Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

ONTHELE YOKULILONGESWA 6

Ombimbiliya Ilekesa Okuti Hekulu Yayo Ukahi Ñgeni

Ombimbiliya Ilekesa Okuti Hekulu Yayo Ukahi Ñgeni

Honeka momukanda onondaka ambuho mandyikupopila.” — JER. 30:2.

OTYIIMBO 96 Omukanda wa Huku — Olumono

ETYI MATULILONGESA a

1. Oityi ove upandulila okwapewa Ombimbiliya?

 ONTHWE tupandula unene etyi Siovaa Huku etwavela Ombimbiliya. M’ombimbiliya omo Huku etupopila onondunge mbutukwatesako tumone etyi tuna okulinga tyina tuna ovitateka hono. Tupu omo etupopila ovipuka oviwa matukamona komutwe. Mahi otyinene-po vali Siovaa alinga, okwetupopila m’Ombimbiliya ovipuka ovinyingi vilekesa oñgeni ngwe ekahi. Tyina tusoka kweetyi Siovaa ekahi, tyikalesa nawa omutima wetu, atyitwavela ondundo tufwene vali kwe, atukala omapanga ae. — Sal. 25:14.

2. Oityi Siovaa alingaile opo ovanthu vemunoñgonoke?

2 Siovaa uhanda ovanthu vemunoñgonoke. Kohale welinoñgonokesile kovanthu mokupopia navo monondyoi no momamonekelo, pamwe atumu umwe onoandyu. (Núm. 12:6; Ovil. 10: 3, 4) Pahe ine onondyoi ombo nomamonekelo neetyi tyapopilwe nonoandyu katyahonekelwe, ñgeno twetyinoñgonoka ñgeni? Naina, Siovaa walingile waovolele ovanthu “vahoneke momukanda” etyi ahanda onthwe tunoñgonoke. (Jer. 30:2) Mokonda “ondyila ya Huku yotyotyili yaviuka,” onthwe tutyii umwe nawa okuti otyipuka otyo Huku akoya etupopile etyi ahanda otyo umwe tyaviuka, tyitukwatesako. — Sal. 18:30.

3. Oityi Siovaa alinga Ombimbiliya yahavombe-ko? (Isaías 40:8)

3 Tanga Isaías 40:8. Nkhele vala tyakohale Ondaka ya Huku ipa onondunge onongwa ovanthu aveho vemufenda, ovalume novakai. Oñgeni Ondaka ya Huku yetyivila okukwatesako ovanthu omanima omanyingi-nyingi? Epulo olio likahi umwe nawa mokonda mwene omikanda viokwahonekelwe tete, pehepano kaviko-ale vali. Ombimbiliya yahonekwa unene kohale, ngwe yahonekelwe povipuka ankho vivola vala. Mahi Siovaa aovola ovanthu mavakopiyala etyi tyali umwe pomikanda vyo tete. Vokweikopiyalele vahula okuti ankho ovakwankhali, mahi vatalele umwe nawa pokukopiyala. Umwe wokwatanga unene wapopia Ovihonekwa mo Hembeleu okuti: “Petupu omukanda nawike omukulu-kulu upopia nawa etyi tyapopilwe po tete ng’Ombimbiliya.” Naina, namphila Ombimbiliya yahonekwa kohale ngwe yahonekelwe kovipuka vivola, otyo tupu vokweikopiyalele ovakwankhali, no ngootyo tuyumba-ko onthumbi yokuti, onondaka tutanga m’Ombimbiliya tuna-yo hono, kambaponyene-ale polusoko lwa Hekulu yayo Siovaa lwali pomikanda viahonekelwe tete.

4. Oityi matulilongesa monthele ei?

4 Siovaa oe ondyivi-ndyivi ‘yoviawa aviho oviwa, viafwapo.’ (Tia. 1:17) Otyipuka otyiwa vali Siovaa etwavela, Ombimbiliya. Otyipuka omunthu ekupa otyo tyilekesa ine ngwe ukwii umwe nawa tupu wii umwe nawa etyi ove wesukisa. No wokwetwavela Ombimbiliya haityo ñgoo. Tyina tutala umwe nawa otyipuka otyo otyiwa Siovaa etwavela, tumunoñgonoka vali nawa. Tutyimona nawa okuti ngwe utwii nawa tupu wii umwe etyi twesukisa. Monthele ei, matulilongesa oñgeni Ombimbiliya ilekesa umwe nawa okuti, Siovaa omunongo, uviukisa, una olwembia. Mahi tete matulilongesa oñgeni Ombimbiliya ilekesa okuti Huku omunongo.

