Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

URHOMU-ẸMRO UYONO 5

“Ẹguọlọ ri Kristi o Vwori yo Mwu Ọwan”

“Ẹguọlọ ri Kristi o Vwori yo Mwu Ọwan”

“Ẹguọlọ ri Kristi o vwori yo mwu ọwan . . . neneyo ihworho re nyerẹn, i vwe rhe nyerẹn harẹn oma aye-e.”​—2 COR. 5:14, 15.

IJORO 13 Udje i Jesu Yẹ Ọwan e Lele

ẸZẸKOKO a

1-2. (a) Urhebro ọgo ya na sabu vwo ọke re roro kpahen aghwoghwo ọrhẹ akpenyerẹn i Jesu? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

 ỌKE ohworho re vwo ẹguọlọ kpahen orho hwu, ọ da ọwan omamọ! Ọke ukaro, ọnọ rhọ miamo ọwan ọke re roro kpahen ẹdẹ ri koba uvuẹn akpenyerẹn yen, maido orhianẹ ọ rioja omamọ o ki hwu. Ọrẹn orho ru, ne vwo aghọghọ ọke re roro kpahen ekwakwa ro yonirin ọwan, oborẹ o ruru, yanghene rọ tare rọ ha urhebro rẹn ọwan, ji lẹrhẹ oma merhen ọwan.

2 Omaran ọ ji havwọ, ọwan e mwuomarhọ ọke re se kpahen ojẹriọ ọrhẹ uhwu i Jesu. Uvwre ọke Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu, ọwan na ha ọke dabu roro kpahen ọghanronmẹ izobo otan yen. (1 Cor. 11:24, 25) Ọrẹn, na mẹrẹn aghọghọ ọke re roro kpahen oborẹ i Jesu ọ tare, ji ru uvuẹn otọrakpọ na. Ọwan a ji mẹrẹn urhebro ọke re roro kpahen oborẹ o ruẹ vwana, ọrhẹ oborẹ ono ru rẹn ọwan obaro na. Erhe roro kodo kpahen ekwakwa enana ọrhẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen ọwan, ono mwu ọwan dje ọdaremẹro phia uvuẹn izede re rhiẹromẹrẹn, jerẹ oborẹ ene yono uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana.

ỌDAREMẸRO O MWU ỌWAN NYALELE I JESU

3. Iroro ego yi na lẹrhẹ ọwan vwo ọdaremẹro kpahen otan na?

3 E vwo ọdaremẹro kpahen Jesu ọke re roro kpahen akpenyerẹn ọrhẹ uhwu ọnẹyen. Ọke ro ghwoghwo uvuẹn otọrakpọ na, Jesu o yono ihworho kpahen ebrurhọ rẹ Uvie Osolobrugwẹ ọnọ rhua rhe. E vwo ọdaremẹro kpahen irhomẹmro erana. Oma ọ merhen ọwan fọkiẹ otan na, fọkime ọ yẹre ọwan uphẹn ra na riamerhen obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ Jehova ọrhẹ Jesu. Ihworho ri vwo esegburhomẹmro kpahen Jesu, i ji vwo ifiẹrorhọ aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ ji rharhumu mẹrẹn erẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen ri hwu ne. (John 5:28, 29; Rom. 6:23) E mwuovwan ebrurhọ erana-a; yanghene a sabu kwosa oborẹ i Jehova ọrhẹ Jesu i ru rẹn ọwa-an. (Rom. 5:8, 20, 21) Ọrẹn, ana sabu dje ọdaremẹro phia. Izede ọgo?

Marhẹ eroro kodo kpahen udje i Mary Magdalene ono ru mwuo dje ọdaremẹro phia? (Ni idjaghwẹ 4-5)

