Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 3

Jeobá nambáyulú magajnúu májánʼ dí guʼni

Jeobá nambáyulú magajnúu májánʼ dí guʼni

“Jeobá nixtáa má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ José […] naʼni rí magajnúu májánʼ xúgíʼ rí naʼni” (GÉN. 39:3).

AJMÚÚ 30 Bi̱ nambáxuʼ ga̱jmu̱ʼ, Anu̱ʼ, Dios ndrígóʼ

RÍ MUʼNIGAJMAA a

1, 2. a) Ndíjkha dí tséʼniulú tsiánguá índo̱ nuraʼníí gaʼkhu rá. b) Ndiéjuunʼ guʼyáá náa artículo rígi̱ rá.

 IKHÁANʼLU bi̱ nindxu̱lú xa̱bi̱i̱ Jeobá tséʼniulú tsiánguá eʼni tsáʼkhá dí nakagaa náa inulú, numuu rí nduʼyáá dí náa Biblia gíwánʼ raʼthí: “Mu matu̱ʼu̱lú náa naʼtáñajunʼ Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios, ndayóoʼ dí manújngulú mbaʼa ga̱ʼkhu̱” (Hech. 14:22). Ma̱ngaa nduʼyáá dí tikhu xkujndu dí nuraʼníí mambanúu mbájkhú índo̱ gákuwáanʼlu náa numbaaʼ nuxi̱ʼ, numuu dí ikhí “ni xákháñún itháan, ni xárígá itháan tsingíná ni má xtambi̱ya̱ʼ ni má ga̱ʼkhu̱” (Apoc. 21:4).

2 Jeobá tsérikhoo mu xakagaa nimbá gaʼkhu náa inulú mu ikhaa nambáyulú mu maʼngulú muraʼníí. Guʼyáá ndiéjuunʼ niʼthúún apóstol Pablo cristianos bi̱ nikúwi̱i̱n náa Roma. Nda̱wa̱á dí niʼthúún tsáʼkhá dí a̱ngiu̱lú ga̱jma̱a̱ ikhaa xtáa raraʼnuu, niʼnirámáʼ: “Mú ga̱jma̱a̱ numuu bi̱ nindoo kaʼyulú, niguma káwáanʼlu náa xúgíʼ rígi̱” (Rom. 8:35-37). Rígi̱ e̱yo̱o̱ gáʼthí dí Jeobá ma̱ndoo maʼni dí magajnúu májánʼ dí guʼni maski ajndu kuwáanʼ náa awúu̱n mbóoʼ ga̱ʼkhu̱. Guʼyáá ndiéjuunʼ niʼni Jeobá mu mambáyúu José mu magajnúu májánʼ xúgííʼ dí gáʼni ga̱jma̱a̱ xu káʼnii gándoo gámbáyulú mangáanʼ dí mbiʼi xúgi̱.

ÍNDO̱ NAXTIʼKHUU MBÁ NACHA̱ XÓO KUWÁANʼLU

3. Xkáʼnii nixtiʼkhuu mbá nacha̱ xóo nixtáa José rá.

3 Jacob ra̱ʼkhá tháán nindoo kaʼyoo José (Gén. 37:3, 4). Rígi̱ niʼni dí a̱ngui̱i̱n maxíʼgúu̱n kuyáá ga̱jma̱a̱ mugujua̱a̱ náa xa̱bu̱ madianitas bi̱ nagún ragujua. Xa̱bu̱ buʼko̱ nigún kuya̱a̱ José náa Egipto, ra̱ʼkhá tháán tsínguáʼ guanuu xuajen rúʼko̱ asndu náa goʼwóo. Ikhiin nigujua̱a̱ náa Potifar bi̱ naʼtáñajúúnʼ xa̱bu̱ bi̱ nuñewa̱a̱n faraón. Mbá nacha̱ nixtiʼkhuu xóo nixtáa José, numuu dí nákha ginii ninindxu̱u̱ mbáa ada̱ bi̱ ra̱ʼkhá tháán nindúún kuyáá mu nda̱wa̱á ni̱jkha̱nú ninindxu̱u̱ mbá ñumbáá náa Egipto (Gén. 39:1).

