Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 5

“Mer ma Kristu umaru kowa ubecwaluwa”

“Mer ma Kristu umaru kowa ubecwaluwa”

“Mer ma Kristu umaru kowa ubecwaluwa . . . kara ju m’ubekwo kud gikwo kendo pigi gigi.”—2 KOR. 5:14, 15.

WER 13 Kristu en e lapor mwa

I ADUNDO a

1-2. (a) Wacopo winjara nenedi ka waparu pi kwo man pi tho pa Yesu? (b) Wabineno lembang’o i thiwiwec maeni?

 KA NG’ATU moko ma wamaru utho, wanwang’ara nia wadong’ kendwa! I acaki, wacopo winjara ku can lee i cwinywa ka waparu pi nindo m’i wang’ tho pare, asagane tek esendere i wang’ nitho. Kubang’ nindo m’ubekadhu, wanwang’u anyong’a moko tek waparu pi lembe m’eponjo man m’etimo iwa, kunoke m’eyero pi nitielo cwinywa man m’ubed uketho wang’iero.

2 I ayi ma rom eno, ka wasomo pi masendi man pi tho pa Yesu, lembene nyayu can i iwa. I kind nindo mi Poy pi tho pa Yesu, wakoyo saa pi niparu pi thelembe mi jamgony ma Yesu uthiero. (1 Kor. 11:24, 25) Ento wabedo kud anyong’a ma dit tek waparu pi lembe ceke m’eyero man m’etimo kinde ma fodi en’iwi ng’om. Wanwang’u bende tielocwiny ka waparu pi gin m’ebetimo kawoni man m’ebitimo iwa i nindo m’ubino. Calu ma wabineno i thiwiwec maeni, nyamu i lembe iwi lembe maeno man iwi mer m’emaru kowa, copo cwaluwa nitimo lembe moko pi ninyutho foyofoc mwa.

FOYOFOC CWALUWA NILUBO TOK YESU

3. Thelembe ma kani m’ubecwaluwa nibedo ku foyofoc pi jamgony?

3 Wabedo ku foyofoc ka waparu pi kwo man pi tho pa Yesu. Kinde ma fodi en’iwi ng’om, Yesu ubed uponjo dhanu ging’ey pi mugisa ma Ker pa Mungu bikelo. Wabedwoko foyofoc lee pi lemandha maeno mi Ker. Watie bende ku foyofoc pi jamgony m’uyabu iwa yo mi bedo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova man ku Yesu. Ju ma gitie ku yiyoyic i Yesu gitie bende ku genogen mi kwo rondo ku rondo man mi neno kendo ju ma gimaru m’utho. (Yoh. 5:28, 29; Rum. 6:23) Watimo ngo gin moko acel de pi ninwang’u mugisa maeno, man waromo culo de ngo kawang’ gin ma Mungu ku Kristu gitimo iwa. (Rum. 5:8, 20, 21) Re wacopo nyutho foyofoc ma thuc igi. Nenedi?

Nyamu i lembe iwi lapor pa Maria Magdalene ubecweli nenedi ninyutho foyofoci? (Nen udukuwec mir 4-5)

