Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 5

“Okugonza kwa Kristo Nukutuhambiriza”

“Okugonza kwa Kristo Nukutuhambiriza”

“Okugonza kwa Kristo nukutuhambiriza, . . . [nukwo] abanyakwomiire baleke okwomera habwabu bonka.”​—2 KOL. 5:14, 15.

EKIZINA 13 Kristo, Ekyokurorraho Kyaitu

EBITURAYEGA a

1-2. (a) Nitusobora kwehurra tuta obutwecumitirizaaho obwomeezi bwa Yesu n’obuheereza bwe? (b) Biki ebiturukugenda kubazaaho omu kicweka kinu?

 OBUTUFEERWA omuntu waitu outurukugonza, twehurra nitugonza muno kwongera kuba nauwe! Ha kubanza, nitusobora kusaasa muno obututekerezaaho ebiro bye eby’okumalirra atakafiire, kukira muno obwaraaba yarabire omu busaasi bwingi. Baitu obuharabaho obwire, tutandika kusemererwa obututekerezaaho ebintu ebiyatwegeseze, ebiyakozere, ebiyabalize kutugarramu amaani, rundi ebyatuletiire kuseka.

2 Omu mulingo nugwo gumu, kitusaaliza muno obutusomaho okubonabona Yesu yarabiremu n’okufa kwe. Omu kasumi ak’Ekiijukyo tukira kutekerezaaho nk’oku ekicunguro kiri ky’omuhendo muno haliitwe. (1 Kol. 11:24, 25) Baitu tutunga okusemererwa kw’amaani obutwecumitirizaaho ebintu byona Yesu yakozere hamu n’ebiyabalize obwakaba akyali omu nsi. Nikitugarramu muno amaani obututekerezaaho ebintu Yesu arukukora hati n’eby’aratukorra omu kasumi ak’omu maiso. Kwecumitirizaaho ebintu binu n’okugonza okw’atwiniire nibisobora kutwekambisa kwoleka okusiima kwaitu omu miringo etali emu n’emu nk’oku turarora omu kicweka kinu.

OKUSIIMA KUTULETERA KUHONDERA YESU

3. Nsonga ki ezituletera kusiima ha bw’ekicunguro?

3 Tusiima muno obutwecumitirizaaho obwomeezi bwa Yesu n’okufa kwe. Yesu obwakaba ali omu nsi, akegesaaho abantu ha bintu ebirungi Obukama bwa Ruhanga burakora. Nitusiima muno habw’amananu ganu agarukukwata ha Bukama. Nitusiima muno habw’ekicunguro habwokuba kituteriireho omuhanda ogw’okwegondeza omu nkoragana enungi na Yahwe hamu na Yesu. Abo abaikiririza omuli Yesu baine n’okunihira okw’okwomeera ebiro n’ebiro n’okurora abantu baabo abaafiire. (Yoh. 5:28, 29; Bar. 6:23) Emigisa enu tetusemeriire habwokuba titwine kintu kyona ekitukozere kandi titusobora kusasura Ruhanga na Kristo habw’ebintu byona ebibatukoliire. (Bar. 5:8, 20, 21) Baitu nitusobora kubooleka nk’oku turukubasiima. Omu mulingo ki?

Kwecumitirizaaho ekyokurorraho ekya Malyamu Magadalene nikisobora kukwekambisa kita kwoleka okusiima? (Rora akacweka 4-5)