4. Xkáʼnii xkujndu dí nambríguii xóo nixtáa José dí ma̱ndoo muraʼníí rá.

4 Náa Biblia naʼthí dí xúgiáanʼ na̱ʼkha̱nú náa inulú mbá gamiéjunʼ rí na̱nguá kuáʼti̱i̱n (Ecl. 9:11). Nguáná nuraʼníí xkujndu dí nuraʼníí ma xúgíinʼ xa̱bu̱ (1 Cor. 10:13). Mbáa nutsijmáanʼlu, nunigínáanʼlú numuu dí nindxu̱lú xa̱bi̱i̱ Jesús o nurikhulu mu xúʼni ñajuunʼ (2 Tim. 3:12). Asndu ndiéjuunʼ má dí kuwáanʼ ruraʼníí, Jeobá ma̱ndoo mambáyúlú mu nagájnuu májánʼ dí guʼni. Guʼyáá xú káʼnii nimbáyúu José.

Jeobá niʼni dí magajnúu májánʼ rí niʼni José maski ajndu nigujua̱a̱ xóo mbáa ñumbáá náa Potifar. (Atayáá kutriga̱ 5).

5. Ndiéjuunʼ ni̱jkha̱nú ndiʼyoo Potifar rá. (Génesis 39:2-6.)

5 (Atraxnuu Génesis 39:2-6). b Potifar ndiʼyoo dí José ninindxu̱u̱ mbáa dxámá bi̱ najmañuu ga̱jma̱a̱ ra̱ʼkhá tháán naniguuʼ mañajunʼ. “Ni̱jkha̱nú ndiʼyoo rí Jeobá xtáa ga̱jma̱a̱ José, ga̱jma̱a̱ Jeobá naʼni rí magajnúu májánʼ xúgíʼ rí naʼni”. c Nda̱wa̱á, Potifar nigíiʼ José mu mambáyúu ga̱jma̱a̱ mañewu̱u̱n goʼwóo. Rígi̱ niʼni dí Potifar maguma tsajkurámáanʼ wéñuuʼ.

6. Xú káʼnii nikumu̱u̱ José rá.

6 Gundxaʼwámíjná xóo nikumu̱u̱ José. Ndiéjuunʼ dí itháán nindoo ikhaa xá. Lá nindoo maʼni dí Potifar manigu̱u̱ʼ mu maxnu̱u̱n dí májánʼ xáʼ. Na̱nguá, dí itháán nindoo ikhaa nindxu̱u̱ dí muniñaaʼ ga̱jma̱a̱ matanga̱a̱ náa goʼwóo anu̱u̱, maski ajndu nikhánáá ñajunʼ maʼni mu ikhaa xtáa rambáyúu mbá xa̱bu̱ bi̱ ndaʼyamajkhún eʼwíinʼ xándú. Jeobá táʼni dí Potifar maniñuuʼ maʼga̱a̱ José ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á ra̱ʼkhá tháán mbaʼa gaʼkhu niraʼnuu.

