adi ndi thí li Yosefu djo ndirigoti ke ngʉ adi heshima bbʉ Yosefu dho, potifa ngʉ adi ndi thí li ndirigoti heshima bbʉ Yosefu dho nari bbai. Føri goti tse ofisa lingʉe Yosefu prizo nǎ nja ndrŭ djó nga njadha dho. Biblia pori nari kʉ, “prizo nǎ bbo ofisa nzɨ ngʉ adi ndi thí ro li Yosefu ngʉ adi djó nga nja ná ddikpa ritsi djo maddi ri. kpadjo Yosefu bangʉe ndidhó ngaddidha ndi li djo ná njí b’lo, føri ngʉe ddikpa bblo kʉ ná njí. Lo thika lengʉeni nzá djo Yosefu ddingʉe nga nari bbai! Prizo nǎ kʉ ná ddikpa ke le bbøe na ná lo kʉ ke rine ndi ddo kpakpanga na bbo tribinale na bbonga bbá le na, ná fø di ná ke ká ka ndi bae bbonga ngbaribbai? Fø lo nanga tudha kʉ ddikpa dhé. Mwanzo 39:23 pori, “Yova ngʉe Yosefu na nì ndirigoti ke ngʉ adi rili krʉ ke nji ná lo bbi bblo.”

10. Atu addudho ma Yosefu ka ndi mbue ndi nzá dhó lo bbi bblo krʉ kʉ ná lo kana ri, nari nanga.

10 Addinga ki ngbaribbai ma Yosefu ngʉ ndi mbu nari djo di. Kali dhi lo na le bbøngʉe ke ndirigoti prizo na le sungʉe ke nari goti, ká ni riddi ke ngʉ rinja ndi dhó lo krʉ ke bbi bblo? Yosefu jingʉe krʉ kʉ ná lo djolu nari ká ngʉe ngbá lo? Ke ká ngʉ rine ndi tso uni u prizo nǎ bbo ofisa nyǒ njí? Krʉ kʉ ná lo djolu Yosefu jingʉeri le kló ndi klo. Ke pongʉeri klo le ngʉ kló prizo nǎ ro ná ddikpa ke rá ndi djó lo ro titi Farao dho ndiro le kló ndi mbi nanga ti ná fø prizo nǎ ro d’e. (Mwa. 40:14) Ro, fø ke nzá rangʉe ke djó lo ro ti Farao dho théi ri. Føri dho, fø nga djó ro Yosefu njingʉe cho ki prizo nǎ aro djolu. (Mwa. 40:23; 41:1, 14) Nì mai ri kʉ føro, Yova ngʉ ra anzi dhé ndi kedhó lo li ndi bbi bblo nari na. Ká ngbaribbai?

11. Yova ká bbʉngʉe ngbá kpakpanga Yosefu dho, ndirigoti føri ká lingʉeri Yova dhó kusudi njini ngbaribbai?

11 Prizo nǎ Yosefu ngʉe ná saa na, Yova lingʉeri Misri nǎ pi bbo ka ndi ngbʉe ke djǒ nga ná aro kʉ ná nyonyó. Farao jingʉeri pli ndi chu fø nyo nǎ mana. Føro pi rrngʉeri Yosefu kʉ kpakpanga na nì ndi tú nyo nanga ná saa na, ke pongʉeri le rá ke nzi. Yova dhó le tsotsokodha chulu Yosefu tungʉe fø nyo nanga tu ndirigoti ke bbʉngʉe Farao dho ná nyodyu dhi shauri kengʉe ke nanga bbo. Farao njangʉeri Yova kʉ Yosefu na nari ná saa na ke lingʉe Yosefu Misri lu nǎ nyo djó nga nja ná ke. (Mwa. 41:38, 41-44) Føri goti bbo pli kʉ na ù chingʉe nga Misri kpali na ri, ro Yosefu ma bbá familia ngʉ di nǎ ná ngø Kanaani na maddi. Kpadjo Yosefu kʉ na ná bbonga kʉ ke ka ndi gø ndima bbá familia gø ndirigoti ndi b’o masiya ka ndi sie si chulu ná gø ronga maddi.