4. Malyamu Magadalene akooleka ata okusiima kwe habw’ekintu Yesu yamukoliire? (Rora ekisisani.)

4 Tekerezaaho ekyokurorraho eky’omukazi Omuyudaaya Malyamu Magadalene. Akaba nabonabona muno habwokuba akaba natalibanizibwa daimoni musanju. Nasobora kuba yayehuliire ngu busaho ayakusoboire kumukonyera. Nahabweki tekerezaaho omulingo yasiimiremu Yesu obuyamwihiremu ba daimoni abo abaali nibamutalibaniza! Okusiima kwe kukamuletera kufooka omu ha bahondezi be kandi yakozesa obwire bwe, amaani, hamu n’ebyakaba aine kusagika Yesu omu buheereza. (Luk. 8:1-3) N’obukiraaba ngu Malyamu akasiima muno habw’eki Yesu ekyakaba amukoliire, nasobora kuba akaba atamanyire ngu Yesu naija kumukora ebirukukiraho omu kasumi ak’omu maiso. Akaba nagenda kuhayo obwomeezi bwe, ‘habw’abantu boona abarukumwikiririzaamu’ nukwo batunge obwomeezi obutahwaho. (Yoh. 3:16) Baitu nabwo, Malyamu akooleka okusiima kwe hali Yesu kuraba omu kwikara ali mwesigwa. Yesu obwakaba ahanikirwe ha muti nabonabona, Malyamu akaba amwemeriire haihi kumugarramu amaani hamu n’abandi abakaba baroho. (Yoh. 19:25) Hanyuma ya Yesu kufa, Malyamu hamu n’abakazi abandi babiri bakaleta ebirukuboya ha kituuro kubikozesa ha kuziika. (Mar. 16:1, 2) Yahwe akaha Malyamu empeera ey’amaani habw’okwikara ali mwesigwa hali Yesu. Hanyuma ya Yesu kuhumbuuka, akatangatangana na Malyamu kandi babaza hamu, omugisa ogwatungirwe abegeswa bake.​—Yoh. 20:11-18.

5. Nitusobora tuta kwoleka okusiima kwaitu habw’ebintu byona Yahwe na Yesu ebibatukoliire?

5 Naitwe nitusobora kwoleka okusiima kwaitu hali Yahwe na Yesu habw’ebintu byona ebibatukoliire kuraba omu kukozesa obwire bwaitu, amaani gwaitu, na sente ezitwine kuheereza Yahwe. Ekyokurorraho, nitusobora kukonyera omu kwombeka ebyombeko ebitukozesa omu kuramya Yahwe n’okubiikaza biri omu nyikara enungi.

OKUGONZA OKUTWINIIRE YAHWE NA YESU KUTULETERA KUGONZA ABANDI

6. Habwaki nitusobora kugamba ngu ekicunguro kisembo kya buli muntu wena?

6 Obututekerezaaho omulingo Yahwe na Yesu batugonza muno naitwe kituletera kubagonza. (1 Yoh. 4:10, 19) Tweyongera kubagonza obutukyetegereza ngu Yesu akafeera buli muntu wena. Omukwenda Paulo aketegereza kinu kandi yayoleka okusiima kwe obuyahandikiire Abagaratiya, nagamba ati: ‘Omwana wa Ruhanga, ayangondeze, ayayehaireyo wenka habwange.’ (Bag. 2:20) Habwokuba Yesu akatufeera, Yahwe nasobora kukucunda nukwo osobole kuba munywani we. (Yoh. 6:44) Tikirukukusemeza kukimanya ngu, Yahwe akakuroramu ebirungi kandi yasasura omuhendo ogurukukirayo nukwo osobole kuba munywani we? Eki tikirukwongera kugumya okugonza okwoiniire Yahwe na Yesu? Nahabweki nitusobora kwekaguza, ‘Okugonza oku okubanyiniire nikwija kumpambiriza kukora ki?’

Okugonza okutwiniire Ruhanga na Kristo kutwekambisa kugambiraho abantu boona obutumwa bw’Obukama (Rora akacweka 7)

7. Nk’oku kyolekerwe omu kisisani, itwena nitusobora tuta kwoleka okugonza okutwiniire Yahwe na Yesu? (2 Abakolinso 5:14, 15; 6:1, 2)

7 Okugonza okutwiniire Ruhanga na Kristo kutuletera kukwoleka n’abandi. (Soma 2 Abakolinso 5:14, 15; 6:1, 2.) Omulingo gumu ogutwoleka abandi okugonza kwaitu, nugwo kuraba omu kwekamba kwejumbira omu mulimo ogw’okutebeza. Tubaza na buli omu oututangatangana. Titusoroora muntu wena habw’erangi ey’omubiri gwe, orulimi orwabaza, kaabe munaku rundi muguuda, asomere rundi tasomere. Omu mulingo ogu tuba nitukorra hamu kusagika ekigendererwa kya Ruhanga ‘eky’abantu bona okujunwa, nokuhika omu kumanyira kimu amazima.’​—1 Tim. 2:4.