ÍNDO̱ NAʼNI ITHÁÁN GAKHI̱I̱ XÓO MAKUWÁÁNʼ

7. Ndíjkha dí niʼni itháán gakhi̱i̱ xóo nixtáa José rá. (Génesis 39:14, 15.)

7 Náa capítulo 39 ndrígóo Génesis naʼthí dí a̱ʼgiu̱u̱ Potifar ninigiuuʼ José, ikhaa jngóo mbaʼa aʼphu̱ niʼthúu̱n dí mabóoʼ ga̱jma̱a̱. Mú ikhaa táʼndoo, rígi̱ niʼni dí a̱ʼgiu̱u̱ Potifar makiʼnáa wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ niʼthí dí nigíʼ magugua ga̱jma̱a̱ tsiaki̱i̱ (atraxnuu Génesis 39:14, 15). d Índo̱ Potifar nidxawuun dí xúʼko̱ niʼni José nikudaaʼ náa guʼwá ejua̱a̱nʼ, ikhí nixtáa mbayuuʼ tsiguʼ (Gén. 39:19, 20). Xú káʼnii ninindxu̱u̱ ikhí rá. Ajngáa hebrea dí nijmuu José mu maʼthí dí nindxu̱u̱ guʼwá ejua̱a̱nʼ najuiʼtájuíi xóo “iñáʼ” o “cisterna”. Rígi̱ naʼni makru̱ʼu̱lú dí ikhí ra̱ʼkhá tháán kríná ga̱jma̱a̱ naʼni dí maraxtaa ngíná (Gén. 40:15, nota). Náa Biblia naʼthúlú ma̱ngaa dí mbayuuʼ mbiʼi nixuda̱ʼ ajua̱nʼ náa rajkhúu José ga̱jma̱a̱ niruʼwajmaa ga̱jma̱a̱ cadena náa aphuu (Sal. 105:17, 18). Ra̱ʼkhá tháán gakhi̱i̱ xóo nixtáa numuu dí nákhi ginii ninindxu̱u̱ mbáa bi̱ nikumu̱ún kuyáá ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á nixtáa náa guʼwá ejua̱a̱nʼ.

8. Ndiéjuunʼ dí nduʼyáá gajkhun maski ajndu naʼni itháán gakhi̱i̱ xóo kuwáanʼlu rá.

8 Lá niraʼníí mbóoʼ xkujndu dí niʼni maxmiéjunlú ga̱jma̱a̱ nikumulú rí mámbá mbiʼi na̱jkha̱ raʼni itháán gakhi̱i̱ maski ajndu niʼtájkáanlu má wéñuuʼ ráʼ. Rúʼko̱ xúgiáanʼ ma̱ndoo maguaʼnilu. Jeobá tsíguijithun mu xúraʼníí nimbá tsáʼkhá náa numbaaʼ rígi̱ numuu dí Gixa̱a̱ nindxu̱u̱ bi̱ xtáa raʼtáñajunʼ (1 Juan 5:19). Mú ma̱ndoo mbuʼyáálu gajkhun dí Jeobá xtáa má xúʼko̱ xawii mbaʼyoo xúgííʼ dí naguáʼníílu ga̱jma̱a̱ dí naʼni maxmiéjunlú (Mat. 10:29-31; 1 Ped. 5:6, 7). Ma̱ngaa ikhaa nixná ajngóo: “Nditháan xániʼñáánʼ ga̱jma̱a̱ nimbá miʼtsu xániʼñátíga̱a̱n” (Heb. 13:5). Jeobá ma gámbáyulú mu maʼngulú muraʼníí xkujndu dí nakumulú dí nándáa dí ma̱ndoo muʼni. Ikhaa rúʼko̱ dí nigíʼnuu José.

Jeobá nixtáa ga̱jma̱a̱ José náa xúgííʼ tsiguʼ dí ni̱gi̱da̱ʼ náa guʼwá ejua̱a̱nʼ ga̱jma̱a̱ índo̱ nigi̱i̱ʼ mañewu̱u̱n bi̱ kajchún ikhí. (Atayáá kutriga̱ 9).

