Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 9

Nen kwo ni gin ma pire tek, kum etie giramiya pa Mungu

Nen kwo ni gin ma pire tek, kum etie giramiya pa Mungu

“Wakwo man wawotho, wabedo nuti de ni kume.”​—TIC. 17:28.

WER 141 Kwo tie gin ma wang’u ijo

I ADUNDO a

1. Yehova neno kwo mwa nenedi i wang’e?

 KEPAR nia jarimbi moko umiyo iri ot. Rangi mi kum ode moko uoy, man yor i wiye kaka moko cwir. Re kadok kumeno, bei otne utie milioni mi dholar ma lee. Ma jiji mbe, icopo maru ode man igwoke. Yehova de umiyo iwa kwo ma tie giramiya ma pire tek. I andha, Yehova unyutho nia pi kwo mwa utie tek lee i iye kinde m’emiyo Wode ni jamgony piwa.​—Yoh. 3:16.

2. Calu ma junyutho i 2 Jukorintho 7:1, Yehova ubemito watim ang’o?

2 Yehova utie acaki mi kwo. (Zab. 36:9) Jakwenda Paulo de uyiyo lembuno, ewacu kumae: “Wakwo man wawotho, wabedo nuti de ni kume.” (Tic. 17:25, 28) Pieno, wacopo wacu nia kwo mwa utie giramiya m’uai i bang’ Mungu. Enyutho iwa mer m’emiyo ko iwa piny ceke ma watie ku yenyne kara wabed kwo. (Tic. 14:15-17) Re ebegwoko ngo kwo mwa i ayi mir udu. Ebemito watim kero mwa ceke kara wabed ku leng’kum ma ber, i thenge mi tipo ku mi kum ceke. (Som 2 Jukorintho 7:1.) Pirang’o ubekwayere nia wagwok kumwa ku kwo mwa, man waromo gwokogi ke nenedi?

NEN KWO NI GIN MA PIRE TEK

3. Thelembe acel ma kani m’ukwayu wabed ko ku leng’kum ma beri?

3 Thelembe acel ma pire tek m’ukwayu wabed ko ku leng’kum ma ber, utie pilembe eketho watimo ni Yehova ku copo mwa ceke. (Mark. 12:30) Calu wamito wathier kumwa “ubed calu lam ma kwo, ma leng’ man ma Mungu yiyo,” pieno wamito ngo watim lembe ma copo nyotho leng’kum mwa. (Rum. 12:1) Re eno nyutho ngo nia dong’ remo copo makuwa ngo. Kadok kumeno, watimo tego mwa ceke pi ninyutho ni Wegwa m’i polo nia wabeneno kwo m’emiyo iwa ni gin ma pire tek.

4. Ubimo Daudi umito etim ang’o?

4 Ubimo Daudi ukoro thelembe m’uketho kwo ubedo ire ni giramiya ma pire tek, ekiewo kumae: “Kuloka ang’o i rimba, kinde m’aloro piny i vuri? Utur bipeki? Ebiyero pi lemandha peri?” (Zab. 30:9) Copere nia Daudi ukiewo wec maeno kinde m’edhingo tho. Re asu emito ebed kwo kara emedere nipaku Yehova. M’umbe jiji, wan ceke watie ku mito maeno.

5. Kadok watii kunoke waberemo de, ukwayu watim ang’o?

5 Remokum ku tiyo copo cerowa nitimo lembe dupa ma con wabed watimo. Lembene copo dieng’o cwinywa man wabedo ku can. Re wacikara ngo niwenjara ma nia dong’ kud wadieng’ ku leng’kum mwa. Pirang’o? Pilembe kadok watii kunoke waberemo, asu wacopo paku Yehova calu m’ubimo Daudi utimo. Etie lembe ma jukocwiny ninyang’ nia kadok watii kunoke waberemo de, asu piwa tie tek i Mungu mwa. (Mat. 10:29-31) Kadok watho de, ebicerowa. (Yob 14:14, 15) Ka fodi wakwo, wamito watim kero wagwok leng’kum mwa man kwo mwa.