OMBIMBILIYA ILEKESA UMWE NAWA OKUTI HUKU OMUNONGO

5. Oñgeni Ombimbiliya ilekesa umwe nawa okuti Huku omunongo?

5 Siovaa utyii umwe nawa okuti twesukisa onondunge mbutunda kwe. Ngwe Ombimbiliya etwavela yeyula umwe onondunge mbae mbukahi nawa. Onondunge tuvasa m’Ombimbiliya, mbukwatesako ovanthu avalingi evi viaviuka. Ombimbiliya ipilulula ovanthu avakala umwe ovanthu vovanthu. Etyi Mwisesi ahoneka omikanda vyo tete vi’Ombimbiliya, apopila ovanthu va Huku ova Isilayeli ati: “Onondaka ombu ndyimupopila hanondaka vala, mahi onondaka mbumupa omwenyo.” (Deut. 32:47) Vana ankho vetavela etyi Ovihonekwa vipopia vakala umwe nawa, vakala nehambu. (Sal. 1:2, 3) Namphila Ondaka ya Huku yahonekwa-le kohale, mahi no ngootyo nkhele ina ñgoo ononkhono, ikwatesako umwe ovanthu avakala nawa. Mongeleka, mo jw.org, ponthele yokwati: “Ombimbiliya Ipilulula Omwenyo Wovanthu,” papopiwa ovanthu ovanyingi vakwateswako n’Ombimbiliya avapiluluka umwe. Otyo tyilekesa umwe nawa okuti Ombimbiliya na hono nkhele ‘ina ononkhono,’ ikwatesako umwe vana veitavela. — 1 Tes. 2:13.

6. Oityi tutila Ombimbiliya omukanda wehena ou weelekwa nao?

6 Kutupu omukanda nawike weelekwa Nondaka ya Huku. Omokonda yatyi? Omokonda Hekulu y’Ombimbiliya Siovaa Huku, omukulami, ukala-ko apeho, utupu ou aelekwa nae kounongo. Omikanda ominyingi viahula umwe okuti pamwe ovanthu vevitanga atee umwe tyina hekulu yatyo eheko vali, mahi etyi vipopia tyikala-ko vala katutu pahe haa atyihesukisa vali. Mahi tyamoneka umwe nawa okuti onondunge tuvasa m’Ombimbiliya mbukala-kala-ko vala apeho, tupu mbukwatesako ovanthu vatyo aveho avakala nawa. Tyina tutanga omukanda oo ukola, atusoko kweetyi tukahi nokutanga, Hekulu yao metukwatesako nononkhono mbae mbukola tunoñgonoke etyi tuna okulinga tweendele monondunge tuvasa-mo. (Sal. 119:27; Mal. 3:16; Heb. 4:12) Tyotyili Hekulu y’Ombimbiliya uhanda umwe okukukwatesako. Otyo katyikwavela ononkhono utange Ombimbiliya apeho?

Oñgeni Ombimbiliya yakwatesileko ovanthu va Siovaa kohale avelikwate-po? Oñgeni ili nokuhonyeka ovanthu va Siovaa hono avelikwate-po? (Tala opalangalafu 7-8)