9. Ndiéjuunʼ esngájma dí Jeobá nixtáa ga̱jma̱a̱ José índo̱ nixtáa náa guʼwá ejua̱a̱nʼ rá. (Génesis 39:21-23.)

9 (Atraxnuu Génesis 39:21-23). e Jeobá niʼni dí magajnúu májánʼ xúgííʼ dí niʼni José asndu náa mbiʼi gakhi̱i̱ dí ikhaa nixtáa. Ndiéjuunʼ nirígá rá. Xó má niʼni ga̱jma̱a̱ Potifar, xa̱bu̱ bi̱ kayá edxu̱u̱ náa guʼwá ejua̱a̱nʼ nindoo kaʼyoo José, ikhaa jngóo táʼni má mbayuuʼ dí nigíiʼ mañewu̱u̱n xúgíinʼ bi̱ kajchún náa guʼwá ejua̱a̱nʼ, náa Biblia naʼthí: “Bi̱ kayá edxu̱u̱ náa guʼwá ejua̱a̱nʼ tsixmiéjunʼ eʼni nimbá rí nirajkuáa náa ñawúunʼ José”. Núma̱a̱ má ga̱jma̱a̱ numuu ñajunʼ rígi̱, José nigiʼdoo mbaʼa dí maʼni. Maski ajndu nini̱ tsu̱di̱i̱ dí nigugua ga̱jma̱a̱ tsiaki̱i̱ a̱ʼgiu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ ñajunʼ, nindoo ndiʼyáálu náá numuu dí nixnáá ñajunʼ maʼni. Náa Génesis 39:23 naʼthúlú, “Jeobá xtáa ga̱jma̱a̱ José, ga̱jma̱a̱ Jeobá naʼni rí magajnúu májánʼ xúgíʼ rí naʼni”.

10. Ndiéjuunʼ niʼni maku̱mu̱u̱ José dí tsegajnuu májánʼ dí xtáa raʼni xá.

10 Gundxaʼwamíjna̱ mbu̱júu̱ xóo nixtáa José. Índo̱ nixtáa náa guʼwá ejua̱a̱nʼ ga̱jma̱a̱ numuu mbóoʼ dí nini̱ tsu̱di̱i̱, lá nikumu̱u̱ dí xúgííʼ nagájnuu májánʼ dí naʼni xáʼ. Gundxaʼwamíjna̱lú: Ndiéjuunʼ dí itháán nindoo José rá. Lá dí nandoo maʼni nindxu̱u̱ dí manigu̱u̱ʼ bi̱ kayá edxu̱u̱ náa guʼwá ejua̱a̱nʼ xáʼ. Dí itháán nindoo ikhaa nindxu̱u̱ dí muríyaaʼ ga̱jma̱a̱ muniñaaʼ maʼga̱a̱. Ikhaa rúʼko̱ dí niʼthúu̱n mbáa xa̱bu̱ bi̱ inu magajnáa náa guʼwá ejua̱a̱nʼ dí maʼthúu̱n ga̱jma̱a̱ numuu faraón mu maríyaaʼ (Gén. 40:14). Numuu dí xa̱bu̱ bigi̱ ndijyúuʼ mbayuuʼ mbiʼi mu maʼthúu̱n faraón, ikhaa jngóo José ndiyóoʼ maguanúu imbá gi̱jma̱ tsiguʼ náa guʼwá ejua̱a̱nʼ (Gén. 40:23; 41:1, 14). Núma̱aʼ ma dí Jeobá nimbáyúu, xúgííʼ dí niʼni José nigájnuu májánʼ. Xkáʼnii nindoo nirígá xúgííʼ rúʼko̱ rá.

