Skip to content

Skip to table of contents

9 EKOBEE UE ENƆ

Tɔgɛ Nia Loo Dum Bari I Nɛ

Tɔgɛ Nia Loo Dum Bari I Nɛ

“Bu ye na i tɔɔ̄ a sa kiā sa ɛrɛ i dum.”—DOONU 17:28.

YƆƆ 141 Dum Lu Nyɛŋia Tam A Aaba Bari

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ a

1. I dum kuī loo Jɛhova doodoo wa?

 NAA su kɔ ziī o gbo nɛ a ziī tɔ dɛm. Pio eba elala e’ina gaa kue sa alu ebɛɛ̄ kɔ o dasī si tam loo. Kaɛlɛɛ kɔ a kue doo wo, o suā kɔ a bee lu esu gbɛnɛ-edo kpugi wuā lo tɔ. Bu kaka, o tɔgɛ nia loo lo tɔ sa sere leere. Bu aba lo sīdee, Jɛhova enɛa i nu a si gbɛnɛ du, lo a le i dum. Bu kaka, Jɛhova tɔgɛ kɛ̄ i dum ye kuī loo doo tɛ̄maloo enɛ aba ye Nwiīnɛɛdam kɔ a u i bee.—Jɔn 3:16.

2. Dookɛ̄ alu etɔgɛ doo bu 2 Pya Kɔrint 7:1, ena Jɛhova i gbī aābah a?

2 Jɛhova na Nɛɛ dum tɛɛ̄ aabah a. (Yɔɔ 36:9) Nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee yerekpotɛ̄ kaka ue ama sɔ̄ a bee kɔ: “Bu ye na i tɔɔ̄ a sa kiā sa ɛrɛ i dum.” (Doonu 17:25, 28) Nyɔɔwo ii tɛɛ̄ ekwɔ lo i kɔ i dum lu dɔɔ̄nu a aabah Bari. Nyɔɔ wereloo a i ɛrɛ loo a nɛ i pya nu a i bɛɛ̄ lokwa i dap tɔɔ̄dum. (Doonu 14:15-17) Mɛ Jɛhova naa doo nyɛŋia tam lokwa ii u. Taāwo, a gbī kɔ i kuūdɛɛ̄loo aba ii bu namloo le bu edɔɔ̄ kuma kɛ̄ i dap doo. (Buū 2 Pya Kɔrint 7:1.) Ena anua i piiga lo etɔɔ̄ bu nwanaloo sa kpega i dum a, e bu mɛ sīdee na i dap doo wo a?

TƆGƐ NIA LOO DƆƆ̄NU DUM

3. Ena alu ziī nu anua i piiga kuma kɛ̄ i dap doo lo etɔɔ̄ bu nwanaloo a?

3 Ziī nu anua i piiga lo etɔɔ̄ bu nwanaloo na lokwa i dap su dɛ̄dɛɛ̄ i ekpo siātam nɛ Jɛhova. (Maak 12:30) I gbī esere loo i “doodoo zɔɔ a le dum, lo a lu kaɛ sa nia Bari,” nyɔɔwo ii le edoo nu i suā kɔ edoo kɔ i aa lena bu nwanaloo. (Rom 12:1) Lu kaka kɔ kaɛlɛɛ kɛ̄ i piiga doo nu dap i dumɛ. Mɛ i doo kuma kɛ̄ i dap doo nyɔnɛbee i gbī etɔgɛ i Tɛ a le li bunyɔɔ kɔ i tɔgɛ nia loo dɔɔ̄nu dum.

4. Ena Mɛnɛ Devid bee gbī edoo a?

4 Mɛnɛ Devid bee baatɛ̄ nu anua a tɔgɛ nia loo dum Bari ye nɛ sɔ̄ a bee ɛm kɔ: “Amunu biī na a le bu na luh a, lo a le m kiikɛ̄ bu bana? Tɔ̄ edap a ge nɛ ka ni? Edapge kɔ kɛ̄ a bɔloo eture a nyiɛ loo doo ni?” (Yɔɔ 30:9) Dap lu kɔ Devid bee ɛm pya ue ama sɔ̄ esaa e’u. Kɛ̄adoo, a bee ye taɛ etɔɔ̄dum bu nwanaloo lokwa a dap leera Jɛhova. Bu kaka, dɛ̄dɛɛ̄ ii ɛrɛnage dua taɛ ama.