KOC KU TIMO MA MIYO ARITI

6. Yehova ubekwayu ang’o i bang’wa pi lembe m’uneno camu ku madhu?

6 Kadok Biblia utie ngo buku mi leng’kum kadi m’urieyo piny m’umaku jucam de, re enyutho paru pa Yehova iwi lembenegi. Emiyo iwa juk pi “lem ma rac” ma copo nyotho kumwa. (Ekl. 11:10) Ku lapor, abamba ku mero ketho kwo mwa i ariti. Eno gitie kodhi lembe ma Biblia ukwero. (Rie. 23:20) Biblia ubekwayuwa nia wabed ku kweririgijo pi gin m’umito wacam ku m’umito wamadhi man pi kadhiri migi.​—1 Kor. 6:12; 9:25.

7. Juk m’i Lembrieko 2:11, ubekonyowa nenedi nimaku yub ma cuu pi leng’kum mwa?

7 Waromo tiyo ku copo mwa mi paru i lembe pi nimaku yub m’unyutho nia watie ku foyofoc ma thuc pi kwo ma tie giramiya pa Mungu. (Zab. 119:99, 100; som Lembrieko 2:11.) Ku lapor, watimo ng’iyong’ic cuu pi gin m’umaku wacam. Tek wamaru kit cam moko, re lundo ka nicame nyayu peko i kumwa, copo mwa mi paru i lembe bicwaluwa niweko came. Wacopo nyutho bende nia watie riek nwang’u wabenindo cuu, wabetimo jimnastik thiri thiri, man nwang’u wabeketho kumwa ku ot mwa ubed ma leng’.

NG’EY PIR ARITI MA COPO WOK

8. Biblia unyutho lembang’o iwi paru pa Mungu pi ret ma copo wok i kumwa?

8 Cik ma Yehova umiyo ni nyithindho mir Israel, ubino ku telowic ma romo gwokogi i kum ret ma copo wok igi i pacu man i tic. (Ai 21:28, 29; Poi. 22:8) Ka ng’atini unego wadi akakaka ngo de, lembene ubed ubedo kud adwogi ma lee i wiye. (Poi. 19:4, 5) Cikne ukwayu nia jumii matira kadok ni ju m’unyayu rek i kum nyathin ma n’i min akakaka ngo de. (Ai 21:22, 23) Lembagora unyutho kamaleng’ nia Yehova ubemito watim kero mwa ceke kara ret kud uwoki.

I lembe maenigi, waromo nyutho nenedi nia wabeneno kwo ni gin ma pire teki? (Nen udukuwec mir 9)

9. Lembang’o ma wacopo timo kara ret kud uwoki? (Nen bende cal.)

9 Wanyutho nia wabeneno kwo ni gin ma pire tek nwang’u wabemaku yub mi gwokara i kum ret i pacu mwa man i kaka tic. Ku lapor, tek watie ku jamtic ma lakgi bith, jamtic mir adra, kunoke yath, mito wagwokgi cuu kaka m’awiya copo tundo ngo i iye. Ka wabetiyo ku piny ma copo liel, pii ma lieth, ku jamtic mange ma bith, mito ngo wawekgi ma wabeneno ngo bang’gi. Mito ngo waring ku mutukari tek wabemwonyo yath ma copo nyotho rieko mwa, tek wamadhu kong’o, kunoke tek nindo usaguwa; man mito ngo watii ku simu saa maeno.

