1-2. (a) Okusoka kovipuka Sesusi alingile etyi eli pano pohi tyitukalesa ñgeni? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

 TYITUIHAMA unene tyina tuamasiwapo nomunthu tuhole! Ponthyimbi tyituihama vali unene okusoka onkhalelo ankhia, haunene inkha wavelele umwe unene. Mahi tyina pahe pamakala, tyituhambukiswa unene tyina tusoka kovipuka etulongesile, no ñgeni etupamakele, novipuka pamwe ankho apopia viyolesa.

² Tyelifwa notyo, tyina tusoka kononkhumbi Sesusi amuene notyipuka ononkhia mbae mbaendele, tyituihama unene. Mahi pomuvo wehinangelo onthue tusoka etyi tyihangununa ononkhia mbae. (1 Kol. 11:24, 25) Tyituhambukiswa unene tyina tusoka kovipuka Sesusi alingile etyi ali pano pohi. Tupu tyitupameka unene okusoka ovipuka ekahi nokutulingila pehepano nevi meketulingila komutwe wandyila. Okusoka kovipuka ovio no koluembia ena nonthue, tyituavela ondundo yokulinga ovipuka vilekesa okuti tumupandula unene. Otyo matulilongesa monthele ei.

3. Omokonda yatyi onthue tupandulila otyilikutila tyeyovo?

³ Tyina tusoka kovipuka Sesusi etulingila, onthue tumupandula unene. Etyi Sesusi ali pano pohi, wapopile ovipuka oviwa Ouhamba wa Huku mauketulingila. Onthue tupandula unene ovipuka ovio Sesusi apopia viayemba Kouhamba wa  Huku. Tupu tupandula otyilikutila tyeyovo mokonda tyaikula ondyila opo tukale omapanga oo Siovaa na Sesusi. Vana vena onthumbi motyilikutila tyeyovo mavakakala nomuenyo wahapu avakamona vavo vankhia tyina vatutiliswa. (Suau 5:28, 29; Loma 6:23) Onthue katualingile natyike opo tupewe ovipuka ovio oviwa tupu katutyivili okukondolela ovo Siovaa na Sesusi otyipuka otyo otyiwa vetulingila. (Loma 5:8, 20, 21) Mahi pena ovipuka vimwe onthue tuesukisa okulinga mavipopi okuti tuapandula. Ovipuka patyi?

4. Oñgeni Maliya Mandalena alekesile okuti wapandula etyi Sesusi emulingila? (Tala olutalatu.)

⁴ Tala etyi tyalingile omukai umwe omu Sundeu utiwa o Maliya Mandalena. Ngwe ankho ukahi nokumoneswa ononkhumbi novilulu vina epandu-vali. Tyipondola hamwe ankho wasokele umwe okuti petupu-ale vali etyi apondola okulinga. Mahi pahe soka kehambu akalele nalio etyi Sesusi emupola ovilulu ovio! Opo alekese okuti wapandula otyipuka otyo Sesusi emulingila, akala omulanduli wae, tupu akuatesako Sesusi movilinga viokuivisa novipuka ankho ena-vio. (Luka 8:1-3) Namphila alingile ovipuka ovio opo apandule Sesusi, mahi nkhele ankho ketyii okuti Sesusi malingi otyipuka otyinene tyalamba puotyo. Sesusi ankho maave omwenyo wae pala okuyovola ovanthu, “opo kese munthu ukala nekolelo mwe” akapewe omwenyo wahapu. (Suau 3:16) Pena vali otyipuka otyikuavo Maliya alingile opo alekese okuti wapandula. Wakalele omukuatyili ku Sesusi. Etyi Sesusi ekahi nokumoneswa ononkhumbi momuti wemone, Maliya nae ankho opueli. Wakalapo tupu omokonda ankho uhole Sesusi tupu ankho uhanda okupameka vakuavo. (Suau 19:25) Etyi Sesusi ankhia, Maliya novakai ovakuavo avaeta onombao opo vawaveke olutu lwa Sesusi malukapakwa. (Malu. 16:1, 2) Mokonda Maliya wakalele omukuatyili ku Sesusi, Siovaa emuyambe etyi akala nelao liokumona Sesusi apopi nae etyi atutiliswa.  Mahi ovanyingi povalongwa va Sesusi kavakalele nelao olio. — Suau 20:11-18.