5. Ena i dap doo kere nu aa i dumɛ ale i e’ana a?

5 Dumɛloo le ana dap i kpeg lɛɛ loo gbɛnɛ-edo nu i wee doo sɔ̄ akii adumɛ. E wo dap doo kɔ i le bu biirabu le e’ɔaloo. Mɛ ii le ebiewo ekuūdɛɛ̄loo i kɛ̄tɔɔ̄ nwanaloo. Ena anua a? Nyɔnɛbee kere i le bu dumɛloo ale i e’ana, i dap leera Jɛhova dookɛ̄ Mɛnɛ Devid bee doo. Ɛp kɛ̄ a i gbɔ̄nyiɛ lo esuā kɔ i kuī kɛ̄dɛɛ̄ Bari kereadoo i e’ana ale i le bu dumɛloo doo a! (Mat 10:29-31) Kere i u, i suā kɔ Jɛhova elɛɛ i kɛ̄ bu luh. (Job 14:14, 15) Nyɔɔwo, alu ebɛɛ̄ kɔ i kpega i dum le i kɛ̄tɔɔ̄ nwanaloo kuma kɛ̄ i dap doo sɔ̄ i lege dum a.

ƆBƐ PYA ELAP DOGO A A DAP YERE MUŪ LOO ALE LƐƐ O DUM

6. Ena Jɛhova gbī kɔ i doo kiiloo kɛ̄ i de nuede sa ɔ̄ mii doo a?

6 Kereadoo Baibol naale kpa a kɔ nu akiiloo kɛ̄ i tɛɛ̄ doo ɛrɛ nwanaloo ale nuede a bɔloo kɔ i de, a muuna nu Jɛhova kɛɛrɛ kumaloo kɛ̄tɔɔ̄ ama. Bu edoba, a zuura i bah tɔ̄ kɔ i “su dumɛ lɛɛ loo ekpaloo” i, lo a i dap gbee. (Eklis 11:10) Baibol zuura i bahtɔ̄ kɔ i kpooraloo lɛɛ loo gbɛnɛ de le ɔ̄ gbɛnɛ-edo mii lo a i dap yɔ. (Kam 23:20) Jɛhova gbī kɔ i aa i loo sɔ̄ i gaa biaɛfii kuma mii i ɔ̄ ale kuma ziā i de.—1 Kɔr 6:12; 9:25.

7. Bu mɛ sīdee na zuurabahtɔ̄ a le bu kpa Kam 2:11 i yerebah nɛ kɔ i biaɛfii nu leere kiiloo i kɛ̄tɔɔ̄ nwanaloo a?

7 Tɛ̄maloo esu i ekɛɛrɛ daānu leere, i dap biaɛfii nu bu sīdee etɔgɛ nia i ɛrɛ loo dum Bari i nɛ. (Yɔɔ 119:99, 100; buū Kam 2:11.) Bu edoba, i su suānu saŋɛ pya nu i de. Lo a ɛrɛ ziī nuede a wee i nia lo a i dap yere dumɛloo loo, su suānu daānu edoo kɔ i aa de. I dapnage tɔgɛ kɔ i ɛrɛ ekɛɛrɛ a mma tɛ̄maloo edaa leere, laɛgɛloo kumakɛ̄ a bɔloo doo, tɔɔ̄ ɛɛ, sa sere i be ɛɛrɛ.

