Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 3

Iehova ese E Durumumu Ba Kwalimu Totona

Iehova ese E Durumumu Ba Kwalimu Totona

“Iehova ese Iosef . . . e bamoava bona ena kara iboudiai anidia e havara.”​—GEN. 39:2, 3.

ANE 51 Iehova Baita Badinaia Tarika-Tarika

INA STADI ANINA a

1-2. (a) Dahaka dainai hahetoho ta davarimu neganai asita hoamu? (b) Ina atikol ai dahaka baita herevalaimu?

 ITA na Iehova ena taunimanima dainai, hahetoho ta davarimu neganai asita hoamu. Ta dibamu Baibul na e gwaumu, “hisihisi momo lalodia amo Dirava ena basileia ai do baita raka vareai.” (Apos. 14:22) Danu, ta dibamu eda hekwakwanai haida na basie oremu ela bona Dirava ena tanobada matamatana ai baita nohomu, unuseniai “mase bona dara-doko bona taitai bona hisihisi bae ore.”​—Apok. 21:4.

2 Iehova ese e varamu hahetohodia na se koudiamu. To, e durudamu baita haheaukalaidia. Mani aposetolo Paulo ese Roma ai e nohova Kristen taudia ediai e gwaurai herevadia aita lalodia. Matamanai, ia ese tadikakana ida e davari hahetohodia e gwaurai. Bena ini e gwau toma: “Ḡau iboudiai lalodiai ta kwalimu vaitani, e lalokau henidamu tauna bagunai.” (Roma 8:35-37) Una anina na hahetoho lalodiai Iehova ese baine durumu diba ba kwalimu totona. Mani aita itaia edena dala ai Iehova ese Iosef e durua, bona edena dala ai Ia ese oi baine durumu diba.

MAURI E IDAU HARAḠAMU NEGANAI

3. Iosef ena mauri lalonai dahaka ḡau haida e idau?

3 Bese kwarana Iakob ese e hahedinaraia natuna Iosef na e lalokau henia bada. (Gen. 37:3, 4) Una dainai, Iakob natuna badadia ese Iosef na e mama henia. Idia ese Iosef na Midian hoihoi taudia ediai e hoihoilaia. Unu hoihoi taudia ese Iosef na Aigupto e laohaia; ena daudau na kilomita handred momo, unuseniai idia ese ma e hoihoilaia lou​—Farao ena tuari oreana biaguna, Potifara enai. Iosef ena mauri na e idau haraḡa, ia na vada dia tamana lalokauna ida e nohomu to Aigupto tauna ta isiaina e lao henimu!​—Gen. 39:1.

4. Iosef heḡereḡerena, ita be ededia hahetoho baita davarimu?

4 Baibul na e gwaumu, “ḡau dikadia na taunimanima iboudiai ediai e varamu.” (Koh. 9:11, Holy Bible​—Easy-to-Read Version) Nega haida ta davarimu hekwakwanaidia na “taunimanima iboudiai” ese davarimu hekwakwanaidia. (1 Kor. 10:13) Eiava ita na Iesu ena hahediba dainai haida ese e hahisidamu. Heḡereḡere, eda abidadama dainai e kirikirilaidamu, e inai henidamu, eiava e daḡedaḡe henidamu. (2 Tim. 3:12) Herevana oiemu ai edena hahetoho e varamu, to Iehova ese be durumumu bo kwalimumu. Ia ese Iosef be ede e durua toma?

Iehova ese Iosef e durua e kwalimu, ena be ia na Aigupto ai Potifara enai e hoihoilaia (Paragraf 5 ba itaia)

5. Potifara be Iosef enai dahaka e ita? (Genese 39:2-6)

5 Genese 39:2-6 ba duahidia. Potifara na e itaia Iosef na mai aonegana bona ḡaukara goadagoada merona, bona badina na mai dibana. Ia na e itaia Iehova ese Iosef “ena kara iboudiai anidia e havara.” b Gabeai, Potifara ese Iosef na ena hesiai tauna namona ai e halaoa. Danu, ia ese Iosef na ena ruma ita-taona tauna ai halaoa. Una dainai dahaka e vara? Potifara na hahenamo momo e davari.