12. Yova ká lingʉeri Yosefu dhó lo bbi bblo ngbá chu na?

12 Addinga Yosefu dhó maisha nǎ njingʉeni ná nga kʉ kawaida ná fø lo djo di. Ri ká kʉ ie i lingʉeri Potifa li ndi thí gʉna dhó hali ngʉe na fø noke Yosefu djo ri? Ri ká kʉ ie i lingʉeri prizo nǎ bbo ofisa dhǒ bblonga ngana mana kʉ ná fø noke Yosefu dho ri? Ri ká kʉ ie i lingʉeri Farao ngbʉ ka ndi ngbʉe ndi djǒ nanga na nyonyó ndirigoti Yosefu e kpakpanga na ndi tu ri nanga ri? Farao ronga ká ie chongʉe ndiro ndi li Yosefu Misri nǎ nyo djó bbonga d’e? (Mwa. 45:5) Bbʉbbʉ dhé, ringʉe Yova i ngʉ rili Yosefu ngʉ nji krʉ ná lo bbi bblo ri. Nì mai Yosefu djoi ngʉ rine ndima hwi ke hwi ro, Yova lengʉe fø lo thika le ndiro ndi ji ná lo njini d’e.

NGBARIBBAI MA YOVA ADI RILI NIDHÓ LO BBI BBLO NARI

13. Yova ká adi ko tsotso kó ko bani na ná krʉ kʉ ná lo kana? Aturinga.

13 Ko ká ba ngbá somo Yosefu dhó loroji nǎ ro? Yova ká adi ko tsotso kó ko adi bani na ná krʉ kʉ ná lo kana ddi? Ke thó ka e kodhó maisha nǎ njini ná krʉ kʉ ná lo kana, ndiro che kʉ ná lo krʉ di njini ddikpa bblo kʉ ná sababu dho d’e? Nga, Biblia nzá gba ndi tso ro fø lo na ri. (Muh. 8:9; 9:11) Ro, ngbà ko chu nari kʉ i lo: Kpakpalo na ko bani ró Yova chu fø lo chu, ndirigoti ke adi ko ko tsotsokodha ne nari rrrr. (Zb. 34:15; 55:22; Isa. 59:1) Føri djolu pli Yova ka ndi kó ko tsotso nja ko ve kpakpalo tso ngbà thonga nari bbai d’e. Ká ngbaribbai?

14. Yova ká adi ko tsotso kó ngbaribbai kpakpalo dhi saa na?

14 Yova adi ko tsotso kó na ná ddikpa chu kʉ, le isopidha ma, kpakpanga ma na ke adi bbʉ ko dho nari chulu. Bí ina ke adi føri nji ngbà thonga ná saa na. (2 Ko. 1:3, 4) Føri i kʉ Turkmenistan nǎ di ná Eziz ró dho kʉ ná le-djo bangʉeni na ná lo ro, ke le sʉngʉe prizo na ndidhó udha djó cho aro dho. Ke pori ɨ “Madhó mastaki si da ná dyí bbʉtso djó,” “ddikpa le-djo dhongʉe Isaya 30:15 nǎ kʉ ná ddikpa lo ma dho, fø ga le pori i: ‘Nidhó kpakpanga sie ko le thí jo tso ko nari ma, Yova djo le le thí li nari ma na.’ Fø verse ngʉ adi ma tsotso kó krʉ ddo ró ndiro ma di ko ma thí jo tso ko ro ndirigoti ma li ma thí Yova djo krʉ kʉ ná lo kana d’e. Verse djo ma ngaddi bbo nari kongʉe ma tsotso prizo nǎ ma ngʉe ná ddo krʉ kana.” Ni ká no nidhó maisha nǎ Yova kongʉe ni tsotso, ke bbʉngʉe le isopidha ma, kpakpanga ma na ni dho, nidhó lo ungʉe ri ná saa nganga na nari nga ddi?

15-16. Ni ká njifunza ngbá lo Tori dhó lo nǎ ro?

15 Bí ina ko nzɨ adi ngbaribbai ma Yova koe ko tsotso ko ve kpakpalo tso d’e nari ro famu ri, ro ko ve adi ri famu b’lo ri da nari goti. Le-ve Tori njangʉe fø lo dzá bbʉbbʉnga nja. Le dhi ddùna, Mason kaser njingʉe cho 6 ndirigoti ri hwingʉe ke hwi. Tori thí bʉngʉeni bbo. Le pori, “Ngba dzá mama ma kʉ nari kana ma ddiri fø vodha djolu da ná kpakpalo ro nga kʉ ri.” Le pori ki, “ma uri u nari kʉ nja kʉ ná gø dhi ndrŭ nzá ka ndima gʉ i lo ro ri, nidzá ngba nzani nari dada ni nzani nari djolu.”

