Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 3

Jé Jeobá xosʼín nga nda bichómani jmeni xi nʼia

Jé Jeobá xosʼín nga nda bichómani jmeni xi nʼia

“Je Jeobá yaa tjen tsakʼejnakao je José. Kʼoa [...] nda kichotsjoá ngayeje jme xi kisʼin” (GÉN. 39:2, 3).

KJOAJNDA 30 Nʼaina, Ninána, miyona

XI TÍNCHJA̱NI a

1, 2. 1) Ánni nga tsín tokʼoamaniná nga kjoa bitjatojiaan. 2) Jmé xi chótʼajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

 XI CHOʼNDALE Jeobá maa alikui tokʼoamaná nga kjoa faʼainená nga̱ ʼyañá nga i̱ tso je Biblia: “Kjaínga machjén nga tse kjoañʼai chja̱ʼá nga kuitjásʼeen ya kjoatéxomale Niná” (Hech. 14:22). Kʼoati ʼyaa nga tjínkʼa kjoa xi tokʼia sʼe̱ndajin kʼianga jekjoaʼaí Sonʼnde chjotse, nga̱ “likui tisʼe̱ni kjoabiya. Likui tisʼe̱ni kjoaba, nijejin xi kjiʼndía, nijejin xi aon male” (Apoc. 21:4).

2 Je Jeobá alikui faʼáxinná kjoa, tonga basenkaoná nga chókjoajinná. Kataʼyala jokitsole pastro Pablo je chjotale Cristo xi Roma tsʼe. Kʼianga jekisikʼaxki̱ je kjoa xi jaʼatojin kao xi ngikʼa chjotale Cristo i kitso: “Ngayije je kjoa jebi ngisa nʼio kʼoasʼiansaa kaoni tsa je xi síkinje, xi totʼatsʼe je xi koantsjoakená” (Rom. 8:35-37). Jebi kui xi tsonile nga je Jeobá koasenkaoná nga nda kuichomani jmeni xi sʼiaan ninga kjoa tibitjatojiaan. Kataʼyala jósʼin tsakasenkao je José nga nda kichomani ngayeje jmeni xi kisʼin kʼoa jósʼin basenkaoná Jeobá ndʼaibi.

KʼIANGA TOXIJÑA BʼANTJAIYA JOSʼIN TIYOAA

3. Jósʼin nga tosasa tsʼantjaiyani josʼin tsakʼejna je José.

3 Je Jacob nʼio tsjoake koan je José (Gén. 37:3, 4). Kuinga koanxinkonkeni je ndsʼe̱ xi majchínga kʼoa jochoʼnda sʼin tsakaténale je chjota madianita. Chjota jebi, kjin kikao je José, yaa saʼnda Egipto kichokaténa ijngokʼa. Jé xi séjnatítjonle chjotakjoajchánle faraón tsakatsele xi Potifar ʼmi. Tosasa tsʼantjaiyani josʼin tsakʼejna je José, nga títjon yaa ndʼiale tsakʼejna kʼoa nʼio tsjoake koan je nʼaile kʼoa nga koanskanni choʼnda koan ya Egipto (Gén. 39:1).

4. Tojo koan je José, jmé kjoani xi kʼoati bitjatojiaan.

4 Je Biblia kʼoatso nga toxijña faʼainená kjoa (Ecl. 9:11). Toxá kjoa bitjatojin sakʼoañá xi chjotaa (1 Cor. 10:13). Tsakui nichxin skoe̱sinná je chjota nga chjotale Cristo maa, tsa koatiochjoaná kʼoa tsa koaitjenngikená (2 Tim. 3:12). Ninga kʼoalani jé Jeobá koasenkaoná nga nda kuichomani jme xi sʼiaan. Kataʼyala josʼin tsakasenkao José.

Jé Jeobá tsakasenkao je José nga nda kichomani jme xi kisʼin ningalani choʼndale Potifar koan (Chótsenlai párrafo 5)

5. Jméni xi koanjinle je Potifar (Génesis 39:2-6).

5 (Tʼexkiai Génesis 39:2-6). b Je Potifar tsabee nga nʼio nda síxá je José kʼoa koanjinle nga je Jeobá tíjnakao kʼoa nga “je Jeobá xokisʼin nga nda kichotsjoá ngayeje jme xi kisʼin”. c Xijekoanni, je José yaa kisixákao Potifar kʼoa jé tsakánele ngayeje jmeni xi tjínle kʼoa tse kjoanda kisokole chjota jebi.