6. Iosef ese enai e vara ḡaudia be ede e lalodia toma?

6 Mani Iosef ena hemami a laloa. Iena ura ḡauna badana be dahaka? Ia be e ura Potifara ese baine laloa bada bona baine hanamoa, a? Iosef ena ura badana na bae ruhaia, unu amo tamana dekena baine lou lao. Ena be Potifara ena ruma ai hahenamo idauidau e abi, to Iosef na dounu Iehova asi dibana tauna isiaina e lao heniva. Iehova ese Potifara na se doria Iosef baine ruhaia. Bona Iosef na hahetoho ma momo e davari.

MAURI AI ḠAU DIKADIA MOMO E VARAMU NEGANAI

7. Edena dala ai Iosef ena mauri lalonai ḡau dikadia momo e vara? (Genese 39:14, 15)

7 Genese karoa 39 ai e hahedinaraia bamona, Potifara adavana ese Iosef na e ura heniava dainai lalona e ania loulouva. To, Iosef ese ia na e dadaraia loulou. Gabeai, hahine na Iosef e badu henia dikadika dainai, e hahebade eto Iosef na e ura ia baine hadikaia. (Genese 39:14, 15 ba duahidia.) Potifara na una e kamonai neganai, ia ese Iosef na dibura ruma ai e atoa, unuseniai laḡani haida e noho. (Gen. 39:19, 20) Dibura maurina be ede bamona? Heberu gado ai Iosef ese e ḡaukaralaia herevana e hahanaia “dibura rumana” anina na “guri”; una anina na gabu na vabura-vabura bona ia na e mamia asi ihamaurina dalana. (Gen. 40:15) Danu, Baibul ese e hahedinaraiamu Iosef aena na auri gadeadia amo e ḡuidia bona aiona na auri amo e ḡuia. (Sal. 105:17, 18) Iosef ena mauri lalonai ḡau dikadia momo e vara. Matamanai ia na e abidadama henia hesiai tauna ta, to gabeai dibura ruma ai e atoa.

8. Ena be hahetoho na baine bada herea, to dahaka baita diba na namo?

8 Nega ta emu ai e vara hahetohona ta na e bada herea, ena be o ḡuriḡurilaia loulou, a? Una na baine vara diba. Iehova ese Satana ena tanobada ai e varamu hahetohodia na se koudiamu. (1 Ioa. 5:19) To, ina ba diba na namo: Iehova ese emu ai e varamu ḡaudia iboudiai na e itamu, bona ia ese oi na e lalomu badamu. (Mat. 10:29-31; 1 Pet. 5:6, 7) Danu, ia na e gwauhamata, eto: “Lau na basina negemu bona basina rakatanimu, lasi ona lasi vaitani.” (Heb. 13:5) Ena be o laloamu emu ai e varamu ḡauna na asi ihanaina dalana, to Iehova ese be durumu dibamu ba haheaukalaia totona. Mani Iosef enai una e vara dalana aita itaia.

Iosef na dibura ruma ai bona dibura taudia iboudiai inaridia tauna ai e halaoa neganai, Iehova ese e durua (Paragraf 9 ba itaia)

9. Dahaka ese e hahedinaraiamu Iehova ese Iosef na e haḡerea dibura ruma ai? (Genese 39:21-23)

9 Genese 39:21-23 ba duahidia. Iosef na dibura ruma ai e nohova neganai danu, Iehova ese e durua e kwalimu. Edena dala ai? Gabeai, dibura ruma igimana tauna badana ese Iosef na e abidadama henia bona e matauraia, Potifara e kara heḡereḡerena. Se daudau, dibura ruma igimana tauna badana ese dibura taudia iboudiai na Iosef ena heitatao henunai e atodia. Baibul na e gwaumu, dibura ruma igimana tauna badana ese “ḡau ta se laloa” Iosef ena hereḡu ai. Hari Iosef na vada mai ena ḡaukara namona ta. Bona una na ia ese se laloa baine vara ḡauna! Mani a laloa, ia na e habadelaia koikoi eto tuari oreana biaguna adavana e hadikaia, to ede bamonai dagi namona ma e henia? Haere na tamona. Genese 39:23 ai e gwaumu: “Iehova ese Iosef e haḡerea, bona ena ḡaukara iboudiai anidia e havara.”