TEK PEKO MA WOK REK UTUNDO

10. Lembang’o ma wacopo timo i wang’ peko ma wok rek man saa ma pekone utundo?

10 Peko moko nuti ma wambe ku copo mi cerogi. Asagane peko ma wok rek, thong’om, man lwiny. Ento tek gitundo, wacopo bodho kwo mwa tek wabeworo cik ma gavmenti umiyo, ayi m’umaku juring ko, ku cikne mange. (Rum. 13:1, 5-7) Pekone moko wacopo urogi, pieno mito wawor telowic ma gavmenti ubemiyo kara wabed ayika pi lembenegi. Ku lapor, wacopo kanu pii ku cam ma nyothere ngo pio, man jamtic mange mir ularng’adi ma pigi tek.

11. Wacopo timo ang’o tek twoyo ma dak adaka upodho i kabedo ma wan’i iye?

11 Wacopo timo ang’o tek twoyo ma dak adaka upodho i kabedo ma wan’i iye? Saa maeno wacikara niworo cik m’ubekwayere; calu ve lwoko cing’, ketho kindjo ubed bor bor, kendo maske, man nikoyiri kendjo tek emakuwa. Timo lembuno binyutho nia wabeneno kwo ni giramiya ma pire tek m’uai i bang’ Mungu.

12. Cik mir ukungu ma nwang’ere i Lembrieko 14:15, copo konyowa nenedi nibedo ku wang’wa i kum rwonglembe mi vupo i saa mi peko ma wok reki?

12 Saa ma peko moko utundo, jucopo caku mewo rwonglembe mi vupo i kind jurimbwa, i kind jirani mwa man i lembang’eya. Kakare niyiyo “lembe ceke” ma wabewinjo, mito wawinj lemandha ma gavmenti ubeyero man ma dokta gibeyero. (Som Lembrieko 14:15.) Guriri m’utelowic ku filial, gitimo kero cuu mandha ninwang’u lembang’eya ma tap i wang’ nimiyo telowic i wiye pi coko man pi tic mi lembanyong’a. (Ebr. 13:17) Ka waworo telowic maeno, wabigwokara i kum lembe ma romo timo wan ku jumange bende rac. Wacopo ketho dhanu mange m’udhokowa de gibedo ku nen ma cuu iwi Jumulembe pa Yehova.​—1 Pet. 2:12.

YIKIRI KARA ICERIRI NI RIMO

13. Wanyutho nenedi nia waneno kwo ni gin ma pire tek kinde m’ukwayu nia jutii ku rimo pi nithiedhowa?

13 Dhanu dupa ung’eyo nia Jumulembe pa Yehova gineno rimo ni gin ma leng’. Pi niworo cik pa Yehova, wayiyo ngo jucik rimo i kumwa, kadok nwang’u thieth ubekwaye en de. (Tic. 15:28, 29) Re eno nyutho ngo nia wabemito watho. Wamaru kwo kum etie giramiya pa Mungu. Wasayu kony i bang’ badokta ma yiyo nithiedho thieth mi diru ma malu m’umbe niciko rimo.

14. Wacopo jwigo ret ma pek ma jularu kojo i odiyath nenedi?

14 Wacopo jwigo ret ma pek ma jularu kowa i odiyath tek walubo telowic ma jumiyo iwi ayi ma waromo gwokara ko i thiwiwec maeni. Ka watie ma kumwa yot, ebibedo yot iwa bende nikey tek jutimowa operasio. Bende, wacopo jwigo ret ma pek ma jularu kojo i odiyath tek wayiko ot mwa ku kaka tic mwa ubedo ma miyo ngo ret, man tek wabeworo cik mi wotho i ngudu.

Wapong’o kart pas de sang mwa man wamito wabed kude kaka ceke ma wan’i iye, pilembe waneno kwo ni gin ma pire tek (Nen udukuwec mir 15) d

15. (a) Pirang’o pire tie tek nia wabed ku kart pas de sang mwa kaka ceke ma wan’i iye? (Nen bende cal.) (b) Calu ma junyutho i video, wacopo koro nenedi pi yub mwa ma wamaku pi rimo?