6. Jókisʼe kon je José.

6 Kuila si̱kjaʼaitsjeen jmé xi ngisa koanmele je José. Kuijin xi ngisa koanmele nga ndái kʼoéjna kʼoa nga koai ijngokʼani ya ndʼiale nʼaile tikʼoajinni nga nda kʼoéjna ngixko̱n Potifar. Ningalani nda xá tsakʼaile tonga tojo choʼnda koan kʼoa jé kisixále jngo chjota xi kjaʼaí niná bʼétsʼoale. Je Jeobá alikui kisikʼéjnandái je José nga choʼndale koan je Potifar. Kʼoa nga koanskanni tsesa kjoa jaʼatojin je José.

TSA TSESA KJOA KUITJÁTOJIAAN

7. Ánni kʼoabixónsíñá nga sa tse sa tse kjoa jaʼatojin je José (Génesis 39:14, 15).

7 Tojo tso ya capítulo 39 xi tsʼe Génesis, je chjoónle Potifar nkjín kʼa kʼoakitsole je José nga katabajnakao, tonga je José alikui koanjyole. Chjoón jebi nʼio koanjtile kʼoa kui jée tsakáne je José nga koanmele kisikaotaon (Tʼexkiai Génesis 39:14, 15). d Kʼianga kisʼejinle Potifar ndoyá kisikʼéjnaʼya je José kʼoa nkjín nó tsakʼejnaʼya (Gén. 39:19, 20). Jóchon ndoyá jña tsakʼejnaʼya. Je én hebreo xi kisichjén je José nga kui kinchja̱ni jñani tsakʼejnaʼya “nga̱jao̱” sʼin faʼatoya. Njioʼyajin koanchon kʼoa bajin kisatio kon je chjota xi ya tsakatioʼya (Gén. 40:15, nota). Je Biblia kʼoati tso nga kisʼenʼio choatse ndso̱ko̱ je José kʼoa nga cadena kisʼengi yásin (Sal. 105:17, 18). Sa tse sa tse kjoa jaʼatojin José, yaa kisixákao tsakai je Potifar nga choʼndale koan kʼoa xijekoan ndoyá tsakʼejnaʼya.

8. Jméni xi tsín jao tjín tokoán ninga tse kjoa kuitjátojiaan.

8 Tsakui nichxin sa tse sa tse kjoa bitjatojiaan ningalani jenkjín kʼa tibʼetsʼoalee je Niná. Toxá kʼoama sakʼoani, nga̱ tsín bʼéchjoa je Jeobá je kjoa xi bitjatojiaan nga je Na̱i tíbatéxoma i̱ Sonʼnde (1 Juan 5:19). Tonga tsín jao kʼoé tokoán nga kuenta sʼínná Jeobá kʼoa nga mandosinle xi tʼatsaan (Mat. 10:29-31; 1 Ped. 5:6, 7). Kʼoa itsoná: “Likui xin koatejnale, nitsjionkonjinle” (Heb. 13:5). Jé Jeobá koasenkaoná nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan ninga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tisʼe̱ndajinni.

Jé Jeobá tsakasenkao José jokjitse nga ndoyá tsakʼejnaʼya kʼoa jé kisʼenele nga katasíkuinda xi kʼoati ndoyá tjíoʼya (Chótsenlai párrafo 9)

9. Jósʼin ʼyañá nga je Jeobá tsakʼejnakao je José jotjín nó nga ndoyá tsakʼejnaʼya (Génesis 39:21-23).

9 (Tʼexkiai Génesis 39:21-23). e Jé Jeobá tsakasenkao José nga nda kichomani jmeni xi kisʼin ninga tse kjoa jaʼatojin. Tojo kisʼin je José nga ya kisixákao je Potifar, kʼoati kisʼin nga ya tsakʼejnaʼya ndoyá, kʼoa je xi séntítjonle je xi síkuinda ndoyá kisasenle jokisʼin je José kʼoa jé tsakánele nga katasíkuinda chjota xi ndoyá tjíoʼya. Je Biblia kʼoatso nga je xi séntítjonle ndoyá, “likui jme xi je kʼoakisʼin jmeni xi je José kjinele”. Nga kʼia, kui ngisa kuenta kisʼin José je xá xi kisʼenele. Ánni nga je kisʼenenile xá jebi jngo chjota xi kui jée kisʼene nga koanmele kisikaotaon je chjoónle Potifar. Ya Génesis 39:23 kʼoatso nga ya tjen tsakʼejnakao Jeobá je José kʼoa nga je “Jeobá xokisʼin nga nda kichomani ngayeje jme xi kisʼin”.