11. Ndiéjuunʼ nixnúu Jeobá José rá. Xkáʼnii niyambáá rígi̱ mu mambanúu dí Jeobá nindoo rá.

11 Índo̱ José kaʼníí kraʼaa náa guʼwá ejua̱a̱nʼ, Jeobá niʼni dí magiʼdoo a̱jma̱ xnuʼndaa rey bi̱ xtáa náa Egipto dí niʼni maxmiéjunʼ. Faraón ra̱ʼkhá tháán nindoo mbaʼyoo ndiéjuunʼ nindoo gáʼthúu̱n xnuʼndoo. Índo̱ niʼdxawuun dí José maʼngo̱o̱ maʼtájuíi, niʼthún dí maguwáʼ kuya̱a̱. Jeobá nimbáyúu José mu maʼtájuíi xnuʼndoo, ma̱ngaa asndu niʼthúu̱n faraón ndiéjuunʼ gáʼyoo maʼni, ra̱ʼkhá tháán niniguuʼ faraón rígi̱. Índo̱ ndiʼyoo dí Jeobá nambáyúu José, nigíiʼ mu magujxi̱i̱ ganitsu náa Egipto (Gén. 41:38, 41-44). Mbayuuʼ tsiguʼ nda̱wa̱á, ndijyúuʼ mbayuuʼ dí nirígá ewiʼ náa Egipto xúʼko̱ má náa Canaán ma̱ngaa náa xuajen dí kúwi̱i̱n a̱ngui̱i̱n. Ga̱jma̱a̱ ñajunʼ dí nigiʼdoo José ma̱ndoo maʼnikáwíin a̱ngui̱i̱n, náa ni̱ʼkha̱ bi̱ ninindxu̱ún Mesías.

12. Ndiéjuunʼ niʼni Jeobá mu magajnúu májánʼ dí gáʼni José rá.

12 Gundxaʼwamíjna̱ xú káʼnii nixtáa José. Tsáá niʼni dí Potifar maku̱mu̱u̱ kaʼyoo José índo̱ ikhaa ninindxu̱u̱ mbáa ñumbáá rá. Tsáá niʼni dí bi̱ kayá edxu̱u̱ náa guʼwá ejua̱a̱nʼ magíiʼ mu mañewu̱u̱n bi̱ kajchún xá. Tsáá niʼni dí magundaa faraón ga̱jma̱a̱ tsáá nimbáyúu José mu majmañuu maʼtájuíi xnuʼndoo xá. Tsáá nindxu̱u̱ bi̱ nimbáyúu mu majmaa magujxi̱i̱ ganitsu náa Egipto xá. (Gén. 45:5.) Nikujmaa kaʼwu dí Jeobá nimbáyúu José mu xúgííʼ dí gáʼni magajnúu májánʼ. Jeobá niʼni dí xúxiyáa a̱ngui̱i̱n, ikhaa nijmiuu mu xúʼko̱ maʼnimbánuu dí ikhaa nindoo.

NDIÉJUUNʼ EʼNI JEOBÁ MU MAGAJNÚU MÁJÁNʼ DÍ GÚʼNILÚ RÁ.

13. Lá nambáyulú Jeobá náa mámbá gaʼkhu dí nuraʼníí ráʼ.

13 Xóo nixtáa José naʼsngúlú mbóoʼ dí gíʼdoo wéñuuʼ numuu. Lá nambáyulú Jeobá náa mámbá gaʼkhu dí nuraʼníí ráʼ. Lá nariʼkuriyáaʼ mbá dí ra̱májánʼ ga̱jma̱a̱ mbóoʼ dí májánʼ xáʼ. Náa Biblia tséʼthí dí xúʼko̱ eʼni (Ecl. 8:9; 9:11). Índo̱ nuraʼníí mbóoʼ tsáʼkhá, Jeobá xtáa xawii má xúʼko̱ mu mbaʼyoo xúgííʼ dí kuwáanʼlu ruguaʼníí ga̱jma̱a̱ naʼdxawunlú índo̱ nunda̱ʼa̱a̱ mambáyulú (Sal. 34:15; 55:22; Is. 59:1). Mú raʼkháa i̱ndó rúʼko̱ eʼni ma̱ngaa nambáyulú mu maʼngulú muraʼníí xkujndu. Xú káʼnii eʼni xá.

