Si gu ku mbatayo

Mo gu kuti tangaratangara ariihe

GU KEKEAPAI DU TIPA WISIGOHO 3

Yekova Naundo Roni Oni du na Diabese

Yekova Naundo Roni Oni du na Diabese

“Yekova adu na Yosefa . . . , agu ahe dunduko ko anamanga ha Yekova nanausa ha ku be ko.”​—BAM. P. 39:2, 3.

BIA 30 Buba, gi Mbori na Bakureami

AGU APAI DU ROGO GI KEKEAPAI RE a

1-2. (a) Tipagine si airiwongo ti ni tirani nga ani nagbiatirani na aˈasada ya? (b) Ginipai ani nika sakapai tipaha rogo gi kekeapai re?

 WANGIA ani ga Yekova aboro, si airiwongo tirani ho ani agbiatirani ni na aˈasada te. Baibiri naya, “ani aríma arima ku rogo ga Mbori ngbi ti dungu gberãrago.” (Amo. 14:22) Ani ima ino gupai a nga, kura gaani akpakarapai kinaho nikaa nyasanga dunduko kusayo ya, da kinaho ani nikaa raka ni rogo ga Mbori vovo zegino, yo ‘kpio nikaa du nga ni berewe ya, rungo adú nga yo na akpe na ima a te.’​—Yugo. 21:4.

2 Yekova abandanga rani be aˈasada te. Ono tie, ko naundo rani aundo ani hihe. Oni bingo gupai gu mokedi nangia Pauro apehe fu agu aKristano naaraka Roma ya. Ni bambataha, ko ape pa gu dungu akpakarapai ko gbiati awirinako aagbiatiyo na ni. Fuo gure, ko akepai nga: “Ani nadia adia be agi apai dũ re susi mbiko gu ko nakpi nyemu rani.” (Rom. 8:35-37) Gipai re nayugo gupai nga, Yekova ima rengba ka undo ro zavura ho mo ahi kpakarapai ni. Ani bingo wai Yekova aundo Yosefa ko du na diabese na wai rengbe Ko ka undo ro.

HO APAI AˈARIATIHE NI NI KINA IPO

3. Gini ariapai namangi niipo rogo ga Yosefa raka yo?

3 Yakobo aima yugo gupai ziazia nga, ko aima kpinyemu gu wiriko nangia Yosefa ni bakerehe gbe. (Bam. P. 37:3, 4) Ni sangbana gipai re, sosono awiri Yakobo adu na kpihe kuti wiri bayo. Ho i abi momu ni, i abagi Yosefa fu gu badona ababagiahe nangia aMidiano. Agi ababagiahe re andu na Yosefa wa akirometere sa kama tuturũ ku Ezipeta yo, yo i abagi ko ni berewe fu Potifaro nangia bangere kurii agu abanzengere nangia ga Faro yo. Ga Yosefa raka aima ariatihe niipo, ti du ko ni gu gude bako aima kpinyemuko ni bakerehe kuti du ni umbapa kanga kua Ezipeto yo!​—Bam. P. 39:1.

4. Waigu rengbe ani ka gbiatirani na akpakarapai wakina gu Yosefa agbiatiko na ni?

4 Baibiri naya, “gbegberẽ apai namanga fu aboro dunduko.” (Batu. 9:11, Holy Bible​—Easy-to-Read Version) Ti kura aregbo, ani ninaagbia tirani agbia na agu akpakarapai nga gu ka ani “hi he ahi” watadu gu namanga aboro dunduko​—nga agu akpakarapai aboro dunduko agbiatiyo na ni. (1 Kor. 10:13) Watadu ani ima rengba kaa rungo mbiko gupai gbua nga ani nga ga Yesu abawiriki. Ni kpiapai, aboro ima rengba ka sawia rani, ka soga rani, watadu zavura ka rungosi rani mbiko gaani idapase. (2 Tim. 3:12) Ka mo vura kaa gbiatiro na kina gini kpakarapai, Yekova ima rengba ka sa gupai nga mo du na diabese. Waigu ko amangi gupai re fu Yosefa?