4. Maria Magdalene unyutho foyofoc pare nenedi pi gin ma Yesu utimo ire? (Nen cal.)

4 Wakewec iwi lapor pa Maria Magdalene ma Nyayahudi. Eneno can lee nikum masendi mi pajogi abiro m’ubino i iye. Copere ebino paru nia ng’atu moko mbe ma romo konye. Kepar pi foyofoc m’ebino ko kinde ma Yesu ugonye kud i masendi mi pajogi eno! Foyofocne ucwale nidoko jalub pa Yesu man nitiyo ku saa pare, tego man jamcinge pi nikonyo Yesu i tic mi lembanyong’a. (Luka 8:1-3) Kadok Maria ubino ku foyofoc lee pi gin ma Yesu utimo ire de, re copere nia saa maeca eng’eyo ngo pi giramiya ma dit m’usagu ma Yesu bimiyo ire. Ebimiyo kwo pare pi dhanu, “kara kubang’ dhanu ceke ma tek ubenyutho yiyoyic i iye” unwang’ kwo ma rondo ku rondo. (Yoh. 3:16) Kadok kumeno, Maria ugwoko bedoleng’ pare asu pi nidwoko foyofoc ni Yesu. Kinde ma Yesu ubino sendere iwi yen mi can, Maria ucungo keca i ng’ete pilembe ebino dieng’ pi Yesu man pi nijuko cwiny jumange. (Yoh. 19:25) I ng’eye kinde ma Yesu utho, Maria ku mon mange ario gitero mo ma ng’wice ng’ar i liel pi kuny pare. (Mark. 16:1, 2) Maria unwang’u mugisa pi gwoko bedoleng’ pare. Enwang’u rwom ma dit mi rombo ku Yesu i ng’ey cer pare man niweco kude, rwom ma julub ma dupa unwang’u ngo.—Yoh. 20:11-18.

5. Wacopo nyutho foyofoc mwa nenedi pi lembe ceke ma Yehova giku Yesu gitimo iwa?

5 Wan de wacopo nyutho foyofoc mwa pi lembe ceke ma Yehova giku Yesu gitimo iwa nikadhu kud i saa, tego man jamcingwa ma watiyo ko pi nitimo ni Yehova. Wacopo wodhara giwa nikonyo tic mi giedo man mi yiko kum udi ma watiyo ko pi nitimo thier ni Yehova.

MER MA WAMARU KO YEHOVA GIKU YESU, CWALUWA NIMARU JUMANGE

6. Pirang’o wacopo yero nia jamgony utie giramiya ma Mungu umiyo ni ng’atuman athothi?

6 Ka waparu pir ayi ma Yehova giku Yesu gimaru kowa, lembene cwaluwa nimaru gin bende. (1 Yoh. 4:10, 19) Wamarugi lundo nisagu ka wanyang’ nia Yesu utho pi ng’atuman acel acel m’i kindwa. Jakwenda Paulo ung’eyo nia eno tie lemandha man enyutho foyofoc pare pi lembene i barua m’ekiewo ni Jugalatia; ekiewo nia ‘Wod Mungu umara man emiyere gire pira.’ (Gal. 2:20) I ukungu mi jamgony, Yehova uteli i bang’e kara ibed jarimbe. (Yoh. 6:44) Nyo etie ngo lembe m’ubemulo adundeni ning’eyo nia Yehova uneno gin moko ma ber i ii man eng’iewi ku bei ma tek akeca kara ibed jarimbe? Nyo lembuno ubecweli ngo nimedo mer m’imaru ko Yehova giku Yesu? Etie ber nia ng’atuman ukeupenjere kumae: ‘Mer eni ubecwala nitimo ang’o?’

Mer ma wamaru ko Mungu man Kristu cwaluwa nirweyo rwonglembe mi Ker ni kit dhanu ceke (Nen udukuwec mir 7)

7. Calu ma junyutho i cal, waromo nyutho nenedi wan ceke mer ma wamaru ko Yehova giku Yesu? (2 Jukorintho 5:14, 15; 6:1, 2)

7 Mer ma wamaru ko Mungu man Kristu cwaluwa ninyutho mer ni jumange. (Som 2 Jukorintho 5:14, 15; 6:1, 2.) Yo acel ma wanyutho ko mer mwa, utie nirweyo lembanyong’a kud amora. Waweco ku ng’atu moko ci ma wanwang’u. Wabedo mbe kud akoyakoya i kum ng’atu moko pilembe ya etie dhanu mi rangi man suru m’ukoc, e jalonyo kunoke e jacan, esomo kunoke esomo ngo. I ayi maeno re ma nwang’u wabetimo nimakere ku lembakeca pa Yehova ma “nia kwond dhanu ceke gibothi man gituc i bang’ ng’eyong’ec ma tap mi lemandha.”—1 Tim. 2:4.