4. Marhẹ i Mary Magdalene o ru dje ọdaremẹro phia fọkiẹ oborẹ i Jesu o ru riẹn? (Ni ifoto na.)

4 Roro kpahen udje ọmase onyẹ i Jew owu re se Mary Magdalene. Ọye ọ ha erhirhiẹ omiamiamo ọke ikpodje irhiruẹ a ha oja riẹ. Ọnọ sabu rhe roro taghene ọ mẹrẹn userhumu dẹ-ẹ. Omarana, gbe roro oborẹ oma ọ merhenriẹn te ọke i Jesu o le ikpodje na nẹ omayen! Ọdaremẹro ro vwori no mwurien rhiẹ odibo i Jesu, ji ha ọke, omẹgbanhuiẹn ọrhẹ ekwakwa ro vwori ha userhumu rẹn Jesu uvuẹn owian aghwoghwo na. (Luke 8:1-3) Dedevwo i Mary o vwo ọdaremẹro okokodo kpahen oborẹ i Jesu o ruru na, ọrẹn ọkezẹko o ji rhe kpahen ẹghẹlẹ rọmaido rọ ha obaro na-a. Jesu ọnọ ha arhọ ye ruẹ otan rẹn ituakpọ, “neneyo kohworho kohworho ro vwo esegburhomẹmro kpahiẹn,” nọ sabu vwo arhọ i bẹmẹdẹ. (John 3:16) Udabọ ọrana, Mary o dje ọdaremẹro ro vwori phia rẹn Jesu nyoma ro vwo atamwu. Ọke i Jesu ọ rioja uvuẹn orhan oja na, Mary no mevi kẹriẹ, ji yẹ ye ọrhẹ awọrọ ri ha avwaye urhebro. (John 19:25) Ọke i Jesu o hwu hin, Mary ọrhẹ emẹse awanva erọrọ ni ha ichani re ne lerhie riẹ ekete usin na. (Mark 16:1, 2) Mary ọ mẹrẹn ebrurhọ fọkiẹ atamwu ro djephia. Ọye o vwo aghọghọ fọkime ọ mẹrẹn i Jesu ra rhọmọnuhwu, ji lelie tẹmro​—uphẹn rẹ idibo na buebun i vwe vwo.​—John 20:11-18.

5. Marhẹ ene ru dje ọdaremẹro ọwan phia fọkiẹ ọsoso oborẹ i Jehova ọrhẹ Jesu i ru rẹn ọwan ne?

5 Ana ji sabu dje ọdaremẹro phia fọkiẹ ọsoso oborẹ i Jehova ọrhẹ Jesu i ru rẹn ọwan ne, nyoma ra na ha ọke, igho ọrhẹ omẹgbanhon ọwan hatua owian Uvie na. Jerẹ udje, ana sabu homakpahontọre wian owian ebanbọn, ọrhẹ ọrẹ ana hẹrote eghwa ra ha ruẹ ogame urhomẹmro.

ẸGUỌLỌ RE VWO KPAHEN JEHOVAH ỌRHẸ JESU O MWU ỌWAN DJE ẸGUỌLỌ RẸN AWỌRỌ

6. Mesoriẹ ana sabu ta taghene otan na ẹghẹlẹ harẹn owuowọnwan?

6 Ọke re roro kpahen ẹguọlọ okokodo ri Jehova ọrhẹ Jesu i vwo rẹn ọwan, no mwu ọwan ji dje ẹguọlọ rẹn aye. (1 John 4:10, 19) Ẹguọlọ re vwo kpahen aye no kodorhọ arha mẹrẹnvwrurhe taghene Jesu o hwu rẹn owuowọnwan. Ọnyikọ Paul ọ djokarhọ ọnana ji dje ọdaremẹro ọnẹyen phia ọke rọ ya vwe itu i Galatia: “Ọmọ Osolobrugwẹ . . . o vwo ẹguọlọ kpahen mẹ jeghwai ha omayen kpahontọre fọkiẹ omẹmẹ.” (Gal. 2:20) Nyoma otan na, Jehova o tiruo kẹrẹ oma ne, neneyo wu sabu rhiẹ ugbehian yen. (John 6:44) Oma ọ vwọ merhuọn we rhe taghene Jehova ọ mẹrẹn omamọ ẹhẹn wu vwori, ji kwosa rọmaido ne wu sabu rhiẹ ugbehian yen? Ọrana o ruẹ ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova ọrhẹ Jesu gbanhonrhọ? Ofori na nọ oma ọwan, ‘Me yẹ ẹguọlọ ọrana ono mwu mẹ ru?’

Ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova ọrhẹ Kristi, o mwu ọwan ghwoghwo rẹn aruẹ ihworho ephian (Ni udjoghwẹ 7)

7. Jerẹ oborẹ ifoto na o djephia, marhẹ ọwan ephian ine ru dje ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova ọrhẹ Jesu phia? (2 Corinthians 5:14, 15; 6:1, 2)

7 Ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova ọrhẹ Kristi, o mwu ọwan dje ẹguọlọ rẹn awọrọ. (Se 2 Corinthians 5:14, 15; 6:1, 2.) Izede owu re ruẹ ọrana, yẹ ọre vwobọrhọ owian aghwoghwo na sasasa. Ọwan e ghwoghwo rẹn ihworho ephian. A vwa sanọ ihworho ghwoghwo riẹn fọkiẹ ophianroma aye, edjadjẹ, oborẹ aye i vwo igho te yanghene oborẹ aye i riẹ isukuru kodo te-e. Nyoma izede ọnana, ọwan ne ruẹ lele ọhọre i Jehova taghene “aruẹ ihworho ephian ine vwo usimi jeghwai vwo irherhe ọgbagba ọrẹ urhomẹmro na.”​—1 Tim. 2:4.