10. Tsakui nichxin jósʼin kisikjaʼaitsjen je José kʼoa ánni.

10 Si̱kjaʼaitsjenla ijngokʼá tsa ñálani xi kʼoakjimatʼeen jokoantʼain José. Nga ndoyá kinikʼéjnaʼya kʼoa nga énndiso kisʼene, a kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga nda kichomani jmeni xi kisʼin. Je José tsínjin kui xi koanmele nga nda kʼoejna ngixko̱n je xi séntítjonle ndoyá. Kuijin xi koanmele nga ndái kʼoéjna. Kʼoakitsole je chjota xi kinikʼéjnandái nga katabʼéyanajmíle faraón xi tʼatsʼe ánni nga kʼoéjnandaísíni (Gén. 40:14). Tonga chjota jebi alikui tokjoan tsakʼéyanajmíle faraón xi tʼatsʼe José, kʼoa ngi jao nó nga ndoyá tsakʼejnaʼya (Gén. 40:23; 41:1, 14). Tonga tojo nda kichomani jmeni xi kisʼin nga̱ jé Jeobá tsakasenkao. Ánni kʼoabixónsíñá nga nda kichomani jmeni xi kisʼin.

11. Jmé kjoanda xi kitsjoale Jeobá je José kʼoa jósʼin kitjoson jme xi tjínndajinle Jeobá.

11 Jé Jeobá xokisʼin nga jao nijñá tsakʼaile faraón kʼianga sʼasa ndoyá tíjnaʼya je José. Kʼoa kui xi koanmele nga skoe̱ josʼin tsoyanile je nijñá xi tsakʼaile. Kinchjaale je José kʼianga kisʼejinle nga male kʼoatso josʼin tsoyanile nijñá. Jé Jeobá tsakasenkao José nga kitsoyale faraón josʼin tsoyanile nijñá xi tsakʼaile kʼoa kʼoati kitsole jmeni xi tjínnele sʼin. Kʼoa tokʼoakoanle je faraón nga kisʼejinle. Nga tsabe faraón nga je Jeobá basenkao je José, jé tsakánele ngayeje tsojmi xi majchá ya Egipto (Gén. 41:38, 41-44). Kʼianga jeki nó, nkjín nó nga kjinrá koan ya Egipto kʼoa kʼoati koan ya Canaán, jñani tjío xínkjín José. Nga xá kisʼele José ya Egipto, kitsjoale tsojmi xi kiskine xínkjín kʼoa kʼoati kui kjoanda kisʼele nga ya ntje̱le jaʼaini Mesías.

12. Jókisʼin Jeobá nga nda kichomani jmeni xi kisʼin je José.

12 Si̱kjaʼaitsjenla jokoan je José, jé Jeobá xokisʼin nga kuenta kisʼin Potifar je José kʼianga choʼnda koan. Jé xokisʼin nga je José kisʼenele nga sikuinda je chjota xi ngikʼa xi ndoyá tjíoʼya. Jé Jeobá xokisʼin nga nijñá tsakʼaile faraón kʼoa nga koanle kitsoya José je nijñá jebi. Kʼoati je Jeobá xokisʼin nga je José kisʼenele sikʼabí je tsojmi xi ma chine ya Egipto (Gén. 45:5). Jé Jeobá tsakasenkao José nga nda kichomani jmeni xi kisʼin, ningalani jochoʼnda sʼin kisatena, jé Jeobá xokisʼin nga nda kichomani jmeni xi kisʼin José ánni nga kʼoasʼin kuitjosonni josʼin mele Jeobá.

JÓSʼIN BASENKAONÁ JE JEOBÁ NGA NDA BICHÓMANI JMENI XI NʼIA

13. A jé Jeobá fajin ngantsjai nga kjoa bitjatojiaan.

13 Jmé xi bakóyaná jokoantʼain je José. A jé Jeobá fajin ngantsjai nga kjoa bitjatojiaan, a jé fajin ngantsjai nga nda katabichótsjoá je xi chʼaotjín matʼeen. Mai (Ecl. 8:9; 9:11). Tonga xi ʼyaa kuinga kuenta sʼínná kʼianga kjoa bitjatojiaan kʼoa nrʼoéná nga bʼetsʼoalee (Sal. 34:15; 55:22; Is. 59:1). Kʼoa basenkaoná nga chókjoajinná kjoa xi bitjatojiaan. Jósʼin basenkaoná.