10. Dahaka dainai Iosef na reana se lalo ia na baine kwalimu? Mani a herevalaia.

10 Iosef ena hemami mani a laloa lou. Haida ese e habadelaia koikoi bona e hadiburaia murinai, o laloamu iena lalohadai ai ia be ḡau iboudiai lalodiai e kwalimu, a? Iosef ena ura be dahaka? Ia be e ura dibura ruma igimana tauna badana ese baine lalonamo henia, a? Iosef na e ura bae gwauraia ia na asi ena kerere bona bae ruhaia. Ia ese dibura amo bae ruhaia tauna ta danu e noia Farao baine hereva henia ia dainai, unu amo una gabu dikana amo bae hakaua lasi. (Gen. 40:14) To, una tau ese Farao na se hamaoroa haraḡa. Una dainai, Iosef na ma laḡani rua dibura ai e noho. (Gen. 40:23; 41:1, 14) To, Iehova ese dounu e durua e kwalimu. Edena dala ai?

11. Iehova ese Iosef be dahaka diba e henia, bona Iehova ena ura be ede e haḡuḡurua toma?

11 Iosef na dibura ruma ai e nohova neganai, Iehova ese Aigupto pavapavana enai nihi rua e hahedinarai henia. Farao na e ura dikadika unu nihi anidia baine diba. Ia na e kamonai Iosef na nihi anidia baine gwaurai diba neganai, e hesiai Iosef bae mailaia. Iehova ena heduru amo Iosef ese unu nihi anidia e gwaurai bona heduru herevadia e gwaurai neganai Farao na e moale. Farao na e itaia Iehova na Iosef ida dainai, ia ese Iosef na Aigupto tanona ibounai ena aniani inarina tauna ai e halaoa. (Gen. 41:38, 41-44) Gabeai, doe bada e vara, dia Aigupto tanona ai mo to Iosef ena ruma bese e nohova tanona, Kanaan ai danu. Iosef na hari ena bese baine hamauria, una dala amo ia ese ena bese​—Mesia baine vara besena​—na e gimaia.

12. Ededia dala ai Iehova ese Iosef na e hakwalimua?

12 Iosef ena mauri lalonai e vara ḡaudia idauidau mani a lalodia. Daika ese dala e kehoa Potifara ese hesiai tauna Iosef e lalonamo henia? Daika ese dala e kehoa dibura ruma igimana tauna badana ese dibura tauna Iosef e lalonamo henia? Daika ese Farao na nihi e henia bona Iosef diba e henia unu nihi anidia baine gwaurai? Daika ena hahekau henunai Iosef na Aigupto edia aniani inarina tauna ai e halaoa? (Gen. 45:5) Momokani, una na Iehova, ia ese Iosef e kara ḡaudia iboudiai lalodiai kwalimu e henia. Dokonai, Iehova ese Iosef tadikakana edia plen dikana, Iosef bae alaia plenina, na e haidaua, Iena ura baine haḡuḡurua helaoreana.

IEHOVA ESE OI E HAKWALIMUMU DALANA

13. Iehova ese edai e varamu ḡaudia iboudiai be e biagudiamu, a? Ba herevalaia.

13 Iosef sivaraina amo dahaka ta dibamu? Iehova ese edai e varamu ḡaudia iboudiai e hamaoromaoromu o e koumu, a? Ia ese eda mauri ai e varamu ḡaudia iboudiai e biagumu, a? Lasi. Baibul na unu se gwau toma. (Koh. 8:9; 9:11) To, ina ta dibamu: Hahetoho ta davarimu neganai, Iehova na mai dibana bona ena heduru totona ta noiamu neganai e hakala henidamu. (Sal. 34:15; 55:22; Isa. 59:1) Dia una mo, Iehova ese baine duruda diba hekwakwanai baita haheaukalaidia. Edena dala ai?