14. Xú káʼnii embáyulú Jeobá índo̱ nuraʼníí mbóoʼ dí gakhi̱i̱ rá.

14 Mbaʼa nuthu naʼni maʼnii a̱jkiu̱lú Jeobá ga̱jma̱a̱ naʼni muʼda̱a̱lu tsiaki̱i̱ mbiʼi dí phú ndayúlú (2 Cor. 1:3, 4). Ikhaa rígi̱ dí nijkhánú ndiʼyoo Eziz, mbáa ndxájulú bi̱ na̱ʼkha̱ náa Turkmenistán ikhaa nitháán dí maʼgá a̱jma̱ tsiguʼ náa guʼwá ejua̱a̱nʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí naʼni ñajuunʼ Dios. Ikhaa naʼthí: “Mbiʼi dí muni mbáníí numuʼ mbá ndxájulú nisngájmuʼ dí naʼthí náa Isaías 30:15, ‹maguaʼdáá tsiakii á mu naguáʼthi̱i̱n ga̱jma̱a̱ nakumalaʼ kuyoʼ›. Ajngáa rígi̱ nimbáyúʼ mbiʼi rúʼko̱ mu xámiñuʼ ga̱jma̱a̱ maku̱mu̱ʼ ka̱yo̱o̱ Jeobá. Ma̱ngaa texto rúʼko̱ nimbáyuʼ xúgííʼ mbiʼi dí nigúdáʼ náa guʼwá ejua̱a̱nʼ”. Lá narmáʼáan a̱jkiu̱lú xú káʼnii Jeobá niʼni maʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú ga̱jma̱a̱ nixnáanʼlú tsiaki̱i̱ mbiʼi dí itháán ndíyulú ráʼ.

15, 16. Ndiéjuunʼ eʼsngúlú dí nigíʼnuu Tori rá.

15 Índo̱ nanújngoo mbóoʼ gaʼkhu, ikhú e̱jkhuanú eʼyáá dí Jeobá nimbáyulú mu maʼngulú muraʼníí. Mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Tori nijkhánú ndiʼyoo dí gajkhun nindxu̱u̱ rúʼko̱. A̱ʼdióo bi̱ mbiʼyuu Mason niʼngo̱o̱ niʼni ga̱jma̱a̱ cáncer mbá majun tsiguʼ, ikhú nikháñúu. Tori ra̱ʼkhá tháán nixtáa ngíná ga̱jma̱a̱ numuu a̱ʼdióo, ikhaa naʼthí: “Rígi̱ nindxu̱u̱ mbóoʼ dí naʼni magawúunʼ wéñuuʼ mbáa a̱ʼgú nikhi̱i̱”. Naʼthí xóó: “Nda̱yo̱o̱ gajkhun dí xúgíinʼ xa̱bu̱ bi̱ guáʼdiin e̱ji̱n nduyáá dí ra̱ʼkhá tháán ngíná ga̱jma̱a̱ gakhi̱i̱ nindxu̱u̱ índo̱ natayáá xú káʼnii mínuuʼ a̱ʼdiáaʼ, ki xóo dí matamíniiʼ ikháán”.

16 Maski ajndu ra̱ʼkhá tháán niʼniuu gakhi̱i̱ mbaʼyoo xú káʼnii nimínuuʼ a̱ʼdióo, mú nda̱wa̱á ni̱ʼgi̱ʼ nindxa̱ʼwáminaʼ xúgííʼ dí niʼni Jeobá mu mambáyúu. Ikhaa naʼthí: “Narmáʼáan a̱jkiu̱nʼ índo̱ a̱ʼdióʼ nindoo kháñuu, Jeobá niñewu̱u̱n májánʼ wéñuuʼ. Índo̱ Mason ra̱ʼkhá tháán nikáguabaaʼ niʼni nandii, a̱ngiu̱lú nini a̱jma̱ hora mu magún guyáá náa hospital, katrigiin má xúʼko̱ náa rexo̱o̱ hospital mu muxnuxu tsiaki̱i̱ ma̱ngaa numbáyuxu ga̱jma̱a̱ mbújkha̱a̱. Asndu náa mbiʼi dí itháán gakhi̱i̱ niguaʼdáá dí ndiyuxu”. Jeobá nixnúu dí ndiyóoʼ Tori ga̱jma̱a̱ Mason mu xúʼko̱ maʼngu̱u̱n (atayáá náa kúgumaʼá “ Jeobá nijxnúxu dí ndiyúxu mbiʼi dí kaʼyoo”).