8. Nitusobora tuta kwoleka okugonza ab’oruganda na banyaanya itwe?

8 Ekindi, twoleka okugonza okutwiniire Ruhanga na Yesu kuraba omu kukwoleka ab’oruganda na banyaanya itwe. (1 Yoh. 4:21) Tubafeeho muno omu byetaago byabo kandi tubakonyere n’omu bizibu. Tubahuumuze obubaba bafeeriirwe, tubabungire obubarukuba barwaire, kandi tukole kyona ekiturukusobora kubagarramu amaani obubarukuba benuubire. (2 Kol. 1:3-7; 1 Bas. 5:11, 14) Twikale nitubasabira, habwokuba tumanyire ngu “okusaba okwomuntu ahikiriire nukusobora muno omu kukora kwakwo.”​—Yak. 5:16.

9. Mulingo ki ogundi ogutusobora kwoleka okugonza ab’oruganda na banyaanya itwe?

9 Ekindi, twoleka okugonza ab’oruganda na banyaanya itwe obutwikazaaho obusinge hagati yaitu nabo. Kandi tulengaho n’okwegera ha kyokurorraho kya Yahwe eky’okuganyira. Yahwe obwaraaba yaikiriize kuhayo Omwana we kutufeera habw’ebibi byaitu, naitwe titusemeriire kwikiriza kuganyira ab’oruganda na banyaanya itwe obubatusobeza? Titwakugondeze kuba nk’omwiru obubi ow’arukubazibwaho omu rufumo rwa Yesu. Hanyuma ya mukama we kumuganyira ibanja ery’amaani, akalemwa kuganyira mutaahi we ow’ibanja eritaito muno. (Mat. 18:23-35) Obworaaba otungire obutetegerezangana n’omuntu omu kitebe, n’osobora kuteera orutambu orw’okubanza orw’okugarraho obusinge Ekiijukyo kitakabaireho? (Mat. 5:23, 24) Obworakora eki, nikiija kwoleka okugonza okw’amaani okwoiniire Yahwe na Yesu. 

10-11. Abagurusi nibasobora bata kwoleka okugonza okubainiire Yahwe na Yesu? (1 Petero 5:1, 2)

10 Abagurusi b’ekitebe nibasobora bata kwoleka okugonza okubainiire Yahwe na Yesu? Omulingo omukuru nugwo ogw’okufaaho ebyetaago eby’entaama za Yesu. (Soma 1 Petero 5:1, 2.) Yesu akooleka kurungi omukwenda Petero ensonga egi. Hanyuma y’okwehakana Yesu emirundi esatu, Petero nasobora kuba akaba nagonza muno kwoleka ngu nagonza Yesu. Hanyuma ya Yesu kuhumbuuka, akakaguza Petero ati: “Simoni omwana wa Yohana, nongonza?” Nitusobora kukigumya ngu Petero yakukozere kyona ekyarukusobora kwoleka ngu nagonza Mukama we. Yesu akagambira Petero ati: “Lisa entama zange.” (Yoh. 21:15-17) Kumara obwomeezi bwe bwona, Petero akarolerra entaama za Mukama we kwoleka ngu akaba ainiire Yesu okugonza.

11 Abagurusi b’ekitebe, omu kasumi k’Ekiijukyo nimusobora kwoleka muta ngu ebigambo bya Yesu hali Petero bikuru muno hali inywe? Nimusobora kwoleka okugonza okumwiniire Yahwe na Yesu kuraba omu kubungira butoosa ab’oruganda na banyaanya itwe kubagarramu amaani kandi n’okweyongera kwekamba kukonyera abafukire omu by’omwoyo kugaruka hali Yahwe. (Ez. 34:11, 12) Ekindi, nimusobora kwoleka ngu nimufaaho abeegi ba Baibuli n’abantu abandi aboolekere okugonza abaizire ha Kiijukyo. Nitugonza kubaletera kwehurra ngu nibagonzebwa habwokuba nitunihira ngu nabwo nibaija kufooka bahondezi ba Yesu.