14. Nega aukadiai Iehova ese ita be ede e duruda tomamu?

14 Iehova ese ita e durudamu dalana ta na, nega korikori ai tauhalo bona hahegoada e henidamu. (2 Kor. 1:3, 4) Turkmenistan ai, ena abidadama dainai laḡani rua e hadiburaia tadikakana, Eziz enai unu e vara toma. Ia na e gwa: “Lau bae ha kotagu dabana ai na tadikaka ta ese egu ai Isaia 30:15 e hahedinaraia, una siri na e gwa: ‘Maino ai bona heabidadama ai goada ba davaria.’ Una siri ese e durugu ḡau iboudiai lalodiai baina lalomaino bona Iehova enai baina tabekau. Dibura ruma ai na nohova negana lalonai una siri na laloa dobu karana ese e durugu.” Emu mauri lalonai Iehova ese nega korikori ai oi e hagoadamu negana ta o laloamu, a?

15-16. Tori ena ekspiriens amo dahaka o dibamu?

15 Nega momo hekwakwanai ta hanaiamu murinai, Iehova ese e duruda dalana ta lalopararalaiamu. Taihu ta ladana Tori enai una na e vara. Ia natuna merona, Mason, na laḡani 6 lalodiai cancer gorerena e haheaukalaia ela bona e mase. Una dainai, Tori na e lalohisihisi bada herea. Ia na e gwa: “Lau na sina ta dainai egu ai una hisihisina na dika herea. Bona na dibamu tama sina haida danu e abia daemu, natudia e itaiamu e mamiamu hisihisina na dika herea, idia sibodia ese bema abia hisihisina e hereaia.”

16 Ena be una metau na bada herea, to gabeai Tori na Iehova ese e durua daladia e lalo. Ia na e gwa: “Una nega na laloamu neganai, natugu ena gorere negana lalonai Iehova ese e durumai dalana na itaia. Heḡereḡere, Mason ena gorere na e bada herea dainai vadivadi taudia na basine itadia diba, to tadikaka taihu na hora rua motuka amo e laova hospele​—hospele ai e nariva bona heḡaeḡae bae heduru totona. Danu, tauanina dalanai emai dabu ḡaudia e heniva. Nega e auka herea lalonai danu, ai na ḡau ta ai asia dabu.” Iehova ese Tori e durua e haheauka bona Mason danu e durua.​—Maua ladana “ Iehova ese Emai Dabu Ḡaudia Korikoridia E Henimai” ba itaia.

IEHOVA ENA HEDURU BA LALOTAO

17-18. Dahaka ese baine duruda hekwakwanai negadiai Iehova ena heduru baita lalopararalaia bona baita laloa bada? (Salamo 40:5)

17 Salamo 40:5 ba duahia. Ororo e daraiamu tauna ena ura badana na ororo dorinai baine kau. To, e daramu lalonai ia na pada haida ai na do be ginimu bena gabu hairaina be itaiamu. Una heḡereḡerena, hekwakwanai ta o haheaukalaiamu lalonai, nega bavato Iehova ese oi e durumumu dalana ba laloa. Dina ta ta dokodiai, sibomu ba henanadai: ‘Hari dina ai Iehova ese lau be ede eme hanamogu toma? Egu hekwakwanai lalonai Iehova ese ede e durugu tomamu baina haheauka?’ Iehova ese oi idurumu totona e karaia ḡauna ta mani ba laloa.

18 Momokani, reana oi na o ḡuriḡurimu emu hekwakwanai baine ore totona. Una na maoro bona ta lalopararalaiamu. (Fili. 4:6) To namona na hari ta davarimu hahenamodia danu baita lalodia. Baita helalotao, Iehova na e gwauhamata baine hagoadada bona baine duruda baita haheauka. Una dainai, Iehova ena heduru na ba laloa bada. Unu amo bo itaiamu hekwakwanai negadia ai Iehova ese oi na e durumumu, Iosef e durua heḡereḡerena.​—Gen. 41:51, 52.

ANE 27 Iehova Ena Kahai Ba Gini!

a Hahetoho aukana ta edai e varamu lalonai, reana basita laloamu ita na vada ta kwalimu, to hahetoho e oremu neganai reana baita lalomu ita na ta kwalimu. To, Iosef ena mauri ai e vara ḡaudia ese ina mai anina bada ḡauna e hadibadamu: Hahetoho ta davarimu lalodiai Iehova ese be durudamu baita kwalimu totona. Ina atikol ese una be herevalaiamu.

b Iosef hesiai tauna ai ela neganai, ena mauri ai e idau ḡaudia na siri haida ai mo e herevalai, to unu e idau ḡaudia na laḡani momo lalodiai e vara.