Yekova aundo Yosefa ko du na diabese zavura ho i abagi ko ni ni kanga fu Potifaro Ezipeta yo (Oni bi genewaraga 5)

5. Gini digisopai Potifaro ada kuti ni tipa ga Yosefa diabese? (Bambata Pai 39:2-6)

5 Oni gedi Bambata Pai 39:2-6. Potifaro aima bi gupai nga Yosefa angia gu paranga naaima du na bakere inohe na ki ngia nyanyaki bamangisunge. Ko aima ino gupai a ko adu ti ni wo. Potifaro abi gupai nga “agu ahe dunduko [Yosefa] anamanga ha Yekova nanausa ha ku be ko.” b Ni yangaraha, gu Ezipeto re amoi Yosefa ni gako moyambu. Ko amoi Yosefa a ko naangera kurii gako kporo dunduko. Sangbanaha angia gine? Potifaro akumuko ni bakerehe.

6. Si nawiraha nga gini bipai Yosefa adu na ni nibipa agu apai naadu tipa ko?

6 Mo berẽnga pa wai Yosefa adu. Ginipai ko aaidaha gbe kisusi apai dunduko? Ya mo ko aaida Potifaro inipai tipa ko na ki fu mosoro fuko? Si nawiraha gbe nga, Yosefa aaida i mbu ko tipa ko karaga tiko fuo bako. Gu kurapai berewe nga, wa vura duhe nga Yosefa agbia dungu amomu kua Potifaro yo, Yosefa adu kindi ni kanga kua gu bairako yo naairisongo Yekova ya. Yekova aasanga Potifaro ko mbu Yosefa ko kuru tii sunge akanga te. Na agu apai naadu tipa Yosefa aandu ka gberã nikerehe kumbatayo.

KA APAI AGBERÃ NI KEREHE KINA KUMBATAYO

7. Ngba gini gene agu apai naadu tipa Yosefa aagberã ni kerehe kina kumbatayo? (Bambata Pai 39:14, 15)

7 A wa i napehe rogo Bambata Pai kapita 39, Yosefa angba ti dia Potifaro na ri kini asadi dedede ka sa ko ko kodiba na ri. Yosefa anaaká gupai re furi ti ai regbo. Ni yangaraha, ri adu na bakere zinga na ri ki kitingbanga Yosefa nga ko aˈasada ka kodaba na ri ngbaome. (Oni gedi Bambata Pai 39:14, 15.) Ho Potifaro agi gipai re ni, ko aba Yosefa ku bambukiso yo, yo ko anye ni tipa bete agarã. (Bam. P. 39:19, 20) Waigu apai adu bambukiso yo? Gu pa-Ebere Yosefa amangisunge na ni nga “bambukiso” rogoyo ima rengba kadu nga “due ime,” watadu “due,” si kini yugu gupai nga, gu ba ko adu rogoho adu na bitimo na ko kini bi tiko nga ko berewe na maabangirise te. (Bam. P. 40:15) Baibiri nape gupai tipa Yosefa a nga, anduko aimi be angboro, na i ki vo gorõko ni azogbo marã. (Tam. 105:17, 18) Agu apai naadu tipa Yosefa aagberã ni kerehe kina kumbatayo. Ko aguari ti du ni gu kanga aboro aima du na kido kuti ni na ki da ni umbapa zizi boro bambukiso yo.

8. Ka si vura du nga gaani asada nagberã ni kerehe kina kumbatayo, ginipai rengbe ani kadu na kido tipaha?

8 Ya mo mo adunga rogo kpakarapai nga gu naagberã ni kerehe kina kumbatayo mo ki vura kaa manga kparakpee kakaka vurũ? Gipai re ima rengba ka manga. Yekova abandanga rani be aˈasada rogo gi zegino Satana azogaha re te. (1 Yo. 5:19) Ono wa vura duhe wo, mo ima rengba kadu na gu kido nga: Yekova ima ino pa agu apai dunduko mo andu rogoho na ko naberãpa ro aberã. (Mt. 10:29-31; 1 Pet. 5:6, 7) Kurii gure, ko ima kidohe nga: “Mi ahe nga unda ro wa sa te, mi ambú nga ro a wa sa te.” (Eb. 13:5) Yekova ima rengba ka undo ro mo hipai zavura ho agu apai du tipa ro angera ni wa ka i ya maabangirise ho berewe te te. Ani bingo wai gipai re adu tipa Yosefa.