8. Marhẹ ene ru dje ẹguọlọ rẹn imizu ukoko na?

8 Ọwan e ji dje ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova ọrhẹ Kristi phia, ọke re dje ẹguọlọ rẹn imizu ukoko na. (1 John 4:21) Ọwan e dje ọdamẹ phia rẹn aye, ji hobọtua aye uvwre ọke edamuni. A ha urhebro rẹn aye ọke ohworho aye i vwo ẹguọlọ kpahen orho hwu, kọn bru aye ọke aye e kpomẹ, ji damoma ha urhebro rẹn aye ẹhẹn aye orho seriotọre. (2 Cor. 1:3-7; 1 Thess. 5:11, 14) O fori na rha nẹrhomo rẹn aye, fọkime e rheri taghene “ẹrhomo ọvwata o vwo omẹgbanhon omamọ.”​—Jas. 5:16.

9. Izede ọrọrọ ọgo ye ru dje ẹguọlọ rẹn imizu ukoko na?

9 Ọwan e ji dje ẹguọlọ rẹn imizu ukoko na nyoma ra wian gbanhan sẹrorẹ ufuoma rhẹ aye. Ọwan a damoma hẹrokele udje ẹharhomu i Jehova. Orhianẹ i Jehova ọ ha uphẹn rẹn Ọmọyen no hwu fọkiẹ edandan ọwan, orho fo na harhomu imizu ukoko na ri ruru ọwan sọ? O fo ne ru jerẹ ọvrẹn ro rhiẹ ọvwọkon ra hunute usuẹn isẹ ri Jesu o bruru na-a. Ọke oninie ọ kpariroro vrẹn igho obuebun rọ riosa ye, ọvrẹn ọrana o kwe kpariroro vrẹn ibiẹ igho ọreva ye ọ riosa ye-e. (Matt. 18:23-35) Orhianẹ wu vwo ẹghwọ rhẹ omizu uvuẹn ukoko na, wu na sabu kpare idjaghwẹ ọrukaro kwaphiẹ ẹghwọ na rhọ wu ki riẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu? (Matt. 5:23, 24) Erhe ruẹ ọrana, ne djephia taghene e vwo ẹguọlọ okokodo kpahen Jehova ọrhẹ Jesu.

10-11. Marhẹ ekpako ukoko ine ru dje ẹguọlọ phia rẹn Jehova ọrhẹ Jesu? (1 Peter 5:1, 2)

10 Marhẹ ekpako ukoko ine ru dje ẹguọlọ aye phia rẹn Jehova ọrhẹ Jesu? Izede ọghoghanren owu yẹ ọrẹ aye ina hẹrote edamẹ imizu ukoko na. (Se 1 Peter 5:1, 2.) Jesu o dje ọghanronmẹ ọnana phia rẹn ọnyikọ Peter. Ọke rọ tiẹn i Jesu ọgbesa hin, ọkezẹko i Peter o vwo oruru ro no dje ẹguọlọ ye phia rẹn Jesu. Ọke ra rhọmiẹ nuhwu, Jesu nọ nọ i Peter: “Simon ọmọ i John, wu vwo ẹguọlọ kpahen mẹ?” E vwo imwẹro taghene i Peter o ruẹ kemru kemru nọ sabu dje ẹguọlọ ye phia rẹn Jesu. Jesu nọ ta rẹn Peter: “Hẹrote igegede ekokamu mẹ.” (John 21:15-17) Uvwre ọsoso akpenyerẹn yen, Peter nọ dabu hẹrote imizu ukoko na, ro djephia taghene ọye o vwo ẹguọlọ kpahen Jesu.

11 Ekpako, marhẹ are ine ru djephia uvwre ọke Ẹkarorhọ na taghene ẹmro ri Jesu ọ ta rẹn Peter na ọ ghanren rẹn are? Are ina sabu dje ẹguọlọ okokodo are kpahen Jehova ọrhẹ Jesu phia, nyoma are ina kọn bru imizu na ji ha urhebro i Baibol rẹn aye, ji damoma ha userhumu rẹn imizu ri ha erhirhiẹ furhiemu ghwẹrioma bru i Jehova. (Ezek. 34:11, 12) Wu na ji sabu vwo ọdamẹ kpahen ohworho ra ha i Baibol yono, ọrhẹ eri vwo omamerhomẹ kpahen urhomẹmro na ri rhiẹ Ẹkarorhọ na, ji dede ihworho enana ri na sabu rhiẹ idibo i Jesu uvuẹn obaro na.