GUNDXAʼWÁMÍJNÁ XÚGÍÍʼ DÍ MÁJÁNʼ RÍ JEOBÁ NIXNÚLÚ

17, 18. Ndiéjuunʼ gámbáyulú mbuʼyáá xú káʼnii Jeobá nambáyulú ga̱jma̱a̱ muxnáa núma̱aʼ índo̱ nuraʼníí gaʼkhu rá. (Salmo 40:5.)

17 (Atraxnuu Salmo 40:5). f Mbáa xa̱bu̱ bi̱ natsimuu náa kúbá, dí nandoo nindxu̱u̱ dí makráʼáan asndu náa inúú, mbáa náa kamba̱a̱ dí natsimuu ndaʼyoo mbaʼa náa kaʼnii maguiji mu mayejxi̱. Ikhaa ma kayuuʼ mangáanʼ, ndaʼyoo mundxaʼwamíjná xú káʼnii Jeobá nambáyulú mu maʼngulú muraʼníí gaʼkhu. Mámbá índo̱ nakíʼ gurajximíjna̱lú: “Ndiéjuunʼ dí májánʼ nixnúʼ Jeobá mbiʼi rígi̱ rá.” Maski ajndu xtáá náa awúu̱n gaʼkhu, xú káʼnii mbayuʼ ikhaa mu maʼngo̱ʼ maraʼnuu rá. Xúgííʼ mbiʼi guʼgíʼ mbuʼyáálú mbóoʼ dí májánʼ dí Jeobá naxnulu.

18 Na̱nguá ma nindxu̱u̱ raʼkhí dí munda̱ʼa̱a̱ Jeobá mu maʼnigámbáa mbájkhu gaʼkhu dí guaʼdáálu (Filip. 4:6). Mú xáʼyóoʼ mambumulú xúgííʼ dí májánʼ dí kuáʼdáá xúgi̱. Numuu dí Jeobá nakudaminaʼ dí maxnúlú tsiaki̱i̱ ga̱jma̱a̱ mambáyulú maʼngulú. Ikhaa jngóo guxnáa má xúʼko̱ numaaʼ numuu dí ikhaa nambáyulú. Á mu nuʼni xúʼko̱, mbuʼyáá xú káʼnii Jeobá gambáyulú mu magajnúu májánʼ dí guʼni maski ajndu kuwáanʼ náa awúu̱n gaʼkhu, xó má nimbáyúu José (Gén. 41:51, 52).

AJMÚÚ 32 ¡Añajún níjniúu Dios!

a Índo̱ nuraʼníí mbóoʼ gaʼkhu mingíjyúuʼ, mbáa nakumulú dí na̱nguá kuwáanʼ májánʼ o tségajnuu májánʼ dí kuwáanʼ ruʼnilu. Xóo nixtáa José naʼsngúlú mbóoʼ dí gíʼdoo wéñuuʼ numuu, dí Jeobá ma̱ndoo mambáyulú mu magajnúu májánʼ dí guʼni maski ajndu kuwáanʼ náa awúu̱n mbóoʼ xkujndu gakhi̱i̱, xkáʼnii gándoo garigá rúʼko̱ rá. Guʼyáálu náa awúu̱n artículo rígi̱.