5. Oñgeni matulekesa okuti tuapandula ovipuka ovo Siovaa na Sesusi vetulingila?

⁵ Nonthue hono tulekesa okuti tuapandula ovipuka ovo Siovaa na Sesusi vetulingila, tyina tuundapa unene movilinga viokuivisa nokuava ovipuka tuna-vio opo tukuateseko ovilinga vya Huku. Mongeleka, tupondola okuliava opo tuundape movilinga viokutunga nokupindulapo onondyuo Mbouhamba.

6. Omokonda yatyi tupopila okuti otyilikutila tyeyovo opala kese munthu?

⁶ Tyina tusoka koluembia ovo Siovaa na Sesusi vena nonthue, tyitulunda okuvehumba. (1 Suau 4:10, 19) Haunene tuvehumba vali tyina tusoka okuti Sesusi onthue umwe ankhila. Otyipuka otyo apositolu Paulu wetyipopia umwe nawa etyi apopila ova Galata okuti: ‘Omona wa Huku wakala noluembia na ame, aave omuenyo wae mokonda yange.’ (Gal. 2:20) Mokonda yotyilikutila tyeyovo, Siovaa wekweeta no kwe opo ukale omapanga ae. (Suau 6:44) Katyikupameka okunoñgonoka okuti Siovaa una otyipuka tyimwe otyiwa amona muove, tupu waava otyipuka tyimwe ehole unene opo ukale epanga liae? Otyipuka otyo katyiyawisa kohole una na Siovaa na Sesusi? Naina otyiwa tulipule okuti: ‘Oityi ndyina okulinga opo ndyilekese okuti ndyihole ovo Siovaa na Sesusi?’

7. Ngetyi tyili polutalatu, oityi tuna okulinga matyipopi okuti tuhole Siovaa na Sesusi? (2 Ova Kolindu 5:14, 15; 6:1, 2)

⁷ Okuhole ovo Siovaa na Sesusi otyo tyitulunda okuhumba vakuetu. (Tanga 2 Ova Kolindu 5:14, 15; 6:1, 2.) Tyimwe tuna okulinga matyilekesa okuti tuhole ovo Siovaa na Sesusi okuundapa unene movilinga viokuivisa. Onthue tuivisa kovanthu vatyo aveho. Katulingi  okapungulula mokonda yotyivala, nomuhoko, nonkhalelo omunthu ekahi. Tyina tulinga ngotyo, tukahi umwe nokulinga etyi Huku ahanda, mokonda ngwe uhanda “ovanthu vatyo aveho vayovolwe, nokukala nenoñgonoko liaviuka liotyili.” — 1 Tim. 2:4.

8. Oityi tuna okulinga matyilekesa okuti tuhole ovakuatate vetu no nomphange?

⁸ Tupu matulekesa okuti tuhole ovo Siovaa na Sesusi tyina tukala noluembia na vakuetu tufenda navo. (1 Suau 4:21) Tyimwe tuna okulinga matyilekesa okuti tuhole ovakuatate vetu, okuvekuatesako tyina vena ovitateka. Tuvepameka tyina vamanyimisa umwe vehole, tukevetalelapo tyina vavela iya tyina vasoya tulinga ononkhono opo tuveavele ondundo. (2 Kol. 1:3-7; 1 Tes. 5:11, 14) Tuveitilako momalikuambelo mokonda tutyii okuti “elikuambelo liomuviuki lina ononkhono ononene.” — Tia. 5:16.

9. Oityi vali tuna okulinga opo tulekese okuti tuhole ovakuatate vetu nonomphange?

⁹ Tupu tulekesa okuti tuhole ovakuatate vetu nonomphange tyina tulinga ononkhono opo pokati ketu pakale ombembwa. Onthue tulinga ononkhono mbokuhetekela onkhalelo Siovaa aevela. Inkha Siovaa wayeka umwe omona wae aipawe opo tuevelwe ononkhali mbetu, okuti nonthue hatyiwa okuevela vakuetu tyina vetulinga ovipuka vitunumanesa? Onthue katuhande okukala ngomupika wapopiwa monthengele-popia ya Sesusi. Soka-ko omupika oo, omuhona wae wemuevela ati wahanthyuete vali, mahi ngwe ahaevela omupika omukuavo, ankho umulevala vala oumbongo wehehi. (Mat. 18:23-35) Inkha pena umwe mewaneno mwehelivilile nae, okuti upondola okukapopia nae tyina nkhele omuvo wehinangelo wehenehikepo? (Mat. 5:23, 24) Inkha ulinga ngotyo, molekesa okuti uhole ovo Siovaa na Sesusi.