ẸGUỌLỌ RE VWO KPAHEN KRISTI O MWU ỌWAN FIUDUGBERE

12. Mesoriẹ eroro kpahen ẹmro ri Jesu ọ tare ason o ki hwu o ru yẹ ọwan uduefigbere? (John 16:32, 33)

12 Uvuẹn ason na o ki hwu, Jesu nọ ta rẹn idibo yi: “Uvuẹn akpọ na, are ina mẹrẹn ukpokpogho, ọrẹn, are i fiudugbere! Mi fi akpọ na kparobọ ne.” (Se John 16:32, 33.) Me yọ ha userhumu rẹn Jesu fiudugbere ọke evwreghrẹn yen a djofẹn mwuien, ji sẹrorẹ atamwuiẹn te ọke uhwu? Ọ hẹroso i Jehova. Fọkime o rheri taghene idibo yi ina ji dẹrughwaroghwu aruẹ edamuni erana, Jesu nọ nẹrhomo vwe i Jehova nọ hẹrote aye. (John 17:11) Mesoriẹ ọrana ọ yẹ ọwan uduefigbere? Fọkime i Jehova ọ gbanhon ghwẹ evwreghrẹn ọwan ephian. (1 John 4:4) Ọye ọ mẹrẹn ekwakwa ephian. E vwo imwẹro taghene arha hẹroso i Jehova, ana sabu fiẹ ofẹn kparobọ ji vwo uduefigbere.

13. Marhẹ i Joseph onyẹ Arimathea o ru dje uduefigbere phia?

13 Roro kpahen udje i Joseph onyẹ Arimathea. Itu i Jew na a dabu họghọ riẹn. Ọye owuọwan usuẹn i Sanhedrin na, ro rhiẹ oghwa ẹghware itu i Jew na rọmaido. Ọrẹn, ọke i Jesu ọ wian owian aghwoghwo na uvuẹn otọrakpọ na, Joseph o vwo uduefigbere-e. John ọ tare taghene ọye “odibo i Jesu ọrẹ odjahen fọkime ọ zofẹn itu i Jew na.” (John 19:38) Dedevwo Joseph o vwo omamerhomẹ kpahen urhomu edje Uvie na, o djephia rẹn awọrọ taghene ọye o vwo esegburhomẹmro kpahen Jesu-u. O vwo ẹfro-o, ofẹn o mwuien taghene ihworho amwa na i rha họghọ riẹ-ẹn. Oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ ephian, Baibol na nọ tare taghene ọke i Jesu o hwu hin, Joseph no “fiudugbere bru i Pilate nọ ta riẹn no tiobọnu orinmi Jesu riẹn.” (Mark 15:42, 43) Vwana, Joseph orho rhiẹ odibo odjahen i Jesu-u.

14. Me yo fori wu ru orhianẹ we vwo ofẹnzẹ onyakpọ?

14 Ofẹn ituakpọ o ji mwuo jerẹ i Joseph? Ofa ọ ruọ wu ne djoma phia taghene wẹwẹ Oseri Jehova obẹ isukuru yanghene ekete iruo? We ruẹ sikẹnsikẹn wu ne rhiẹ oghwoghwẹmro yanghene bromarhame, fọkime we brudu kpahen ukẹro awọrọ ina ha nuo? Wu vwa lẹrhẹ aruẹ iroro erana da obọ ji wu ne ruẹ oborẹ ọgbare-e. Ta ọsoso ẹhọn rẹn Jehova uvuẹn ẹrhomo. Rẹ ye nọ yọ uduefigbere wu ne ruẹ ọhọriẹ. Ọke wa mẹrẹn oborẹ i Jehova kpahenrhọ ẹrhomo enọ, wu na gbanhon ji fiudugbere rhọ.​—Isa. 41:10, 13.