16 Nì mai fø kpakpalo ngʉe che kpli ro, luti Tori ve ngaddi ngbaribbai ma Yova kongʉe ndi tsotso fø kpakpalo kana nari djo ro. Le pori, “Fø saa djo ma ddinga ró, ma ngbaribbai ma Yova kongʉe ma tsotso madzá ngbà dhe ngʉ nji na saa na nari ngano. Loroji na, nzá Mason ká ndi njae ndi si be ná ndrŭ maddi ná saa na le-djoi ma, le-vei ma ngʉ adi saa nji aro nja ndima si hopitale djo d’e. Nga ndrŭ adi b’o ná dza nǎ, ndrŭ ngʉe tayari ndirigoti ji ndima nanga ji ni le tsotokodha dho ro. Ndirigoti le-djoi ma, le-vei ma na ngʉ adi le ndí ronga dhi ritsi bbʉ ko dho. Che pli ngʉe ná saa na ma ko nzá kosangʉe ddikpa ritsi ro maddi ri.” Yova bbʉngʉe Tori dho ledhó lo ungʉe ngatsovedha dho ná lo ndirigoti Mason dho maddi ke njingʉeri fø.​—Anja kisanduku “ Yova bbʉngʉe kodhó lo u ná ritsi nganga ko dho.”

NZƗ VI YOVA NJI NI DHO NJA NDI KÓ NI TSOTSO D’E NÁ LONGA

17-18. Ko tsotso ká addu ka ndi kó ndiro ko nja ndirigoti ko po mbai kpakpalo kana Yova ko tsotso kó nari dho d’e? (Zaburi 40:5)

17 Azø Zaburi 40:5. Ddikpa glʉ djo dji ná ke dhó muradi e ndi dji kpø ri djǒ djo. Nì mai ri kʉ føro, chu lu ká ndi é tø ke ka ndi tøni ná nga bí ndirigoti ndi ba hwè ndi nja ná bblo kʉ ná ritsi dho. Føri bbai adi saa ba ni tøni ndirigoti ni ddinga ngbaribbai ma Yova lieri nidhó lo bbi bblo, rie kpakpalo kana ma ni e ri ró. Krʉ ngasdjó adi ridhu ni tso ɨ: ‘Njʉ ká ma njae Yova dhó ledhá ro ngbá chu na? Ní mai madhó kpakpa lo kʉ go ro, Yova ká ma tsotso kó nja ma ve ngatso ngbaribbai?’ Anja Yova njie nja ndi kó ndi ni tsotso d’e ná sese lo ro mai.

18 Bbʉbbʉ dhé, ni ka ni nzinga ngbà ndiro nidhó kpakpalo tso dyani dya d’e. Føri kʉ ngbà le ka le famu ná lo ndirigoti ngbà tso uni ná lo. (Flp. 4:6) Ro, ringani ko di ngaddi kpadjo Yova bbʉ ko dho ná ledhá djo maddi. Dhonalo Yova tsoni ndi si ko li kpakpa ndirigoti ndi si ko tsotso ko nja ko ve ngatso d’e. Føri dho adi mbai po krʉ ddo ró Yova ni tsotso kó nari dho. Føro ni si ngbaribbai ma ke ni tsotso kó nari nja, ndiro nidhó lo bbi bblo Yosefu bbai d’e, rie kpakpalo kana ma ni kʉ ri ró.​—Mwa. 41:51, 52.

DYI 32 Ukuwe Upande wa Yehova!

a Nza ko nzani ná saa na ko nzá ka ko nja ngbaribbai ma Yova ko tsotso kó nari ro ri. Ko ka ko ddiri fø lo ka ndi njini njati kodhó kpakpalo sini si dhé ró. Ro, Yosefu dhó maisha nǎ njingʉeni ná lo bbo na mana kʉ ná longaddi ko dho. Yova ka ndi liri kodhó lo bbi bblo kpakpalo nganga na ma ko kʉ ná saa na ddi. I lo si ngbaribbai ma fø lo ka ndi njini nari nanga tu.

b Yosefu dhó lo thika øngʉeni nari djo nzá Biblia tilo bbo ri, ro føri ka ndi é cho bí kana ndi njingʉeni ro.