b Génesis 39:2-6: “Mú Jeobá nixtáa má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ José, ikha jngó xúgíʼ rí naʼni, nagájnuu májánʼ, ga̱jma̱a̱ ikhú ni̱ʼkha̱ gáxtáa náa goʼwóo bi̱ naʼtáñajuunʼ bi̱ nindxu̱u̱ egipcio. Ikhú Potifar ni̱jkha̱nú ndiʼyoo rí Jeobá xtáa ga̱jma̱a̱ José, ga̱jma̱a̱ Jeobá naʼni rí magajnúu májánʼ xúgíʼ rí naʼni. Ga̱jma̱a̱ Potifar nindoo kaʼyoo José, ikha jngó nixnáxu̱u̱ goʼwóo ga̱jma̱a̱ rí gíʼdoo mu mañewu̱u̱n. Asndu mbiʼi rí nikhanáxi̱i̱ mu mañawu̱u̱n goʼwóo ga̱jma̱a̱ dí gíʼdoo, Jeobá niʼni tsajkurámuuʼ goʼwóo egipcio bugi̱ ga̱jma̱a̱ numuu José, Jeobá niʼni tsajkurámuuʼ xúgíʼ dí rígá náa goʼwóo ga̱jma̱a̱ náa mbayuuʼ. Nda̱wa̱á, nixnáxu̱u̱ xúgíʼ kayuuʼ rí gíʼdoo mu mañewu̱u̱n José; ikhaa nimbá nánguá exmiéjuunʼ eʼni, i̱ndó má ganitsu rí na̱ʼkhu̱. Ga̱jma̱a̱ José ninindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ xtiamaa ga̱jma̱a̱ phú mitsiʼyáa”.

c Maski ajndu káaʼ nguéjma̱ versículo e̱ʼkha̱ náa Biblia náa naʼthí ndiéjuunʼ nirígá índo̱ José nixtáa rañajunʼ xóo ñumbáá, mú ikhaa ndiyóoʼ maxtáa rañajunʼ xúʼko̱ mbayuuʼ tsiguʼ.

d Génesis 39:14, 15: “Ikhú nigíʼdu̱u̱ nindxa̱ʼwá mu mudxawíín xa̱bu̱ bi̱ kúwá náa goʼwóo ga̱jma̱a̱ niʼthún: ¡Gu̱ya̱a̱! Hebreo bi̱ ni̱ʼkha̱ kayáa a̱jmbio̱ʼ nindoo matsíjmáanʼlu. Nigíʼ mabóoʼ ga̱jma̱á ni̱ndxu̱ʼ, mú ikhúún nindxa̱ʼwa̱ gakhi̱i̱. Ga̱jma̱a̱ índo̱ ndiʼyoo rí ikhúún nigíʼdu̱u̱ nindxa̱ʼwa̱, ikhú niniñuuʼ xtíñuu ga̱jma̱a̱ nigájnuu ragáyúu rexa̱a̱”.

e Génesis 39:21-23: “Mú Jeobá nixtáa má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ José. Ga̱jma̱a̱ nisngájmuu má xúʼko̱ rí májánʼ a̱jkiu̱u̱n, ma̱ngaa niʼni rí xa̱bu̱ bi̱ kayá edxu̱u̱ náa guʼwá e̱jua̱nʼ maʼndoo kaʼyoo. Ikha jngó bi̱ kayá edxu̱u̱ náa guʼwá e̱jua̱nʼ nigíiʼ José mu mañewu̱u̱n xúgíinʼ bi̱ kajchún ikhí. José kajkuáa ñawúunʼ mbaʼyoo rí munimbánii rí kaʼñún. Bi̱ kayá edxu̱u̱ náa guʼwá e̱jua̱nʼ tsixmiéjunʼ eʼni nimbá rí nirajkuáa náa ñawúunʼ José, numuu rí Jeobá xtáa ga̱jma̱a̱ José, ga̱jma̱a̱ Jeobá naʼni rí magajnúu májánʼ xúgíʼ rí naʼni”.

f Salmo 40:5: “¡Nguáthá mbaʼa rí nitani̱, oh Jeobá, Dios ndrígóʼ! Ra̱ʼkhá tháán mbaʼa rí mitsaanʼ nitani ga̱jma̱a̱ rí natatsaʼwáá edxa̱ʼ ga̱jma̱a̱ numuxu, nimbáa tsémbríguiin ga̱jma̱a̱ʼ. Á mu naʼgíʼ matha xóo nindxu̱u̱, mani̱ndxu̱u̱ mbaʼa wéñuʼ, rí asndu xáʼngo̱ʼ gáthá”.