14. Jósʼin basenkaoná Jeobá kʼianga tse kjoa bitjatojiaan.

14 Me tongantsjai nga kʼiakjoan basenkaoná je Jeobá nga machjénná (2 Cor. 1:3, 4). Tsabe nga kʼoatjín jebi jngo ndsʼee xi Eziz ʼmi, xi Turkmenistán tsʼe, kʼianga jao nó kinikʼéjnaʼya ndoyá xi totʼatsʼe kjoamakjainle. Itso: “Nichxin kʼianga koa̱njtsoʼa, jngo ndsʼee xi kui tsakakóna jotso Isaías 30:15, jñani tso: Xi koasenkaono kuinga tsín si̱kjáojion kʼoa nga katasʼeno kjoanʼiotʼa. Jmeni xi tso texto jebi tsakasenkaona nga nda kisʼe tokoan kʼoa nga je Jeobá kisinʼiotʼa. Tsakasenkaona nga kui kisikjaʼaitsjenjian jokjitse nga ndoyá tsakatejnaʼya”. A faʼaitsjen ñandianá nga kʼiakjoan tsakasenkaoná Jeobá kʼianga nganʼio koanchjénná.

15, 16. Jmé xi bakóyaná jokoan je Tori.

15 Sakʼoa kʼia majinná josʼin basenkaoná je Jeobá kʼianga jefaʼato nichxin nga kjoa bitjatojiaan. Kʼoakoan jngo tichjaa xi Tori ʼmi. Jaon nó nga cáncer kisʼele tiʼndíle xi Mason ʼmi, kʼoa kui chʼin jebi kisikʼien. Nga kʼoakoan nʼio ba kisʼe kon je Tori, itso: “Kʼianga kʼoama kui xi ngisa nʼio aon male je xi na̱ ma”. Itsosa: “Kʼoajinsʼin síkjaʼaitsjen ngatsʼi xi xijchá ma nga ngisa aon maná kʼianga ʼyaa nga je ʼndíxtiná xi kjoañʼai faʼá tikʼoajinni tsa ñá xi kjoañʼai chjaʼá”.

16 Ninga nʼio aon koanle je Tori nga kʼien je tiʼndíle, kʼiaa nga jeki nichxin kisikjaʼaitsjen josʼin tsakasenkao Jeobá, itso: “Nga sikjaʼaitsjenjian jokji tse tsakʼejnakao chʼin je tiʼndína. Kʼoati faʼaitsjenna nga tsakasenkaona ngantsjai je Jeobá, ninga kʼianga nʼio tsakʼetʼale chʼin je Mason, je ndsʼee jao hora sʼín saʼnda nga bichó ya hospital. Kichosíxatʼanajin ngantsjai je ndsʼee, kitsjoanajin je tao̱n xi koanchjénnajin. Kʼoa ningalani tse kjoa tibitjatojinjin nga kʼia alikui jme xi kichanajin”. Jé Jeobá tsakasenkao je Tori kao Mason nga kichokjoajinle kjoa xi jaʼatojin (chótsenlai je recuadro “ Kitsjoanajin Jeobá jme xi koanchjénnajin”).

SI̱KJAʼAITSJENJIAAN JOSʼIN BASENKAONÁ JE JEOBÁ

17, 18. Jósʼin jchañá josʼin basenkaoná je Jeobá kʼianga kjoa bitjatojiaan (Salmo 40:5).

17 (Tʼexkiai Salmo 40:5). f Jngo chjota xi ya jko̱nindo tífi, basenkjáyakaoni kʼoa kotsen jochon. Tikʼoasʼinni, sakʼoa si̱kjaʼaitsjeen josʼin tíbasenkaoná je Jeobá kʼiatsa kjoa tibitjatojiaan. Nga nyaon nyaon koaan i̱ kuixoán: “Jósʼin kabasenkaona Jeobá ndʼai. Ningalani tojo kjoa tijnajian, jósʼin tíbasenkaona Jeobá”. Nyaon nyaon si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin basenkaoná Jeobá ninga tojngo koya kjoaʼaítsjenná josʼin tíbasenkaoná.