Yekova adu na kina Yosefa zavura ho ko adu ni bambukiso yo na i amoi ko ko naangera kurii ziziaboro dunduko (Oni bi genewaraga 9)

9. Ginipai nayugo gupai nga Yekova adu na kina Yosefa ho ko adu ni bambukiso yo? (Bambata Pai 39:21-23)

9 Oni gedi Bambata Pai 39:21-23. Zavura ti kpakarakpakara aregbo bambukiso yo, Yekova asa Yosefa ko du na diabese. Ngba gini gene? Tifuo bete regbo kusa, babanda bambukiso atona kadu na irisa gbiati kido kuti Yosefa. Ni yangaraha, babanda bambukiso amoi Yosefa ko naangera kurii kura ziziaboro. Ni rengo, Baibiri nape gupai nga “babanda bambukisa aberã nga pa agu ahe nadu tii be Yosefa wa sa te.” Yosefa adu awere na gu sunge ko aamangaha nga gu naakusa wene sangbanaha. Gipai re angia gupai ninaamanganga dedede ya! Waigu i arengbe ka fu nyanyakipa bangiriba wa gu re fu gu ziziboro i akitingbanga ni nga ni aaida ka kodaba ngbaome na dia banyaki? Sakarogopai yo gbua ho sa tipa gipai re. A wa Bambata Pai 39:23 apehe, “Yekova adu na ko; agu apai dunduko ko anamanga ha, Yekova anausa ha.”

10. Oni sakingo ndu gupai Yosefa arengbe ka bihe ti ni nga ko aadunga na diabese rogo apai yo dunduko te.

10 Mo asadingo berewe ka berãpa wai Yosefa adu. Fuo i kitingbanga ko na ki ba ko ku bambukiso yo, ya mo mo naberã gupai nga ko abihe nga ko na diabese rogo apai dunduko? Ginihe Yosefa aaidaha gbe kisusi ai he? Ya mo ko aaida ka ngba bangiri babanda bambukiso? Si nawira gupai gbe nga, Yosefa aaida i kusi ko bambukiso yo. Zavura ko asana gu kura ziziboro si adunga i nika kusa ko bambukiso yo ko fura fu Faro kuba ko tipa wa ka Faro kusi ko rogo gu gbegberẽ bambukiso re. (Bam. P. 40:14) Ono tie, gu kumba re aafuranga na Faro nibasa te. Ni sangbanaha, Yosefa anye rogo gu bambukiso re tipa agarã berewe ue. (Bam. P. 40:23; 41:1, 14) Wa si avura du wo, Yekova aandu kindi kumbatayo kaa sa ga Yosefa apai si du na diabese. Ngba gini gene?

11. Gini kparakpara birĩ Yekova afuhe fu Yosefa, na waigu gipai re aundo ka digiso ga Mbori ringbisapai?

11 Ho Yosefa adu ni bambukiso yo, Yekova asa gupai nga gu bakindo nangia ga Ezipeta ko raasi amosumo ue nga gu naafuda ko. Faro adu na bakere nyemu ka ino rogo agu amusumo yo re. Ho gu bakindo re aini gupai ni nga Yosefa adu na gu birĩ nga ga sakarogo amusumo yo, ko akedi sunge fuo ko. Na ga Yekova undo, Yosefa asakirogo agu amusumo yo re na gu rugute ko afuhe fu Faro aima ngba tiko. Faro aima ino gupai nga Yekova du naaundo Yosefa na Faro amoi Yosefa kuriipa ngerakurii riahe vuru Ezipeta dunduko. (Bam. P. 41:38, 41-44) Kusa, bakere ngbongi ati ku Ezipeta yo na ku Kanana yo, nga gu ringara ga Yosefa aborokporo aaraka rogoho. Yosefa adu awere na rengba tipa ka batasa gako aborokporo, na gere aayugo gupai nga Masiya nika kura rogo gayo ngbatunga kusa.