OKUGONZA OKUTWINIIRE KRISTO KUTULETERA KUBA BAMANZI

12. Habwaki kwecumitirizaaho ebigambo bya Yesu ebiyabalize omu bwire bw’ekiro atakafiire, bituha obumanzi? (Yohana 16:32, 33)

12 Omu bwire bw’ekiro Yesu atakafiire, akagambira abegeswa be ati: “Omu nsi muyina obujune: baitu mugume; nyowe nsinguire ensi.” (Soma Yohana 16:32, 33.) Kiki ekyakonyiire Yesu kwoleka obumanzi hali abanyanzigwa be kandi n’okwikara ali mwesigwa kuhikya obuyafiire? Akesiga Yahwe. Obuyakimanyire ngu abahondezi be nabo baakurabire omu birengo nibyo bimu, akasaba Yahwe abalinde. (Yoh. 17:11) Habwaki kinu nikituha obumanzi? Habwokuba Yahwe aine amaani kukira abanyanzigwa baitu. (1 Yoh. 4:4) Yahwe arora buli kimu kyona. Nitukigumya ngu kakuba twesiga Yahwe, naija kutukonyera kusingura okutiina kwaitu kandi twoleke obumanzi.

13. Yusufu owa Alimasaya akooleka ata obumanzi?

13 Tekerezaaho ekyokurorraho kya Yusufu owa Alimasaya. Abayudaaya bamutekamuga muno ekitiinisa. Akaba omu h’abantu abaikaraga omu rukurato orwa kooti enkuru ey’Abayudaaya. Baitu Yesu obwakaba ali omu nsi, Yusufu akaba atali mumanzi. Yohana akagamba ngu “akabali omwegeswa wa Yesu, baitu [omu nsita] obwokutina Abayudaya.” (Yoh. 19:38) N’obukiraaba ngu Yusufu akaba nagonza obutumwa bw’Obukama, akaba atarukugonza abantu bamumanye ngu naikiririza omuli Yesu. Hataroho kugurukyagurukya akaba atiinire kufeerwa ekitiinisa kye omu bantu. Keebe nsonga ki, Baibuli n’etugambira ngu hanyuma ya Yesu kufa, Yusufu “[akagenda] hali Pirato atarukitina, yasaba omutumbi gwa Yesu.” (Mar. 15:42, 43) Yusufu atongere kwesereka nk’omu h’abegeswa ba Yesu. 

14. Kiki eky’osemereriire kukora kakuba oba n’otiina abantu?

14 Naiwe otiina abantu nka Yusufu? Obwire obumu oswara kugambiraho abantu h’isomero rundi ha mulimo ngu oli omu h’Abakaiso ba Yahwe? Notiina kufooka mutebezi rundi kubatizibwa habwokuba n’oyeralikirra ha kiki abantu ekibarakutekerezaaho? Otaleka enyehurra nk’ezi kukutanga kukora ekihikire. Saba Yahwe kuruga ha mutima. Musabe akuhe obumanzi kukora ebyagonza. Obworarora omulingo Yahwe arukugarukamu esaara zaawe, noija kweyongera kutunga amaani n’obumanzi.​—Is. 41:10, 13.