AGHỌGHỌ O MWU ỌWAN GA I JEHOVA ỌKE EPHIAN

15. Me yẹ aghọghọ idibo i Jesu o mwurun aye ru ọke i Jesu ọ homaphia rẹn aye hin? (Luke 24:52, 53)

15 Idibo na i mwuomarhọ omamọ ọke i Jesu o hwu. Gbe fiomarhọ erhirhiẹ aye na. Ugbehian aye i vwo ẹguọlọ kpahen o hwu ne, nọ họhọre taghene aye erhe vwo ifiẹrorhọ-ọ. (Luke 24:17-21) Ọrẹn, ọke i Jesu ọ homaphia rẹn aye, ọ ha ọke aye i ki dabu vwẹruọ owian yen uvuẹn orugba aruẹmẹrẹn i Baibol na. Jesu nọ ji yẹ aye owian ọghoghanren. (Luke 24:26, 27, 45-48) Ọke i Jesu o riẹ odjuwu ọke ẹdẹ 40 a vrẹn hin, omemwurhọ idibo yi no wene rhiẹ aghọghọ rode. Fọkime aye i rheri taghene Onini aye o nyerẹn, o ji mwuegbe rọ nọ ha userhumu rẹn aye wian owian ọkpokpọ aye gba, nọ lẹrhẹ oma merhen aye. Aghọghọ aye no mwurun aye jiri Jehova ọke ephian.​—Se Luke 24:52, 53; Acts 5:42.

16. Marhẹ ene ru hẹrokele idibo i Jesu?

16 Marhẹ ene ru hẹrokele udje idibo i Jesu? Ana sabu vwo aghọghọ uvuẹn ogame i Jehova uvwre ọke Ẹkarorhọ na ọrhẹ ọsoso ẹgbukpe na. Ọnana no mevirhọ taghene ana ha owian Uvie Osolobrugwẹ karo uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Jerẹ udje, imizu buebun i kwaphiẹ ọke aye rhọ nẹ aye i sabu vwobọrhọ aghwoghwo na, riẹ uyono ukoko ji rhe vwobọrhọ ogame ekrun ọke ephian. Imizu ezẹko i tobọ kpariroro vrẹn ekwakwa ugboma rẹ awọrọ i nirin ghanghanren nẹ aye i sabu wian uvuẹn ukoko na rhọ, yanghene riẹ ekete ra mai guọlọ ighwoghwẹmro. Dedevwo a guọlọ erhionrin na sabu ga i Jehova ọke ephian, ọye o veri taghene ọnọ ha ebrurhọ rẹn ọwan orhianẹ a ha edamẹ Uvie na karo uvuẹn akpenyerẹn ọwan.​—Prov. 10:22; Matt. 6:32, 33.

Uvwre ọke Ẹkarorhọ na, ha ọke roro kodo kpahen oborẹ i Jehova ọrhẹ Jesu i ru wẹn ne (Ni udjoghwẹ 17)

17. Me wu brorhiẹn yen wu ne ruo uvwre ọke Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu na? (Ni ifoto na.)

17 Ọwan a tẹnrovi ọke re ne ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu, Tiusde, April 4. Ọrẹn, a vwa hẹrhẹ te ọke ọrana vwẹre ne ki roro kpahen akpenyerẹn ọrhẹ uhwu i Jesu-u, kugbe ẹguọlọ ọye ọrhẹ i Jehova i dje rẹn ọwan ne-e. Ha kuphẹn kuphẹn wu vwori roro kpahen aye uvwre ọke Ẹkarorhọ na. Jerẹ udje, bru ọke rhẹ oma wu ne se ji roro kodo kpahen ekwakwa ri phiare ri ha ishati na, “The Final Week of Jesus’ Life on Earth,” rọ ha Appendix B12 ọrẹ Baibol i New World Translation. We rhe ruẹ ọnana, guọlọ eghwẹmro i Baibol ri na lẹrhẹ ọdaremẹro, ẹguọlọ, uduefigbere ọrhẹ aghọghọ ọnọ gbanhonrhọ. Orho ru, gba djokarhọ izede kirighwo wu ne ru dje ọdaremẹro okokodo ọnọ phia. Wu na sabu vwo imwẹro taghene Jesu ọ ha ukẹro ọghoghanren ni omẹdamu ọnọ, wu na karorhọ ye uvwre ọke Ẹkarorhọ Uhwu ọnẹyen na.​—Rev. 2:19.

IJORO 17 “Mẹmẹ Na”

a Uvwre ọke Ẹkarorhọ na, e jiririe rẹn ọwan ne roro kpahen akpenyerẹn ọrhẹ uhwu i Jesu, kugbe ẹguọlọ ọye ọrhẹ Jehova i dje rẹn ọwan. Erhe ruẹ omaran, ono mwu ọwan kpare idjaghwẹ ri serhọ. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono izede ene ru dje ọdaremẹro phia fọkiẹ otan na ọrhẹ ẹguọlọ ri Jehova ọrhẹ Jesu i dje rẹn ọwan ne. Ene ji yono oborẹ ene ru dje ẹguọlọ rẹn imizu ukoko na, vwo uduefigbere ji mẹrẹn aghọghọ uvuẹn ogame i Jehova.