10-11. Oityi ovakulu vewaneno vena okulinga matyilekesa okuti vehole Siovaa na Sesusi? (1 Petulu 5:1, 2)

¹⁰ Oñgeni ovakulu vewaneno mavalekesa okuti vehole Siovaa na Sesusi? Tyimwe tyesukisa vali vena okulinga, okukuatesako onongi mba Sesusi movipuka vesukisa. (Tanga 1 Petulu 5:1, 2.) Otyipuka otyo Sesusi wetyipopia umwe nawa monondaka apopilile apositolu Petulu. Etyi Petulu aanya tutatu okuti kei Sesusi, tyipondola konyima ahande umwe okulekesa kovanthu okuti uhole Sesusi. Etyi Sesusi atutiliswa apulu Petulu okuti: “Simau mona wa Suau, okuti ove unthyole?” Tyipondola Petulu ankho wafuapo pala okulinga atyiho opo alekese okuti uhole Sesusi. Sesusi apopila Petulu okuti: “Lisa onongi mbange.” (Suau 21:15-17) Iya mokueenda kuomuenyo wae auho, Petulu walingile umwe atyiho opo akuateseko onongi mbomuhona wae, iya otyipuka otyo ngatyo umwe tyilekesa okuti uhole Sesusi.

¹¹ Vakulu vewaneno, pomuvo Wehinangelo oñgeni mamulekesa okuti onondaka Sesusi apopilile Petulu no kuonwe mbesukisa unene? Tyimwe muna okulinga matyilekesa okuti muhole Siovaa na Sesusi, okulinga ononkhono mbokupameka ovakuatate nonomphange nokukuatesako vana vayeka-po okufenda Siovaa opo vakondoke mewaneno. (Eze. 34:11, 12) Tupu muna okuliepesa nawa ovalongwa Vombimbiliya novape veya Kehinangelo opo velitehelele nawa.

12. Omokonda yatyi tyitupamekela okusoka konondaka Sesusi apopile motyinthiki tyahulililako opo aipawe? (Suau 16:32, 33)

¹² Motyinthiki tyahulilila-ko opo Sesusi aipawe, wapopilile ovalongwa vae okuti: “Mouye onwe mamumono ononkhumbi, mahi  kolei omutima! Ame, nafinda ouye.” (Tanga Suau 16:32, 33.) Oityi tyakuatesileko Sesusi okukola omutima atualako okukala omukuatyili ku Siovaa atee ankhia? Tyemukuatesileko okuyumba onthumbi mu Siovaa. Mokonda Sesusi ankho utyii okuti ovalongwa vae navo mavamoneswa ononkhumbi, aiti ku Siovaa opo eveyunge. (Suau 17:11) Otyipuka otyo tyitupameka mokonda tutyii okuti Siovaa omunene vali konondyale mbetu. (1 Suau 4:4) Siovaa weete ovipuka aviho. Onthue tuna onthumbi yokuti inkha tuyumba onthumbi mu Siovaa, ngwe metukuatesako okukola omutima atuahatili owoma onondyale mbetu.

13. Oñgeni Susee yoko Alimateya alekesile okuti wakola omutima?

¹³ Tutalei etyi tyalingile Susee yoko Alimateya. Susee ankho wiiwe unene nova Sundeu mokonda ankho wali umwe pononkhalamutwe mbombonge onene yova Sundeu. Mahi etyi Sesusi eli pano pohi, Susee ankho kakolele omutima. Suau wapopia okuti ankho o “umwe povalongwa va Sesusi mahi ankho uliholeka mokonda yowoma nova Sundeu.” (Suau 19:38) Namphila Susee ankho ehole umwe onondaka onongwa Mbouhamba, mahi eliholeka ku vakuavo okuti nae omulanduli wa Kilisitu. Tyipondola hamwe walingile ngotyo mokonda ankho kahande okupolwa motyilinga tyae nova Sundeu. Tyilinge otyo tyilinge hatyoko, mahi etyi onthue twii okuti Ombimbiliya yati etyi Sesusi ankhia, pahe Susee “tyihena owoma aende ku Pilatu, aiti olutu lwa Sesusi.” (Malu. 15:42, 43) Konyima pahe ovanthu avetyimono umwe okuti Susee nae omulanduli wa Sesusi.