15 Calu ma waneno kwo ni gin ma pire tek, pieno wapong’o kart Pas de sang b (Instructions médicales) man wawotho kude kaka ceke. Wanyutho nen mwa iwi ciko rimo man kit thieth mange nikadhu kud i kart eno. Nyo kartne m’itie ko, utie ma nyen ma kawoni? Kud igal tek ubekwayere nia ipong’ wi kartne mange ma nyen. Ka wakoro nen mwa thwolo thwolo i wiye, ebikonyowa nimaku yath pio kakare nibayu saa mwa pi nilaru dhogwa mananu ku dokta. Wabikonyo bende ba munganga mange kara kud gimii iwa yath ma copo timowa rac. c

16. Wacopo timo ang’o tek wang’eyo ngo ayi mi pong’o wi kart pas de sang?

16 Kadok wabed aradu kunoke watie ku leng’kum ma nenedi de, wan ceke wacopo nwang’ara ku ret man remo. (Ekl. 9:11) Pieno, ecopo bedo lembe mi rieko nia wapong’ kart pas de sang mwa. Kan ing’eyo ngo ayi m’icopo pong’e ko, kway kony i bang’ judong cokiri mi cokiri peri. Ging’eyo ayi mi pong’o kart eno, re gibimaku ngo yub kakeri, kum eno tie rwom peri. (Gal. 6:4, 5) Ento gicopo konyi ninyang’ i lembe m’imito kiewo man gikonyi bende saa m’ibepong’o kartne.

KUD WABED DHANU MA I LEMBE MIGI TEK

17. Waromo nyutho nenedi nia watie dhanu ma i lembe migi tek ungo pi lembe m’uneno leng’kumi?

17 Yub dupa ma wamaku pi leng’kum mwa man pi yath, lembene ujengere iwi pidocwinywa ma Biblia uponjo. (Tic. 24:16; 1 Tim. 3:9) Kinde ma wabemaku yub man wabeweco iwi lembene ku jumange, watimo kero watiyo ku cik mir ukungu mi Jufilipi 4:5 m’uwacu: “Wuwek dhanu ceke ung’ey nia wutie dhanu ma i lembe mwu tek ungo.” Ka watie dhanu ma i lembe migi tek ungo, wabidieng’ ungo nikadhu mukero pi leng’kum mwa, kadi wabidiyo ngo jumange nia giyii paru mwa iwi lembe mi thieth. Kadok umego ku nyimego gimaku yub m’ukoc ku mwa de, re eno cerowa ngo nimarugi.​—Rum. 14:10-12.

18. Wacopo nyutho foyofoc mwa nenedi pi kwo ma tie giramiya pa Mungu?

18 Wanyutho foyofoc mwa ni Yehova ma tie acaki mi kwo, nwang’u wabegwoko kwo mwa man nwang’u wabeii nitimo ire ku copo mwa ceke. (Nyu. 4:11) Ento pi kawoni, wacikara asu ninyego ku remokum man peko ma wok rek. Re eno tie ngo kit kwo ma Jacwic mwa ukeco nia wakwo ko. Ceng’ini eni, ebimiyo iwa kwo ma rondo ku rondo m’umbe remo man tho. (Nyu. 21:4) Ento ma fodi nindone romo ngo, etie ber nia wabed kwo man watim ni Yehova Wegwa m’i polo ma jamer!

WER 140 Wabikwo nja ku nja!

a Thiwiwec maeni bikonyowa nineno kwo ni gin ma pire tek pilembe etie giramiya m’uai i bang’ Mungu. Wabineno lembe ma wacopo timo pi nigwoko leng’kum mwa man kwo mwa kinde ma peko ma wok rek utundo, man nijwigo ret ma copo wok i kumwa. Wabineno bende gin ma waromo timo pi nibedo ayika kan ubekwayere nia jularwa i yath pi remo moko.

b Kart eno julwong’e bende DPA.

d KORO I CAL: Umego moko m’aradu ubepong’o kart pas de sang pare, man ebemito ebed kude kaka ceke m’eni iye.