12. Ngba gini agene Yekova asa Yosefa ko du na diabese?

12 Oni berẽnga pa agu apai namangi rogo ga Yosefa raka yo nga gu ni naamanganga dedede ya. Da nasa Potifaro ko moiberãko fuo Yosefa nangia umbapa kanga? Da nasa gupai nga ga Yosefa apai nangia umbapa ziziboro ngba ti babanda bambukiso? Da nafu amosumo ue fu Faro nga gu naafuda ko na ki fu birĩ fu Yosefa ko sakirogo yo? Da naadu kugii gu diaberã Faro amangihe ka maa Yosefa ni bangerekurii riahe rogo ringara Ezipeta dunduko? (Bam. P. 45:5) Si tie ziazia nga, Yekova du nasa agu apai dunduko Yosefa aamangaha si du na diabese. Wa si avura du vurũ nga awiriba Yosefa aaida ka imo ko, Yekova aˈaria agu apai re tipa wa ka Ko rengbe ka digiso gupai Ko akpinyemuhe.

WAI YEKOVA ASA GUPAI NGA MO DU NA DIABESE

13. Ya mo Yekova narimiso tiko ku rogo ai gupai yo ani agbiatirani na ni? Oni sakingo rogoyo.

13 Ginipai ani awirikaha ti gu pangbanga nga ga Yosefa? Ya mo Yekova narimiso tiko ku rogo ai gupai yo ani agbiatirani na ni? Ya mo ko nasa ai gupai namanga rogo gaani raka yo tipa gupai nga gu gbegberẽ apai dunduko nikaa manga si naamanga mbiko wene ndupai? Oó, Baibiri ayugongo ho wo te. (Batu. 8:9; 9:11) Wa vura duhe wo, ani ima ino gupai nga: Ho ani agbiatirani ni na asada, Yekova ima inopai tipaha na ko na degatuko kuti gaani akpee tipa undo. (Tam. 34:15; 55:22; Yes. 59:1) Na kurii gure, Yekova ima rengba ka undo rani ani hi akpakarapai kidu na diabese. Waigu ko amangaha wo?

14. Waigu Yekova aundo rani ti kpakarakpakara aregbo?

14 Gene sa nga gu Yekova aundo rani ngbaha nga, ni fuko wasa gbiati ngarasaro furani, ko naamanga gipai re dedede ti kina boro gu regbo ani aida na undo ti ni. (2 Kor. 1:3, 4) Gere nga gupai namangi tipa gu wirina du rimoko nga Eziz, du Turkmenistan yo nga gu ko i aba ko ku bambukiso yo tipa agarã ue mbiko gako idapase. Ko aya, “Rogo gu wiso si adu nga i nika sarangbanga re, wirina ayugu Yesaya 30:15 fere, rogo gu ba si ape gupai rogoho nga: ‘Rogo du zezeredi na du zukazuka si oni ka du ti ni na ome.’ Gi veresi re anaaundo re dedede tipa mi nye zezeredi na kini kido kuti Yekova tipa apai dunduko. Pa berã mi kurii gi veresi re aundo re ti agu aregbo dunduko mi adu bambukiso yo.” Ya mo mo rengbe ka berãpa regbo rogo gamo raka yo ho Yekova aundo ro ni nifu ko wasa gbiati ngarasaro foro ho mo aaidaha ni ni bakerehe?

15-16. Ginipai mo awirikaha ti ga Tori kpiapai?

15 Dedede, ani ni naainongo wai Yekova ninaaundo rani ani hi gaani aˈasada te da kinaho si naanyasa ni. Gu wirina du rimori nga Tori aima bi gupai nga, gipai re nga rengo. Wiiri nga Mason awoki be kansa tipa agarã sita daho ko akpi ni. Ni rengo, Tori aima du na bakere gberãrago. Ri aya, “Wangia mi nagude, gipai re aima kpakara fere ni kerehe.” Ri agbia kurapai kuti ni nga, “Mi na gu kido nga, kura avunguagude ima rengba ka ida kuti gupai nga, ho mo abi wiro ni u nimbu, si gberẽ kisusi ho mo ambu ni nitiro.”