14. Oityi una okulinga ine una owoma novanthu?

¹⁴ Okuti noove pamwe una owoma novanthu nga Susee? Okuti tyina uli kosikola aa okovilinga, una ohonyi yokulipopia okuti Umbangi ya Siovaa? Okuti kukahi nokumbatisalwa mokonda yowoma wetyi ovanthu mavasoko? Wahayeke owoma novanthu ukulingisise okuhalingi etyi tyaviuka. Likuambela ku Siovaa, omuiti ekukuateseko okukola omutima utyivile okulinga etyi tyaviuka. Tyina ove ulimonena-ko okuti Siovaa ukahi nokukumbulula omalikuambelo ove, matyikupameka, okolo omutima. — Isa. 41:10, 13.

15. Etyi Sesusi amonekela ovalongwa vae, ehambu vakalele nalio lievepele ondundo yokulinga-tyi? (Luka 24:52, 53)

¹⁵ Etyi Sesusi ankhia, ovalongwa vae atyiveihama unene. Soka ñgeno ankho ove. Kavasiluepo vala nepanga liavo ankho vehole unene, mahi tupu avakala umwe ngatyina  vavomba. (Luka 24:17-21) Mahi, etyi Sesusi atutiliswa, evepopila otyilinga ankho enatyo, opo omaulo Ondaka ya Huku afuiswepo. Tupu eveavela otyilinga tyimwe tyesukisa unene. (Luka 24:26, 27, 45-48) Etyi palamba ononthiki 40 tundee apa Sesusi akondoka keulu, ovalongwa vae ankho vatualako nehambu movilinga vya Siovaa. Mokonda pahe ankho vetyii umwe okuti Sesusi una omwenyo avaundapa nehambu motyilinga otyo otyipe vapewa. Ehambu olio aliveavela ondundo yokutualako okunkhimaneka Siovaa. — Tanga Luka 24:52, 53; Ovil. 5:42.

16. Oñgeni matuhetekela ovalongwa va Sesusi?

¹⁶ Oñgeni matuhetekela ovalongwa va Sesusi? Onthue tuna okuundapa movilinga vya Siovaa nehambu omanima atyo aeho, katutyilingi vala pomuvo Wehinangelo. Otyo tyesukisa okupaka Ouhamba wa Huku pomphangu yotete momwenyo wetu. Mongeleka, namphila ovakuatate ovanyingi vena ovilinga ovinyingi, valinga umwe atyiho opo vaundape movilinga viokuivisa, nokuenda komaliongiyo, nokulinga Efendelo Liombunga onosimanu ambuho. Ovakuavo vayekapo umwe ovilinga vimwe ankho vipondola okuveavela onombongo ononyingi opo vetyivile okuundapa vali unene mewaneno nokukaundapa kuna kuesukisa ovaivisi. Namphila otyipuka otyo tyahapepukile, mahi apeho tuna okuhinangela okuti Siovaa wati mayambe vana vapaka Ouhamba wae pomphangu yotete momwenyo wavo. — Pro. 10:22; Mat. 6:32, 33.

17. Oityi ove wakoya okulinga pomuvo Wehinangelo? (Tala olutalatu.)

¹⁷ Onthue tukevelela nehambu Ehinangelo Liononkhia mba Sesusi malilingua Muvali, 4 ya Abril. Mahi, tuahakevelelei vala onthiki oyo opo tusoke kononkhia mba Sesusi noko luembia ovo Siovaa na Sesusi vena nonthue. Pomuvo Wehinangelo, soka koluembia ovo Siovaa na Sesusi vena noove. Mongeleka, ovola omuvo wokutanga nokusoka kovipuka Sesusi alingaile vivasiwa mo Apêndice B12 Yombimbiliya Tradução Do Novo Mundo, pana pati “A Última Semana De Jesus Na Terra.” Tupu tanga ovikapitulu vimwe vyo Mbimbiliya mavikukuatesako okukola omutima, nokukala noluembia, nokupandula, nokukala nehambu. Konyima, pahe otale oñgeni moendela muetyi watanga. Kala nonthumbi yokuti Sesusi upanda unene ononkhono ulinga opo ukale Pehinangelo liononkhia mbae. — Ehol. 2:19.