8. Wacopo nyutho mer nenedi ni umego ku nyimego mwa?

8 Wanyutho bende nia wamaru Mungu giku Kristu nikadhu kud i mer ma wanyutho ni umego ku nyimego mwa. (1 Yoh. 4:21) Wadieng’ pigi lee man wakonyogi i saa mi peko migi. Wajuko cwinygi tek wedi migi utho, waliewogi ka giberemo, man watimo kero mwa ceke pi nitielo cwinygi kinde ma cwinygi utur. (2 Kor. 1:3-7; 1 Thes. 5:11, 14) Waweko ngo nirwo pigi, pilembe wang’eyo nia “kwayukwac pa won bedopwe utie ku tego lee.”—Yak. 5:16.

9. Yo mange ma wacopo nyutho ko nia wamaru umego ku nyimego mwa utie ma kani?

9 Wanyutho bende nia wamaru umego ku nyimego mwa nwang’u wabetimo kero niketho kwiyocwiny i kindwa kugi. Waii nilubo lapor pa Yehova mi timo kisa. Ka Yehova de ubedo ayika nimiyo Wode utho pi dubo mwa, nyo wan wacikara ngo nibedo ayika nitimo kisa ni umego ku nyimego mwa kinde ma gikoso iwa? Wamito ngo wabed ve jamiru ma rac ma Yesu uweco pire i lembabola pare. Kadok rwoth pa jamiru eno uweko ire banja ma lee de, re en elund etimo ngo kisa ni jamiru wadi m’ubino ku banja pare ma nok. (Mat. 18:23-35) Tek koso winjiri uwok i kindwu ku ng’atu moko i cokiri, nyo icopo bedo ngo ma kwong’a nimaku yub ma wuyik ko lembe m’i kindwu i wang’ cidho i Poy pi tho pa Yesu? (Mat. 5:23, 24) Timo kumeno binyutho nia imaru Yehova giku Yesu lee mandha.

10-11. Judong cokiri copo nyutho nenedi nia gimaru Yehova giku Yesu? (1 Pethro 5:1, 2)

10 Judong cokiri gicopo nyutho nenedi nia gimaru Yehova giku Yesu? Yo ma pire tek ma gicopo nyutho ko merne utie nang’ gibedieng’ pi rombe pa Yesu. (Som 1 Pethro 5:1, 2.) Yesu uyero lembuno kamaleng’ ni jakwenda Pethro. Kinde ma Pethro ukwero Yesu wang’ adek, ebedo asu kud ava ma dit m’enyuth ko nia emaru Yesu. I ng’ey ma Yesu ucer, epenjo Pethro kumae: “Simon wod Yohana, nyo imara?” Wang’eyo nia Pethro umito etim lembe moko ci pi ninyutho nia emaru Rwoth pare. Yesu uwacu ire kumae: “Kway rombe para ma thindho.” (Yoh. 21:15-17) Pethro udok ugwoko rombe pa Rwoth pare pi dong’ kwo pare ceke, pi ninyutho nia emaru Yesu.

11 Judong cokiri, wucopo nyutho nenedi nia wec ma Yesu uyero ni Pethro pire tie tek lee iwu i kind nindo mi Poy pi tho pa Yesu? Yo ma wucopo nyutho ko nia wumaru Yehova giku Yesu utie nitimo liew mi kwac thiri thiri man nitimo tego nikonyo ju m’ukwiyo i tipo kara gidwog i bang’ Yehova. (Eze. 34:11, 12) Wucopo nyutho bende nia wubedieng’ ku juponj Biblia man ju m’utundo ma nyen i Poy pi tho pa Yesu, nwang’u wubeketho giwinjiri nia gitie ajola kum gin de gicopo doko julub pa Yesu.