16 Wa vura duhe nga Tori aima du na bakere gberãrago ho ri abi wiiri ni ko ni mbu nikerehe, ri aberẽ kusa tipa wai Yekova aundo ri ri hipai. Ri aya, “Ho mi aberãpa gu regbo re ni, mi nabi wai abi Yekova aundo re vuru agu aregbo yo dunduko wire aawoka ti ni. Ni kpiapai, zavura ho Mason aawoka ni nikerehe ka ko adunga na rengba ka bi ageno ya, awirina anaagbe tarambiri tipa asaa ue ka ye kaa bi rani bambungua yo. Boro anidu bambungua yo ti aregbo dunduko regerege tipa ka fu undo. Na berewe, awirina aangera angera fuo rani na aũborose. Zavura ho si anidu ni ni kere kpakarakpakaraha, ani anidu adu na agu ahe si anaaidaha berani ti aregbo dunduko.” Yekova afu guhe fu Tori ri aaidaha tipa ka hipai, na ko amangi kina gu bangisapai re fu Mason.​—Oni bi gu sanduki nga, “ Yekova Afu Agu Ahe Nzunzu Furani Ani Aaidaha.”

KA BANGIRO GONGA TI AGU APAI DŨ YEKOVA NAMANGIHE TIPA KA UNDO RO YA

17-18. Ginipai nika undo rani ani ini wai Yekova aundo rani ti kpakarakpakara aregbo na ani kidu na tambuahe? (Atambuahe 40:5)

17 Oni gedi Atambuahe 40:5. Gu boro nadakpa gangara, gani sasa nga ka da rii he yo. Ono tie, ho ni adakpa gangara ni, badungu wene aba kinaho gene ni narengbe ka ru na kini gbia ngbarago ti agu ahe ni abihe. Wakina gure a, dedede, mo di regbo ka berãpa wai Yekova asa ro mo du na diabese ka si vura du vurũ nga mo nahi akpakarapai. Ti digido auru dunduko, mo sananga tiro nga: ‘Ngba gini gene mi nabi ga Yekova amaku areme? Wa vura duhe nga akpakarapai kindi namanga, waigu Yekova aundo re mi hipai?’ Mo bingoho singia mo rengbe ka ino pa maku kandara sa nga gu sa ro mo du na diabese.

18 Ni rengo, mo ima rengba kaa manga kparakpee tipa gamo asada digi. Gbegberẽpai ti ni te na si rẽarẽ mo mangihe wo. (Frp. 4:6) Ono si naida aida a ani ini pa agu amaku ani agbiaha kina awere. Kurapai berewe nga, Yekova nakidohe ka nyakasa rani na ka undo rani ani hipai. Sidu, mo du na tambuahe ti aregbo dunduko nga, Yekova na undo ro aundo. Si nika sa gupai nga mo bi wai Yekova aundo ro mo du na diabese wa gu ko amangihe tipa Yosefa, zavura ti regbo aˈasada.​—Bam. P. 41:51, 52.

BIA 32 Oni Ngbe na Yekova!

a Ho ani asusa ni rogo kere kpakarakpakara asada, ani ima rengba ka berã gupai nga, Yekova aundongo rani te. Ani rengbe ka berãha nga Yekova naundo rani aundo kina gu ka si du nga gu asada ani asusa rogo yo re ima nyasa. Ono tie, agu apai namangi rogo gu raka yo nga ga Yosefa nayugo nyanyakipa pai furani​—Yekova ima rengba ka undo rani ani du na diabese zavura ho du ani ni rogo aˈasada. Gi kekeapai re nika sakapai tipa wai ko amanga gipai re.

b Baibiri fura tipa gu bambata aˈariapai namangi rogo ga Yosefa raka yo wa ko angia kanga rogo bete averesi yo, ono si rengbe kadu nga si aima dia dungu agarã tipa agi aˈariapai re mangi.