NWAƐ̄DƐƐ̄ LOO PYA NU A A DAP YERE MUŪ LOO

8. Ena Baibol kɔ akiiloo kɛ̄ Bari ɛp pya nu edap i yere muū loo doo a?

8 Lok Jɛhova bee nɛ pya Izrɛl bee wa kpega lɛɛ loo pya nu a wa dap yere muū loo sɔ̄ ba le wa tɔ ale bie kɛ̄tam. (A’aa 21:28, 29; Deut 22:8) Lo a le ziī nɛɛ fɛ nɛɛ sɔ̄ a naa suā, gbɛnɛ pɔrɔ nu wee sira aabu. (Deut 19:4, 5) Lo lok bee kɔ lo ziī nɛɛ fɛ ale a doo nu a yere egbo loo nwiī a le bu ka kere sɔ̄ a naa suā, elu enua ye kpɔte nyɔɔ. (A’aa 21:22, 23) Baibol tɔgɛ siā leere kɔ Jɛhova gbī kɔ i kpooraloo lɛɛ loo pya nu a i dap yere muū loo.

Bu pya kɛ̄tɔɔ̄ ama, i tɔgɛ kɔ i ɛrɛ enwadɛɛ̄ loo dum doodoo wa? (Ɛp 9 barakpaɛ̄)

9. Pio ena i doo lo enwaɛ̄dɛɛ̄ loo pya nu a dap yere muū loo nɛɛ ale nu a dap lɛɛ dum nɛɛ a? (Ɛpnage foto.)

9 I tɔgɛ kɔ i ɛrɛ nia loo dɔɔ̄nu dum lo Bari i nɛ tɛ̄maloo ekpega i loo lɛɛ loo pya nu a i dap yere muū loo sɔ̄ i le i tɔ ale i kɛ̄tam. Bu edoba, i lɛɛ pya nu a dap yere muū loo nɛɛ, pya kemikal a bee piya, ale pie e’ɔ̄ sa sere kɛ̄ gbomiɔŋɔ naale edap inaloo. I nwaɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ i kwa miā, bui miā maā, le sɔ̄ i su pya nu ilɛtrik daānu, sa ii aa kpaɛ̄ sɔ̄ i aa su daānu. Naa lee kɔ i ɔp fah sɔ̄ pie, mii i bee ɔ̄, ale daa aa i nɛ taāŋa. E ii le edoonage kɔ i fon a dabara i ekɛɛrɛ sɔ̄ i aa ɔp fah.

SƆ̄ BUGIA SIRANU SIRA

10. Ena i dap doo lɛɛ bugia siranu gae sira le sɔ̄ e’ina gaa sira a?

10 Pio sɔ̄, ɛrɛ pya kɛ̄tɔɔ̄ a dap lɛɛ dum nɛɛ lo ii le edap kpega. Pio lo kɛ̄tɔɔ̄ na bugia siranu, dumɛloo a yaara, le nɔ̄. Kerewo, sɔ̄ pya nu ama sira, i dap kpega i loo tɛmaloo egbaɛ̄tɔ̄loo lok pya bɛbɛɛ sa tɔɔ̄ bia i tɔ, teera aa lo kɛ̄, le doo pya dɔɔ̄na nu alu ekɔ i nɛ kɔ i doo. (Rom 13:1, 5-7) Wee lu esuā sɔ̄ pio bugia siranu esira, nyɔɔwo i doo leere lo egbaɛ̄tɔ̄loo pya leredee alu enɛ tɛ̄mabah pya bɛbɛɛ lo ekpega i. Bu edoba, edɔbiī lo i sere maā le pya nuede a naa wee nwaābah gbe le pio pie e’ɔ̄.

11. Ena i kpɛ̄naloo edoo lo ale ziī dumɛloo a yaara le kɛ̄ i tɔɔ̄ a?

11 Ena i dap doo lo a le ziī pɔrɔ dumɛloo a yaara le kɛ̄ i tɔɔ̄ a? I gbaɛtɔ̄ pya lok alu enɛ tɛ̄mabah pya bɛbɛɛ doodoo logabah, tɔɔ̄ aaloo ziī, koa nu biɔ̄, le tɔɔ̄ bia tɔ. Dodoo pya nu ama tɔgɛ nia i ɛrɛ loo dɔɔ̄nu dum Bari i nɛ.