18 Kʼoaʼmilee je Jeobá nga katafaʼáxin je kjoa xi tibitjatojiaan (Filip. 4:6). Tonga kʼoati tsín si̱chajiaan josʼin tísíchikontʼainná Jeobá, nga̱ tsjoánganʼioná nga chókjoajinná je kjoa xi tibitjatojiaan, kuinga kʼoainilee kjoanda josʼin tíbasenkaoná. Tsa kʼoasʼiaan jchañá nga tíbasenkaoná je Jeobá nga nda sʼe̱ tokoán ningalani kjoa tibitjatojiaan tojosʼin tsakasenkao José (Gén. 41:51, 52).

KJOAJNDA 32 Je Niná tʼainganʼiolai

a Kʼianga tse kjoa bitjatojiaan tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín nda tíbichómani jme xi tinʼia. Tokʼiajin kʼoakuixoán nga nda tiyoaa tsa jekabitjatojiaan jngo kjoa. Nda choa̱ bʼéjnaná jokoan je José. Jé Jeobá koasenkaoná nga nda kuichomani jmeni xi sʼiaan ninga kʼianga kjoa tiyojiaan. Kui chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi jósʼin basenkaoná je Jeobá.

b Génesis 39:2-6: “Tonga je Jeobá yaa tjen tsakʼejnakao je José. Kʼoa nda kichomani jmeni xi kisʼin kʼoa je chjota egipcio, xi naile mani, jé kisikánentsja ndʼiale. 3 Kʼoa je naile koanjinle nga je Jeobá tíjnakao kʼoa nga je Jeobá xokisʼin nga nda kichotsjoá ngayeje jme xi kisʼin. 4 Je José tosi tonda ndasʼin tsakʼejna ngixko̱n Potifar kʼoa yaa kisixákao. Kʼoa jé tsakánele je ndʼiale kao ngayeje jmeni xi tjínle. 5 Saʼnda nga je kisikánentsja ndʼiale kʼoa kao ngayeje jmeni xi tjínle, je Jeobá kisichikontʼain je ndʼiale chjota egipcio jebi xi totʼatsʼe José. Je Jeobá kisichikontʼain ngayeje jmeni xi tjínle ya ndʼiale kao jinxjóele. 6 Kʼoa chaan je José tsakánele ngayeje jmeni xi tjínle, kʼoa alijme xi tikisikjáojinni, tokuikjoán kisikjáojin jme xi tsakjenni. Kʼoa je José naskásʼin koantsen kʼoa nda kisʼe”.

c Ningalani tojngo jao versículo nchja̱ni xi tʼatsʼe José kʼianga choʼnda koan, tonga nkjínjin nó kichomani nga kʼoakoan ngayeje jmeni xi bʼaxki̱.

d Génesis 39:14, 15: “Je chjoón kiskiʼndáxále je chjota xi tjío ya ndʼiale kʼoa i kitsole: Je chjota hebreo xi jaʼaikao je xʼinna kuijin xi mele nga to kjoasoa sikatíojinná. Kafaʼainrʼoena nga mele koájnakaona, tonga nʼio kakjiʼndáxá. 15 Kʼoa nga kakjiʼndáxá, kasíkʼéjna najñole kʼoa katoka”.

e Génesis 39:21-23: “Tonga je Jeobá tosi tonda ya tsakʼejnakao José. Tsakakóle kjoatsjoacha kʼoa jé xokisʼin nga nda tsakʼejna ngixko̱n xi séjnatítjonle ndoyá. 22 Je xi séjnatítjonle ndoyá jé tsakánele José nga sikuinda ngatsʼi je chjota xi ya tjíoʼya. Kʼoa jé xokitsole jme xi tjínnele sʼin je xi ya tjíoʼya ndoyá. 23 Je chjota xi séntítjonle ndoyá nijmejin xi je kʼoakisʼin jmeni xi je José kjinele, nga̱ jé Jeobá tsakʼejnakao José kʼoa jé Jeobá xokisʼin nga nda kichomani ngayeje jme xi kisʼin”.

f Salmo 40:5: “Nʼio nkjín koya jmeni xi tinʼiai, ji Jeobá Ninána. Nʼio nkjín mani je xáli kʼoa kao kjoafaʼaitsjen xi tibʼaináijin, aliʼya xi mangósuin. Kʼiatsa an xi kʼoeyanajmía kʼoa kuinchjaña xi tʼatsʼe, nʼio toxkia nkjín mani, alikui an kʼoakoa̱nna”.