OKUSEMERERWA KUTULETERA KUHEEREZA YAHWE TUTARUKUJWAHA

15. Hanyuma ya Yesu kubonekera abegeswa be, okusemererwa kwabo kukabaletera kukora ki? (Luka 24:52, 53)

15 Abegeswa ba Yesu bakasaasa muno Yesu obuyafiire. Teramu akasisani oli omu nyikara yabo. Bakaba batafeeriirwe munywani wabo nfenanfe kyonka, baitu bakehurra nk’abafeeriirwe okunihira kwabo. (Luk. 24:17-21) Baitu Yesu obuyababonekiire, akamara obwire nabakonyera kwetegereza obujunanizibwa bwe omu kuhikikiriza obunabbi bwa Baibuli. Ekindi, akabaha omulimo omukuru ogw’okukora. (Luk. 24:26, 27, 45-48) Nambere Yesu yagendiire omu iguru hanyuma y’ebiro 40, obusaasi bwa begeswa be bukaba bufookere okusemererwa. Kukimanya ngu Mukama wabo akaba ali mwomeezi kandi ayetekaniize kubakonyera kuhikiriza omulimo gwabo omuhyaka, kikabaletera okusemererwa. Okusemererwa kwabo kukabaletera kukugiza Yahwe batarukujwaha.​—Soma Luka 24:52, 53; Eng. 5:42.

16. Nitusobora tuta kwegera ha begeswa ba Yesu?

16 Nitusobora tuta kwegera ha abegeswa ba Yesu? Nitusobora kutunga okusemererwa omu kuramya Yahwe hatali omu kasumi ak’Ekiijukyo honka, baitu omu mwaka gwona. Kinu nikitwetaagisa kwebembeza Obukama bwa Ruhanga omu bwomeezi bwaitu. Ekyokurorraho, baingi bakozere empindahinduka omu mirimo yabo kusobora kwejumbira omu buheereza, kugenda omu nsorrokano, hamu n’okuba n’okuramya kw’eka butoosa. Abantu abamu bacwiremu kworobyamu obwomeezi bwabo nukwo basobole kweyongera kuba b’omugaso omu kitebe rundi basobole kuheereza nambere hali obwetaago. N’obukiraaba ngu nitwetaaga kugumisiriza kugumizaamu nituheereza Yahwe, naturaganiza ngu naija kutuha emigisa nyingi obuturayebembeza Obukama omu bwomeezi bwaitu.​—Nfu. 10:22; Mat. 6:32, 33.

Omu kasumi k’Ekijukyo tunga obwire obw’okwecumitirizaaho ha bintu Yahwe na Yesu bakukoliire (Rora akacweka 17)

17. Kiki ekyocweriiremu kimu kukora omu kasumi kanu ak’Ekiijukyo? (Rora ekisisani.)

17 Tulindiriire n’ekihika omukoro gw’Ekiijukyo oguraabaho Kyakabiri, Apuli 4. Baitu tutalinda kuhika ha kiro eki nubwo tukecumitirizaaho obwomeezi bwa Yesu, okufa kwe, n’okugonza Yesu na Yahwe batwolekere. Ikaraga n’oyecumitirizaaho ebintu ebi nk’okukirukusoboka omu wiiki Ekiijukyo kitakabaireho na hanyuma y’okubaho. Ekyokurorraho, tunga obwire obw’okusoma n’okwecumitirizaaho ebintu ebyabaireho ebiri omu caati “Wiiki Ey’okumalirra Ey’obwomeezi bwa Yesu omu Nsi,” ebirukusangwa omu mwb19.4 rup. 4. Obworaaba n’osoma ha bwomeezi bwa Yesu, serra Ebyahandiikirwe ebirakukonyera kwongera kwoleka okusiima, okugonza, obumanzi n’okusemererwa. Hanyuma lengaho kuserra emiringo eyembaganiza eyorayolekamu okusiima kwawe kuruga ha Mutima. Kigumye ngu Yesu naija kusiima muno byona ebyorakora kumwijuka omu kasumi ak’Ekiijukyo.​—Kus. 2:19.

EKIZINA 17 “Ningonza”

a Omu kasumi ak’Ekiijukyo tukira kwekambisibwa kwecumitirizaaho obwomeezi bwa Yesu, okufa kwe, n’okugonza Yesu na Ise batwolekere. Kukora eki, naitwe kituletera kugira eki twakoraho kwoleka ngu nitubasiima. Ekicweka kinu nikiija kubazaaho emiringo eitusobora kwoleka ngu nitusiima habw’ekicunguro n’okugonza Yahwe na Yesu batwolekere. Nitwija kurora n’omulingo tusobora kwekambisibwa kugonza Abakristaayo bagenzi baitu, kwoleka obumanzi, n’okutunga okusemererwa omu buheereza bwaitu.