7. Oñgeni Ombimbiliya kohale yakwatesileko ovanthu va Huku avelikwate-po?

7 Pena vali otyipuka otyikwavo tyilekesa okuti m’Ombimbiliya muna ounongo wa Huku. Ombimbiliya ikwatesako umwe ovanthu va Huku ovalikwate-po. Etyi ova Isilayeli vanyingila mo Kanaa aveliyapauka, atyiti ava vakala oku ava vakala oku. Atyiti vamwe ovanthita, ovakwavo vafwa ombisi, vamwe ovalimi. Otyipuka otyo ova Isilayeli ankho velikala, vapondola vala okulikwata-po na vana vakala navo pohika ike, avalimbwako kova Isilayeli vakwavo vakala konohika ononkhwavo. Mahi Siovaa apake-ko otyitumino tyipopia okuti ova Isilayeli vena okuliongaiya opo vatehelele tyina Ondaka yae itangwa na tyina ihangununwa. (Deut. 31:10-13; Nee. 8:2, 8, 18) Pahe soka oñgeni ova Isilayeli vana ankho vafenda Huku vakala, tyina vamehiki mo Selusalei avatale vakwavo ovanyingi-nyingi vafenda navo, vatunda movilongo ovikwavo veya! Otyo Siovaa alingile otyo akwateseko ovanthu vae velikwate-po. Mahi konyima etyi ewaneno Liovakilisitau liaonganekwa, mwali ovanthu ovanyingi, ovalume novakai vapopia omalaka elikalaila, vatunda momihoko vielikalaila, tyati ava ovahona ava vetupu-tyo. Mahi mokonda ankho vehole etyi tyipopia Ovihonekwa, avelikwate-po umwe mokufenda Huku yotyotyili. Vokwakalele ovalongwa va Sesusi vanoñgonokele vala nawa Ondaka ya Huku tyina vakwateswako na vakwavo vafenda navo, na tyina vakala navo momaliongiyo. — Ovil. 2:42; 8:30, 31.

8. Oñgeni Ombimbiliya hono ihonyeka ovanthu va Siovaa avelikwate-po?

8 Na hono, Huku yetu omunongo ulongesa ovanthu n’Ombimbiliya velikwate-po umwe. M’ombimbiliya omo vala tuvasa otyili atyiho twesukisa okunoñgonoka tyayemba ku Siovaa. Onthwe tukala apeho pomaliongiyo, twenda kovionge, tutehelele tyina Ovihonekwa vitangwa na tyina vihangununwa. Naina, Ombimbiliya ina otyilinga otyinene momphango ya Siovaa yokukwatesako ovanthu vae “vemufende tyelikwata okapandi.” — Sof. 3:9.

9. Omunthu patyi unoñgonoka etyi Ombimbiliya ipopia? (Luka 10:21)

9 Tala vali otyipuka otyikwavo tyilekesa okuti Siovaa omunongo. M’ombimbiliya mwahonekwa ovipuka ovinyingi vinoñgonokwa umwe vala novanthu veliola omutima. (Tanga Luka 10:21.) Ovanthu mouye auho vatanga Ombimbiliya. Umwe watanga unene, wapopia Ombimbiliya wati: “Ombimbiliya hamukanda vala utangwa vali unene mouye auho, mahi tupu omukanda umwe uti tyina ovanthu vati pokuutanga vatala umwe nawa.” Vana veliola umwe tyili-tyili omutima, ovo vala vanoñgonoka etyi ipopia, avetyilingi. — 2 Kol. 3:15, 16.

10. Oityi vali tumona m’Ombimbiliya tyilekesa umwe okuti Huku omunongo?

10 M’ombimbiliya muna vali otyipuka otyikwavo tyilekesa okuti Siovaa omunongo. Siovaa ketulongesa vala n’Ombimbiliya onthwe atuho, mahi tupu ulongesa umwe nayo, apameka nayo munthu na munthu. Atuho tyina tutanga Ombimbiliya tupondola umwe okutyimona nawa okuti Siovaa usuka noonthwe. (Isa. 30:21) Twetyimona-mona-le ehimbwe tyokuti tyina uli movitateka otange ovelesikulu imwe y’Ombimbiliya, ilinga umwe ngoti ove vala yahonekelwa. Soka otyo tyeenda umwe ngootyo ngwe yalingilwa ovanthu ovanyingi. Oñgeni m’Ombimbiliya mwakakala onondaka ngo ombo mbukukwatesako umwe nawa-nawa motyipuka wesukisa? Omokonda vala Hekulu yayo omunongo omunene. — 2 Tim. 3:16, 17.

