Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 6

Meʻa ʻOku Fakaeʻa ʻe he Tohi Tapú Fekauʻaki mo Hono Faʻutohí

Meʻa ʻOku Fakaeʻa ʻe he Tohi Tapú Fekauʻaki mo Hono Faʻutohí

“Hiki ʻi ha tohi ʻa e ngaahi lea kotoa pē ʻoku ou leaʻaki kiate koé.”​—SEL. 30:2.

HIVA 96 Ko e Tohi ʻa e ʻOtuá Tonu​—Ko ha Koloa

ʻI HE KUPÚ NI a

1. Ko e hā ʻokú ke houngaʻia ai ʻi he Tohi Tapú?

 HE HOUNGAʻIA ē ko kitautolu kia Sihova ʻi heʻene foaki mai ʻa e Tohi Tapú! Fakafou ʻi hono ngaahi pēsí, ʻokú ne tokonaki mai ai ʻa e faleʻi fakapotopoto ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fekuki lavameʻa mo e ngaahi palopalema ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he ʻaho ní. ʻOkú ne toe ʻomai foki ha ʻamanaki fakaofo ki he kahaʻú. Ko e mahuʻinga angé, kuo ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e Tohi Tapú ke fakaeʻa mai ʻa e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo hono ʻulungāngá. ʻI heʻetau fakalaulauloto ki hono ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofá, ʻoku maongo lahi ia ki hotau lotó pea ʻoku ueʻi ai kitautolu ke ʻunuʻunu ofi ki hotau ʻOtuá ʻaki ʻa e fakatupulekina ha kaumeʻa māfana mo ia.​—Saame 25:14.

2. ʻI he ngaahi founga fē kuo fakaeʻa mai ai ʻe Sihova ʻa ia tonu ki he faʻahinga ʻo e tangatá?

2 ʻOku loto ʻa Sihova ke ʻiloʻi ia ʻe he kakaí. ʻI he kuohilí, naʻá ne fakaeʻa ʻa ia tonu fakafou ʻi he ngaahi misi, vīsone pea naʻa mo e ʻi he kau ʻāngeló. (Nōm. 12:6; Ngā. 10:3, 4) Ka naʻe mei lava fēfē ke ako fekauʻaki mo e ngaahi misi, vīsone pe pōpoaki mei he kau ʻāngeló kapau naʻe ʻikai ke hiki ia? ʻI ha ʻuhinga lelei, naʻe ʻai ʻe Sihova ha kau tangata ke nau “hiki ʻi ha tohi” ʻa e meʻa ʻokú ne loto ke tau ʻiloʻí. (Sel. 30:2) Koeʻuhi “ko e founga ʻa e ʻOtua moʻoní ʻoku haohaoa,” ʻe lava ke tau tuipau ko e founga ko eni ʻokú ne fetuʻutaki mai ai kiate kitautolú ʻoku lelei ʻaupito mo ʻaonga.​—Saame 18:30.

3. Naʻe anga-fēfē hono fakapapauʻi ʻe Sihova ʻe fakatolonga mai ʻa e Tohi Tapú? (ʻAisea 40:8)

3 Lau ʻa e ʻAisea 40:8. Kuo tokonaki mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e tataki lelei ki he kau tangata mo e kau fefine faitōnunga ʻi he laui afeʻi taʻu. Kuo malava fēfē ia? He ko ē, ko e Folofolá naʻe hiki ia ʻi ha taimi fuoloa ʻi he kuohilí ʻi he naunau ʻauhangofua, ko ia ʻoku ʻikai ke kei maʻu he ʻahó ni ʻa e ngaahi muʻaki tataú. Ka naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova naʻe hiki ha ngaahi tatau ʻo e potutohi toputapú. Neongo ko e kau hiki-tataú naʻa nau taʻehaohaoa, naʻa nau mātuʻaki tokanga ʻi hono hiki iá. Ko e fakatātaá, ʻi he fekauʻaki mo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú, naʻe hiki ʻe ha mataotao ʻe taha: “ʻE lava moʻoni ke pehē kuo ʻikai ha toe tohi motuʻa kehe kuo ʻomai ʻo mātuʻaki tonu mātē pehē.” Ko ia neongo ʻa e fuoloa ʻo e taimi naʻe hiki aí, ko e ngaahi naunau ʻauhangofua naʻe ngāueʻakí, pea mo e taʻehaohaoa ʻa e kau hiki-tataú, ʻoku lava ke tau tuipau ko e ngaahi lea ʻoku tau lau ʻi heʻetau Tohi Tapu ʻi he ʻaho ní ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa hono Faʻutohí, ʻa Sihova.

4. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

4 Ko Sihova ʻa e Matavai ʻo e “meʻaʻofa lelei kotoa pē mo e foaki haohaoa kotoa pē.” (Sēm. 1:17) Ko e Tohi Tapú ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻaʻofa lelei taha kuo foaki mai ʻe Sihova kiate kitautolú. Ko ha meʻaʻofa ʻokú ne fakahaaʻi mai ha meʻa fekauʻaki mo e tokotaha-foakí​—ko ʻene ʻiloʻi lelei kitautolú pea mo ʻetau ngaahi fiemaʻú. ʻOku tatau pē ia mo e Tokotaha-Foaki ʻo e Tohi Tapú. ʻI heʻetau sivisiviʻi ʻa e meʻaʻofa ko ení, ʻoku tau ako ai ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo Sihova. ʻOku tau ako ai fekauʻaki mo ʻene ʻiloʻi lelei kitautolú pea mo ʻetau fiemaʻú. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he founga ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻi he Tohi Tapú ʻa e ʻulungaanga ʻe tolu ʻo Sihova: Ko ʻene potó, ko ʻene fakamaau totonú mo ʻene ʻofá. Tau ʻuluaki lāulea angé ki he ngaahi founga ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻi he Tohi Tapú ʻa e poto ʻo e ʻOtuá.

FAKAHAAʻI MAI ʻI HE TOHI TAPÚ ʻA E POTO ʻO E ʻOTUÁ

5. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻi he Tohi Tapú ʻa e poto ʻo e ʻOtuá?

5 ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻoku tau fiemaʻu ʻene faleʻi fakapotopotó. Pea ko ʻene meʻaʻofá, ʻa e Tohi Tapú, ʻoku fonu ʻi hono potó. Ko e faleʻi ʻa e Tohi Tapú kuó ne tākiekina lelei ʻa e kakaí. ʻOku liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e moʻuí. ʻI he taimi naʻe hiki ai ʻa e fuofua ngaahi tohi ʻo e Tohi Tapú, naʻe tala ʻe Mōsese ki he kakai ʻa e ʻOtuá, ʻa e kau ʻIsilelí: “ʻOku ʻikai ko ha lea taʻemahuʻinga eni kiate kimoutolu, ka ko hoʻomou moʻuiʻangá ia.” (Teu. 32:47) Ko e faʻahinga naʻa nau talangofua ki he Folofolá naʻe lava ke nau maʻu ha moʻui lavameʻa mo fiefia. (Saame 1:2, 3) Neongo naʻe hiki fuoloa ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá kuo ʻikai ke ne fakavaivaiʻi ʻa hono mālohi ke liliu ʻa e moʻui ʻa e kakaí. Ko e fakatātaá, ʻi he jw.org, ʻi he kupu hokohoko “Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí,” ʻoku lahi ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga moʻoni te ke maʻu ai ʻa ia ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa e mālohi ʻo e Tohi Tapú ʻi heʻene “ngāue [ʻi hono] kau tuí” ʻi he ʻahó ni.​—1 Tes. 2:13.

6. Ko e hā ʻe lava ke tau pehē ai ko e Tohi Tapú ʻoku ʻikai ke hangē ia ko ha toe tohi?

6 ʻOku ʻikai ha toe tohi ʻoku hangē ko e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e Faʻutohi ʻo e tohi ko iá, ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ʻoku māfimafi-aoniu, moʻui taʻengata pea taʻealafakatataua ʻa hono potó. ʻOku ʻi ai ʻa e ʻū tohi kehe ʻoku tolonga atu ʻi honau kau faʻutohí, ka ko e faleʻi ʻi he ʻū tohi ko iá ʻoku fakangatangata pē hono ʻaongá ʻi he faai mai ʻa e taimí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakapotopoto ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻoku tuʻuloa; kuo fakamoʻoniʻi ʻenau hoko ʻo ʻaonga ki he kakai ʻoku nau moʻui ʻi he vahaʻa taimi kotoa pē. ʻI heʻetau lau ʻa e tohi toputapu ko iá pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau akó, ʻoku ngāueʻaki ʻe he Faʻutohí ʻa hono laumālie māʻoniʻoni mālohí ke tokoniʻi kitautolu ke vakai ki he founga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ai ʻa e faleʻi ʻa e Tohi Tapú ʻi heʻetau moʻuí. (Saame 119:27; Mal. 3:16; Hep. 4:12) ʻIo, ko e Faʻutohi ʻo e Tohi Tapú ʻoku moʻui pea ʻokú ne vēkeveke ke tokoniʻi koe. He ueʻi ē kitautolu ʻe he meʻa ko iá ke lau maʻu pē ʻa e Tohi Tapú!