MER MA WAMARU KO KRISTU, CWALUWA NIBEDO KU TEGOCWINY

12. Pirang’o niparu lembe iwi wec ma Yesu uyero i uthieno m’i wang’ tho pare miyo iwa tegocwinyi? (Yohana 16:32, 33)

12 Yesu uyero wec moko ni julub pare i uthieno m’i wang’ tho pare, ewacu kumae: “I ng’om wubinweng’uru ku masendi, ento cwinywu bed tek! Adaru voyo ng’om.” (Som Yohana 16:32, 33.) Ang’o m’ukonyo Yesu nicungo ku tego cwinye i wang’ judegine man nigwoko bedoleng’ pare nitundo i tho? Utie jengiri iwi Yehova. Calu m’eng’eyo nia julub pare de gibinwang’iri kud amulaic ma rom, e ekwayu Yehova nia ugwokgi. (Yoh. 17:11) Pirang’o lembuno ubemiyo iwa tegocwinyi? Pilembe Yehova tie tek nisagu judegi mwa ceke. (1 Yoh. 4:4) Ebeneno lembe ceke, man cwinywa tek nia ka wajengara i wiye, wacopo voyo lworo mwa man waromo nyutho tegocwiny.

13. Yosefu mir Arimathea unyutho tegocwiny nenedi?

13 Wakewec iwi lapor pa Yosefu mir Arimathea. Yosefu ubino ng’atu mir awora i kind Juyahudi. Ebino ng’atu acel m’i Sanedrini ma tie ot pido ma malu mi Juyahudi. Ento ma fodi Yesu ubetimo tic pare iwi ng’om, Yosefu ubino mbe ku tegocwiny. Yohana uwacu nia ebino “jalub pa Yesu ento i amung’ ni kum lworo mi Juyahudi.” (Yoh. 19:38) Kadok Yosefu ubed umaru rwonglembe mi Ker de, re ebed epalere kara kud jung’ey nia eyiyo Yesu. M’umbe jiji ebino lworo nia dhanu bicaku miyo ngo ire woro. Ento Biblia uwacu nia i ng’ey tho pa Yesu, “ecidho ku tegocwinye i bang’ Pilatho man ekwayu avuj Yesu.” (Mark. 15:42, 43) Kawoni Yosefu upalere ngo, enyuthere ngbeng’ nia etie jalub pa Yesu.

14. Icopo timo ang’o kan inwang’u nia itie ku lworo mi dhanu?

14 Nyo in de lworo mi dhanu udaru negi calu Yosefu? I somo kunoke i tic, nyo saa moko lworo benegi ninyuthiri nia itie Jamulembe pa Yehova? Nyo lworo ubenegi nidoko jarwey lembanyong’a kunoke nilimo batizo nikum lembe ma dhanu biparu i wii? Kud iwek paru ma kumeno uceri nitimo gin m’ing’eyo nia utie ber. Rwo i bang’ Yehova ku cwinyi ceke. Kwaye emii iri tegocwiny m’itim ko yeny pare. Kan ineno ayi ma Yehova ubedwoko ko wang’ rwo peri, e cwinyi bidoko tek lee.—Isa. 41:10, 13.

ANYONG’A CWALUWA NITIMO NI YEHOVA M’UMBE NIWEKO

15. I ng’ey ma Yesu unyuthere ni julubne, anyong’a mi julub ucwalugi nitimo ang’o? (Luka 24:52, 53)

15 Can unego julub lee mandha kinde ma Yesu utho. Ke kethiri kakagi! Ng’atu m’utho utie ngo kende kende jarimbgi ma gimaru, ento genogen migi de zoo ubino i wiye. (Luka 24:17-21) Ento kinde ma Yesu ucer man enyuthere igi, ekonyogi ninyang’ i kite m’epong’o ko lembila mi Biblia. Bende, emiyo igi tic ma pire tek m’umaku gitim. (Luka 24:26, 27, 45-48) Nitundo ma Yesu uidho i polo nindo 40 i ng’eye, nwang’u dong’ can mi julub ulokere udoko ni anyong’a ma dit. Kum ging’eyo nia Rwoth migi utie kwo man etie ayika nikonyogi kara gitim kud anyong’a tic ma nyen m’emiyo i korgi. Anyong’ane ucwalugi nipaku Yehova m’umbe niweko.—Som Luka 24:52, 53; Tic. 5:42.