OMBIMBILIYA ILEKESA UMWE NAWA OKUTI HUKU UVIUKISA

11. Oityi tyalekesa okuti Huku utupu okapungulula pweetyi Ombimbiliya ili nokuhonekwa?

11 Siovaa tupu omunthu wokuviukisa. (Deut. 32:4) Omunthu wokuviukisa utupu okapungulula, ngwe Siovaa utupu umwe okapungulula. (Ovil. 10:34, 35; Loma. 2:11) Okutala umwe komalaka Siovaa atuma Ombimbiliya ihonekwe, tutyimona umwe nawa okuti utupu okapungulula. Omikanda vyo tete vi’Ombimbiliya vina 39, ovinyingi ankho viahonekwa mo Hembeleu, elaka ankho lipopiwa vali novanthu ovanyingi va Huku pomuvo opo. Mahi, pomuvo wono apositolu elaka ankho lipopiwa vali unene o Ngeleku. Pahe omikanda vina 27 viokwehulilila vi’Ombimbiliya, avihonekwa melaka olio. Siovaa Ondaka yae keikutilile vala melaka like. Hono mouye muna ovanthu ovanyingi-nyingi vapopia omalaka omanyingi elikalaila. Mahi pahe oñgeni ovanthu ovo mavanoñgonoka Siovaa?

12. Oityi tyapopiwa mu Daniel 12:4, tyikahi nokufwiswapo mononthiki mbuno mbonthyulilo?

12 Siovaa watumine omuuli Daniele apopie okuti kononthiki mbonthyulilo “enoñgonoko liotyotyili” lili m’Ombimbiliya “malikalinga enyingi.” Ovanthu ovanyingi ankho mavanoñgonoka umwe nawa Ombimbiliya. (Tanga Daniel 12:4.) Opo enoñgonoko olio lilinge enyingi mouye, Ombimbiliya ina okupitiywa, ayaavelwa ovanthu, tupu kuna okulingwa omikanda vipopia etyi tyili m’Ombimbiliya. Ombimbiliya oo omukanda uli vali nokupitiywa momalaka omanyingi mouye auho, tupu uli vali nokwavelwa ovanthu. Vokulinga on’Ombimbiliya tyina vati pokumbulandesa vateneka unene. Mahi ovanthu va Siovaa vapitiya-le Ondaka ya Huku aiho, pamwe onthele imwe vala momalaka alamba po 240. Munthu na munthu upondola okukala no yae ahalande vali. Pahe ovanthu ovanyingi mouye auho veli nokutavela “onondaka onongwa Mbouhamba” onthyulilo nkhele mokweheneye. (Mat. 24:14) Huku wokulinga evi viaviuka, uhanda ovanthu aveho vatange Ondaka yae na vemunoñgonoke. Ulinga tupu ngootyo omokonda uhole ovanthu aveho.

OMBIMBILIYA ILEKESA UMWE NAWA OKUTI HUKU UNA OLWEMBIA

13. Oityi tutila Ombimbiliya ilekesa okuti Siovaa una olwembia? (Suau 21:25)

13 Ombimbiliya ilekesa umwe nawa otyipuka otyinene vali Hekulu yayo ena-tyo, olwembia. (1 Suau 4:8) Nkhele soka vala, Siovaa una umwe ovipuka apaka m’Ombimbiliya mahi tupu una ovipuka ahapakele-mo. Ngwe wapaka-mo umwe vala evi ei okuti ovio viesukisa tukale noupanga nae, tukale nehambu pehepano, atukamona omwenyo wahapu komutwe. Mahi mokonda Siovaa utuhole, ketupopilile vala ovipuka ovinyingi neevi twehesukisile-ale tyina tumufenda. — Tanga Suau 21:25.

14. Oityi vali tutila Huku una olwembia okutalela kweetyi tyili m’Ombimbiliya?

14 Tyamoneka umwe nawa okuti Siovaa una olwembia mokupopia noonthwe nonondaka mbulekesa okuti una onthilo noonthwe. M’ombimbiliya ketupopilile-mo vala ovitumino ovinyingi vipopia etyi tuna okulinga neetyi twahapondola okulinga. Mahi ngwe wayemba vali kokutukwatesako mwene tusoke, mokwapaka-mo evi vialingaile vakwetu kohale, nomaulo ahambukiswa, nonondunge mbukahi nawa. Otyipuka otyo Siovaa alinga, pahe Ondaka yae itwavela umwe ononkhono tumuhumbe, nokumutavela nomutima wetu auho.