Kuo anga-fēfē hono fakafāʻūtahaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e kakai ʻa Sihová, ʻi he kuohilí pea ʻi he ʻaho ní? (Sio ki he palakalafi 7-8)

7. Naʻe anga-fēfē hono fakafāʻūtahaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he kuohilí?

7 Ko ha founga tuʻu-ki-muʻa ʻe taha ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻe he Tohi Tapú ʻa e poto fakaʻotuá ʻoku fakafou ia ʻi hono ola fakatupu fāʻūtaha ki he kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi naʻe hū ai ʻa e kau ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻa nau nofo ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe. Naʻe ʻi ai ʻa e niʻihi naʻa nau hoko ko e kau toutai, ko e niʻihi naʻa nau tauhi ʻa e ngaahi tākanga pulu, pea ko e niʻihi naʻa nau ngoueʻi ʻa e fonuá. Ko e kau ʻIsileli naʻa nau nofo ʻi ha feituʻu ʻe taha naʻe mei lavangofua pē ke mole atu ʻenau mahuʻingaʻia ʻi he lelei ʻa honau kaungā-ʻIsileli naʻa nau nofo ʻi he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e fonuá. Ka naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí ke nau fakatahataha fakataha ʻi he ngaahi taimi kehekehe ke fanongo ki hono lau mo fakamatalaʻi ʻene Folofola kuo hikí. (Teu. 31:10-13; Nehe. 8:2, 8, 18) Sioloto atu ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa ha ʻIsileli faitōnunga ʻi heʻene aʻu atu ki Selusalema pea vakai ki he laui miliona nai hono kaungālotu mei he tafaʻaki kotoa ʻo e fonuá! Naʻe tokoniʻi ai ʻe Sihova ʻene kakaí ke nau nofoʻaki fāʻūtaha. Ki mui ai, ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané, naʻe faʻuʻaki ʻa e kau tangata mo e kau fefine naʻa nau lea ʻi he ngaahi lea kehekehe pea naʻa nau haʻu mei he ngaahi puipuituʻa fakasōsiale mo fakaʻekonōmika kehekehe. Ka koeʻuhi ko ʻenau ʻofa ʻi he Folofolá, naʻa nau fāʻūtaha ʻi he lotu ki he ʻOtua moʻoní. Ko e faʻahinga naʻa nau hoko ko e kau tuí naʻe toki lava pē ke nau mahinoʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he tokoni ʻa e kaungālotú pea ʻi he fakataha fakatahataha mo kinautolú.​—Ngā. 2:42; 8:30, 31.

8. ʻOku anga-fēfē hono fakafāʻūtahaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi he ʻaho ní?

8 Ko hotau ʻOtua potó ʻoku hokohoko atu ʻene akoʻi mo fakafāʻūtahaʻi ʻene kakaí fakafou ʻi he Tohi Tapú. Ko e matavai ia ʻo e meʻakai fakalaumālie ʻoku tau fiefia lahi aí. ʻOku tau fakatahataha maʻu pē ʻi heʻetau ngaahi fakatahá, ʻasemipilií mo e fakataha-lahí ke fanongo ki hono lau, fakamatalaʻi pea lāulea ki he Folofolá. Ko ia ai ʻoku fakahoko ʻe he Tohi Tapú ha ngafa mātuʻaki mahuʻinga ʻi he taumuʻa ʻa Sihova ki heʻene kau lotú ke nau “tauhi kiate ia ʻi he uma ki he uma.”​—Sēf. 3:9.