16. Wacopo lubo lapor mi julub pa Yesu nenedi?

16 Wacopo lubo lapor mi julub pa Yesu nenedi? Wacopo bedo kud anyong’a nang’ wabetimo ni Yehova, ungo i nindo mi Poy pi tho pa Yesu kende, ento i kind oro zoo. Eno ubekwayu waketh Ker pa Mungu ubed i kaka ma kwong’a i kwo mwa. Ku lapor, ju ma pol uyiko program migi mi tic mi kum kara gibed girwey lembanyong’a, gicidh i coko, man gidikiri thiri thiri i thier mi juruot. Jumoko ung’iyo nia mito ngo gibed ku giki mi kum akeca kadok jumange nene ni gin ma pire tek de, kara gikony cokiri kunoke kara gicidh gikony kaka ma jurwey lembanyong’a mi Ker nok i iye. Kadok watie ku yeny mi cirocir kara wamedara nitimo ni Yehova de, re Yehova ung’olo nia ebimiyo iwa mugisa tek waketho lembe mi Ker i kabedo ma kwong’a i kwo mwa.—Rie. 10:22; Mat. 6:32, 33.

I kind nindo mi Poy pi tho pa Yesu, koy saa m’inyam ko i lembe iwi gin ma Yehova giku Yesu gitimo iri athothi (Nen udukuwec mir 17)

17. Ikeco nitimo ang’o i kind nindo mi Poy pi tho pa Yesu ma wang’uni? (Nen cal.)

17 Wabekuro kud ava ceng’ kas’ario nindo 4 mi dwi mir 4, ma wabitimo iye Poy pi tho pa Yesu. Ento kud ikur nia iketund i nindo maeno kadong’ ipar pi kwo pa Yesu man tho pare, man pi mer ma en ku Yehova ginyutho iwa. Nwang’ saa m’ibed ipar ko pi lembe maeno i kind nindo ceke mi Poy pi tho pa Yesu. Ku lapor, koy saa m’ibed isom man m’ibed inyam ko lembe iwi lembe m’ubed utimere ma juweco pire i cal i Buku mi coko mi dwi mir 4, 2019, mbaya mir 4, i thiwiwec “Yenga ma tokcen mi kwo pa Yesu iwi ng’om.” Kinde m’ibelubo program mi calne, bed isom giragora m’i iye ma cwalujo nibedo ku foyofoc, mer, man anyong’a. I ng’eye, par pi yo ma tap m’icopo nyutho ko foyofoc peri. Ng’ey nia Yesu bibedo kud anyong’a pi lembe ceke m’ibetimo pi nipoy pire i kind nindo mi Poy pi tho pare.—Nyu. 2:19.

WER 17 “Amito”

a I kind nindo mi Poy pi tho pa Yesu, wacikara niparu pi kwo man tho pa Yesu man pi mer ma en ku Won ginyutho iwa. Lembuno copo cwaluwa nitimo lembe moko pi ninyutho foyofoc mwa igi. Thiwiwec maeni bikonyowa nineno lembe ma tung’ tung’ ma waromo timo pi ninyutho foyofoc mwa pi jamgony man mer mwa ni Yehova giku Yesu. Wabineno bende kite ma waromo nyutho ko mer mwa ni umego ku nyimego, ninyutho tegocwiny, man ninwang’u anyong’a i tic pa Yehova.