Omokonda yatyi twesukisila okusoka oñgeni Siovaa atekulile ovanthu vae kohale? (Tala opalangalafu 15)

15. (a) Oñgeni Siovaa alekesa umwe okuti usuka novanthu vokutanga Ondaka yae? (b) Polutalatu, ovanthu patyi vapopiwa m’Ombimbiliya okamukainthu, nomukwendye, nomukulukai vekahi nokusoka? (Gên. 39:1, 10-12; 2 Reis 5:1-3; Luka 2:25-38)

15 Ombimbiliya ilekesa umwe nawa okuti Siovaa usuka unene noonthwe. Okutyi tutyimonena? M’ombimbiliya mwapopiwa ovanthu ovanyingi, ngwe evi valingaile neevi vapopaile noonthwe tuvinoñgonoka umwe nawa mokonda navo vali umwe vala “ovanthu ngoonthwe.” (Tia. 5:17) Mahi otyipuka otyinene vali tyili-mo, okutala oñgeni Siovaa atekulile ovanthu vekahi umwe vala ngoonthwe. Otyipuka otyo tyitukwatesako okunoñgonoka okuti “Siovaa una olwembia olunene, nokankhenda.” — Tia. 5:11.

16. Tyina tutanga m’Ombimbiliya ovanthu valingaile ononkhali, tyitulongesa okuti Siovaa ukahi ñgeni? (Isaías 55:7)

16 Pena vali otyipuka otyikwavo tyili m’Ombimbiliya tyilekesa okuti Siovaa utuhole. M’ombimbiliya mwapopiwa ovipuka vilekesa umwe okuti Huku yetu kametuyeke-po tyina twamalingi etyi tyapenga. Ova Isilayeli valingile onkhali ku Siovaa avetyipalaika ehimbwe. Mahi tyina vamelivele umwe nomutima auho, Huku ankho uveevela. (Tanga Isaías 55:7.) Novalongwa vo tete va Kilisitu vetyimwene umwe okuti tyili Huku uvehole. Omu apositolu Paulu watuminwe na Huku ahonekele ovalongwa vakwavo “vaevele nokupameka” omulume umwe ankho walinga onkhali imwe onene mahi pahe ankho welivela. (2 Kol. 2:6, 7; 1 Kol. 5:1-5) Otyiwa okunoñgonoka okuti Siovaa kayalele ovanthu vae mokonda vala valinga etyi tyapenga! Mahi molwembia lwae, mwene elihindi evekwateseko, eveviyule, evepopila vakondoke vali pekolo liae. Wati na hono otyo ñgoo malingi ovanthu aveho valinga onkhali, avelivele. — Tia. 4:8-10.

PANDA ‘OTYIWA WAPEWA,’ ONDAKA YA HUKU

17. Oityi tutila Ombimbiliya otyipuka otyiwa twapewa?

17 Siovaa wetwavela otyipuka tyimwe otyiwa. Oityi tutila Ondaka yae otyipuka tyimwe otyiwa? Monthele ei, twetyimona okuti Ombimbiliya ilekesa umwe nawa okuti Huku omunongo, uviukisa, una olwembia. Tupu tyamoneka umwe nawa okuti Siovaa uhanda tumunoñgonoke, uhanda tukale omapanga ae.

18. Oityi tuna okulinga matyilekesa okuti twapandula “otyipuka otyiwa” Siovaa etwavela, Ombimbiliya?

18 Onthwe katuhande tulimbwe-ko okuti Ondaka ya Huku ‘otyipuka tyimwe otyiwa’ twapewa. (Tia. 1:17) Naina, apeho tyimoneke okuti twapandula unene etyi tweipewa. Ngwe matyimoneka vala okuti twapandula, tyina tulikwambela, atutange onondaka mbukola mbuli-mo, atusoko kweetyi twatanga. Ine otyo tulinga otyo, tuyumbei-ko onthumbi, Hekulu yayo metuyambe mononkhono tulinga ‘mbokunoñgonoka Huku.’ — Pro. 2:5.

OTYIIMBO 98 Ombimbiliya — Yatumwa Okuhonekwa na Huku

a Ombimbiliya itukwatesako atukala omapanga a Siovaa. Oityi omukanda oo ukola upopia tyayemba kounongo wa Huku, no kokuviukisa kwae no kolwembia lwae? Etyi matulilongesa matyitukwatesako atuhumbu vali Ondaka ya Huku, nokwitala umwe okuti tyili omukanda twapewa na Tate yetu wo keulu.