9. Ko e hā ʻa e ʻulungaanga ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ke mahinoʻi ai ʻa e pōpoaki ʻo e Tohi Tapú? (Luke 10:21)

9 Fakakaukau ki ha toe fakamoʻoni ʻo e poto ʻo Sihová. Naʻá ne ʻai ke hiki ʻa e konga lahi ʻo e Folofolá ʻi ha founga ʻe mahinoʻi pē ia ʻe he kau lautohi anga-fakatōkilaló. (Lau ʻa e Luke 10:21.) Ko e kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku nau lau ʻa e Tohi Tapú. Hangē ko e lau ʻa ha tokotaha mataotao ʻe taha, ko e Tohi Tapú “kuo ʻikai ngata pē ʻene hoko ko e tohi ʻoku mafolalahia taha ʻa hono laú, ka ko e tohi foki ia ʻoku lau fakaʻāuliliki tahá, ʻi he kotoa ʻo e ngaahi tohí.” Ka ko e kau anga-fakatōkilaló pē ʻoku nau mahinoʻi moʻoni iá pea ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki aí.​—2 Kol. 3:15, 16.

10. Ko e hā ha toe founga ʻe taha ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻe he Tohi Tapú ʻa e poto ʻo Sihová?

10 ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e poto ʻo Sihova ʻi he Tohi Tapú ʻi ha toe founga ʻe taha. ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e Folofolá ʻo ʻikai ngata pē ke akoʻi kitautolu ko ha kulupu ka ke toe fakahinohinoʻi mo fakafiemālieʻi kitautolu ʻi he tuʻunga tāutahá. Ko kitautolu kotoa ʻoku lava ke tau ongoʻi ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻa Sihova ʻiate kitautolú ʻi heʻetau lau ʻene Folofolá. (ʻAi. 30:21) ʻI he fehangahangai mo ha palopalema, kuo tuʻo fiha haʻo hanga ki he Folofolá pea lau ha veesi ʻo hangē naʻe hiki tofu pē ia maʻau? Neongo ia, ko e Tohi Tapú ʻoku fakamānako ki he kakai ʻe laui miliona. ʻE lava fēfē ke maʻu mei ai ʻa e fakamatala fakamuimui taha ʻoku feʻungamālie mo hoʻo fiemaʻu fakafoʻituituí? ʻOku malava pē ení koeʻuhí ko e Tohi Tapú ko e ngāue ia ʻa ha Faʻutohi poto laulōtaha.​—2 Tīm. 3:16, 17.

TAPUA MAI ʻI HE TOHI TAPÚ ʻA E FAKAMAAU TOTONU ʻA E ʻOTUÁ

11. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he ʻOtuá ʻa e taʻefilifilimānakó ʻi he taimi naʻe hiki ai ʻa e Tohi Tapú?

11 Ko e fakamaau totonú ko e ʻulungaanga ia ʻe taha ʻo Sihova. (Teu. 32:4) Ko e fakamaau totonú ʻoku felāveʻi vāofi ia mo e taʻefilifilimānakó, pea ko Sihova ʻokú ne taʻefilifilimānako. (Ngā. 10:34, 35; Loma 2:11) Ko ʻene taʻefilifilimānakó ʻoku tapua mai ia ʻi he lea naʻe ngāueʻaki ke hiki ʻa e Tohi Tapú. Ko e ʻuluaki tohi Tohi Tapu ʻe 39 naʻe meimei hiki kotoa ia ʻi he lea faka-Hepeluú, ʻa ia naʻe faingofua ke mahinoʻi ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ko iá. Neongo ia, ʻi he ʻuluaki senituli T.S., ko e lea faka-Kalisí naʻe lahi taha hono ngāueʻakí, ko ia ko e tohi fakamuimui ʻe 27 ʻo e Tohi Tapú naʻe meimei hiki kotoa ia ʻi he lea ko iá. Naʻe ʻikai fakangatangata ʻe Sihova ʻene Folofolá ke hiki ʻi ha lea pē ʻe taha. ʻI he ʻahó ni, ko e kakai ofi ʻi he toko valu piliona ʻi he māmaní ʻoku nau lea ʻi he ngaahi lea lahi. ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e fuʻu kakai tokolahi ko iá ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová?

12. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha kuo fakahoko ai ʻa e Taniela 12:4 ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ení?

12 Fakafou ʻi he palōfita ko Tanielá, naʻe talaʻofa ʻe Sihova ʻi he taimi ʻo e ngataʻangá, ko e “ʻilo moʻoní” ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú “ʻe lahi ʻaupito.” Ko e tokolahi te nau mahinoʻi ia. (Lau ʻa e Taniela 12:4.) Ko e founga ʻe taha kuo hoko ai ʻa e poto ko iá ʻo lahi ʻaupitó ʻoku fakafou ia ʻi hono liliu, pulusi mo tufaki ʻo e Tohi Tapú mo e ʻū tohi Fakatohitapú. Ko e Tohi Tapú kuo hoko ia ko e tohi kuo liliu mo tufaki lahi taha ʻi he māmaní. Ko e ngaahi liliu Tohi Tapu ʻoku faʻu ʻe he ngaahi kautaha fakakomēsialé ʻoku faʻa mamafa ʻaupito. Ko e kakai ʻa Sihová kuo nau liliu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, kakato pe ʻi hano konga, ki he lea ʻe 240 tupu, pea ʻe lava ke maʻu ʻe ha faʻahinga taha pē ha tatau taʻetotongi. Ko hono olá, ko e kakai mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻoku malava ke nau tali ʻa e “ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá” ki muʻa ke hoko mai ʻa e ngataʻangá. (Māt. 24:14) Ko hotau ʻOtua fakamaau totonú ʻokú ne loto ke ʻoange ki he kakai tokolahi taha ʻe ala lavá ʻa e faingamālie ke nau ʻiloʻi ia fakafou ʻi hono lau ʻene Folofolá. ʻOkú ne fai iá koeʻuhí ʻokú ne ʻofa lahi ʻiate kitautolu kotoa.

FAKAHAAʻI MAI ʻI HE TOHI TAPÚ ʻA E ʻOFA ʻA E ʻOTUÁ

13. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ʻoku tapua mai ʻi he Tohi Tapú ʻa e ʻofa ʻa Sihová? (Sione 21:25)

13 ʻOku ʻomai ʻi he Tohi Tapú ʻa e fakamoʻoni ʻo e ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa taha ʻa hono Faʻutohí​—ʻa e ʻofá. (1 Sio. 4:8) Fakakaukau ki he meʻa naʻe fakakau ʻe Sihova ʻi he Tohi Tapú pea mo e meʻa naʻe ʻikai ke ne fakakau aí. Naʻá ne tokonaki mai ʻa e meʻa tofu pē ʻoku tau fiemaʻú koeʻuhi ke tau maʻu ai ha vahaʻangatae mo ia, maʻu ha moʻui fiefia ʻi he taimí ni, pea ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Kae kehe, koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolu, naʻe ʻikai ke ne lōmekina kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi fakaikiiki lahi ange ʻi he meʻa ʻoku lava ke tau makupusí.​—Lau ʻa e Sione 21:25.

14. ʻOku anga-fēfē hono toe fakamoʻoniʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú?

14 Naʻe toe fakahāhā foki ʻe Sihova ʻa e ʻofá ʻaki ʻa e fetuʻutaki mai kiate kitautolu ʻi ha founga ʻoku fakangeingeiaʻi ai kitautolu. ʻI he Tohi Tapú, ʻoku ʻikai ke ne ʻomai ai ha lisi lōloa ʻo e ngaahi lao, ʻo puleʻi ʻa e mingimingiʻi meʻa kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí. ʻI hono kehé, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi talanoa moʻoni ki he moʻuí, ngaahi kikite fakatoʻoalotó mo e faleʻi ʻaongá ke ne tataki ʻetau malava fakaefakakaukaú. ʻI he ngaahi founga ko ení, ʻoku ueʻi ai kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau ʻofa mo talangofua kiate ia mei hotau lotó.

Ko e hā ke tau fakalaulauloto ai ki he founga naʻe fakafeangai ai ʻa Sihova ki heʻene kau sevāniti he kuohilí? (Sio ki he palakalafi 15)

15. (a) Kuo anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sihova ʻene mahuʻingaʻia ʻi he faʻahinga ʻoku nau lau ʻene Folofolá? (e) ʻI he fakatātaá, ko hai ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakalaulauloto ki ai ʻa e kiʻi taʻahiné, kiʻi tokoua kei siʻí, pea mo e tuofefine taʻumotuʻá? (Sēn. 39:1, 10-12; 2 Tuʻi 5:1-3; Luke 2:25-38)

15 ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku mahuʻingaʻia loto-moʻoni ʻa Sihova ʻiate kitautolu. Anga-fēfē? Ko ʻene Folofolá ʻoku fonu ʻi he ngaahi talanoa ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ongoʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku lava ke tau mahinoʻi ʻa e ongoʻi ʻa e faʻahinga ʻi he Tohi Tapú koeʻuhi ko e kakai kinautolu naʻa nau “maʻu ʻa e ngaahi ongo ʻo hangē pē ko kitautolú.” (Sēm. 5:17) Ko e mahuʻinga angé, ko e vakai ki he founga ʻene fakafeangai ki he kakai hangē ko kitautolú, ʻoku malava ke tau mahinoʻi lelei ange ai “ko Sihová ʻoku manavaʻofa loloto ʻaupito mo mohu meesi.”​—Sēm. 5:11.

16. Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo Sihova ʻi heʻetau lau ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo e faʻahinga tāutaha naʻa nau fai ʻa e ngaahi fehālaakí? (ʻAisea 55:7)

16 ʻOku fakahaaʻi mai ʻi he Tohi Tapú ʻa e ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú ʻi ha toe founga ʻe taha. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Folofolá ko e ʻOtuá heʻikai ke ne liʻaki kitautolu ʻi heʻetau fai ha fehālaaki. Ko e kau ʻIsilelí naʻa nau toutou faiangahala kia Sihova; neongo ia, ʻi he taimi naʻa nau fakatomala loto-moʻoni aí, naʻe fakamolemoleʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá. (Lau ʻa e ʻAisea 55:7.) Ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau toe lāuʻilo foki ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻI hono fakamānavaʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá, naʻá ne ekinaki ki he kaungātuí ke “fakamolemoleʻi mo fakafiemālieʻi” ha tangata naʻá ne tuli ki ha ʻalunga ʻo e angahala mamafá ka naʻá ne fakatomala. (2 Kol. 2:6, 7; 1 Kol. 5:1-5) He fakaofo ē ʻa e ʻikai ke siʻaki ʻe Sihova ʻene kau lotú koeʻuhí pē ko haʻanau faiangahala! ʻI hono kehé, naʻá ne anga-ʻofa ʻo kakapa atu kiate kinautolu, fakatonutonu kinautolu pea fakaafeʻi ke nau foki mai ki he malumalu hono toʻukupú. ʻOkú ne talaʻofa te ne fai ʻa e meʻa tatau ki he kau faiangahala fakatomala kotoa pē he ʻaho ní.​—Sēm. 4:8-10.

KOLOAʻAKI ʻA E “MEʻAʻOFA LELEI” KO E FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ

17. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e Tohi Tapú ko ha meʻaʻofa fakaofó?

17 Kuo foaki mai ʻe Sihova ha meʻaʻofa fakaʻofoʻofa. Ko e hā ʻoku mātuʻaki fakaofo ai ʻene Folofolá? Hangē ko ia kuo tau akó, ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e poto ʻo e ʻOtuá, ko ʻene fakamaau totonú mo ʻene ʻofá. Ko e tohi ko ení ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻoku loto ʻa Sihova ke tau hoko ʻo ʻiloʻi ia. ʻOkú ne loto ke tau hoko ko hono ngaahi kaumeʻa.

18. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau houngaʻia ʻi he “meʻaʻofa lelei” ʻa Sihova ko e Tohi Tapú?

18 ʻOku ʻikai ke tau loto ke fakamaʻamaʻaʻi ʻa e “meʻaʻofa lelei” ko e Folofola ʻa e ʻOtuá. (Sēm. 1:17) Ko ia ʻofa ke hokohoko atu ʻetau fakahāhā ʻa e houngaʻia aí. ʻE lava ke tau fai ia ʻaki hono lau ʻa hono ngaahi lea toputapú fakataha mo e lotu pea fakalaulauloto ki ai. ʻI heʻetau fai iá, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ko hono Faʻutohi maʻongoʻongá te ne tāpuakiʻi ʻetau ngaahi feingá pea te tau “maʻu ai ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá.”​—Pal. 2:5.

HIVA 98 Ko e Folofolá​—Fakamānavaʻi ʻe he ʻOtua

a Ko e Tohi Tapú ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke ʻunuʻunu ofi kia Sihova. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he tohi toputapu ko iá fekauʻaki mo e poto ʻo e ʻOtuá, ko ʻene fakamaau totonú mo ʻene ʻofá? Ko e meʻa te tau akó ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakalolotoʻi ʻetau houngaʻia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pea ke vakai ki he Tohi Tapú ko ha meʻaʻofa mei heʻetau Tamai fakahēvaní.