12. Mɛ sīdee na Kam 14:15 i dap yerebah nɛ kɔ i sagɛ pya ue i gbaɛ̄tɔ̄ sɔ̄ bugia siranu sira a?

12 Sɔ̄ bugia siranu sira, esah ue wee yaara tɛ̄mabah pya i gbo, pya le ii gbaa tɔɔ̄, le nyɔɔ intanɛt. Taā i yiga “dɛ̄dɛɛ̄ nu” i dā, i gbaɛ̄tɔ̄loo pya ue alu kaka a aabah pya bɛbɛɛ le pya dɔktɔ. (Buū Kam 14:15.) Eku A Baɛbee le tɔ-naatam wee piiga lo e’ɛrɛ pya yere ue alu kaka, lɛɛ ba gae kɔ kɛ̄ e’aabaloo tam zue ue le pya i enɔānu bu bɔŋanaloo doo. (Hib 13:17) Tɛ̄maloo enyɔɔnɛ pya lo leredeebah ama, i kpega i loo le pya dɔɔ̄na lɛɛ loo nu alu gɛɛgɛɛloo. Lo ama edoo kɔ pya nɛɛ a le i barasī a kɔ le kumaloo pya Ekeebee Jɛhova.—1 Pit 2:12.

KPƐ̄NALOO EKPOORA LOO LƐƐ LOO MIĪ

13. Bu mɛ sīdee na i dap tɔgɛ nia i ɛrɛ loo dɔɔ̄nu dum Bari i nɛ sɔ̄ alu egbī kɔ i yaa miī loo a?

13 Gbɛnɛ-edo nɛɛ suā kɔ pya Ekeebee Jɛhova ɛp miī nua nu a le kaɛ. I gbaɛ̄tɔ̄ lok Jɛhova kiiloo miī tɛ̄maloo e’amana eyaa miī loo sɔ̄ a gaa lu ebo i, kere sɔ̄ i dumɛloo lu kirikiri. (Doonu 15:28, 29) Kerewo lo ama naa kura kɔ i gbī e’u. Mɛ i tɔgɛ nia loo dɔɔ̄nu Bari i nɛ lo a le dum. I gbī yerebah aābah pya dɔktɔ a wee para doo pie loo nɛɛ, lo ba naale eyere i miī loo.

14. Ena i doo lo eyerebah doo kɔ aa aadee lu ebugia i su kuma tɔpie a?

14 Lo i doo pya nu i bee kɔ tua sɔ̄ a kiiloo kɛ̄ ekuūdɛɛ̄loo i kɛ̄tɔɔ̄ nwanaloo doo bu ekobee ue ama, ii le aadee ɛrɛ gbɛnɛ dumɛloo a gbī kɔ alu ebaa i loo ale yere i miī loo. Kɛ̄ i le bu kaāna nwanaloo doo, kɛ̄ ewaɛnage i bah e’ɛrɛ i loo sɔ̄ alu ebaa i loo doo lo. Lo i lɛɛ pya nu a i dap yere muū loo a le tɔ le i kɛ̄tam sa gbaɛ̄tɔ̄loo pya lok a bɛɛ kɛ̄ e’ɔp fah doo bie nyɔɔ dee, nu naale e’aadee i bugia siraloo sa doo kɔ alu esu i kuma tɔpie sɔ̄ ii bee ɛmadɛɛ̄.

Nyɔɔbee dum kuī i loo a, i biibah tɛ̄ kpa a kura durable power of attorney sa aara dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ (Ɛp 15 barakpaɛ̄) d

15. (a) Ena anua alu ebɛɛ̄ kɔ i aara i kpa miī a kura durable power of attorney sa doo kɔ a le le a? (Ɛpnage foto.) (b) Dookɛ̄ alu etɔgɛ bu lo vidio doo, bu mɛ sīdee na i dap bagara kɔ serekɛ̄ kɛ̄ alu ebo i doo lo ba gbī eyere i miī loo a?

15 Nyɔɔbee i tɔgɛ nia loo dɔɔ̄nu dum a, i wee biibah tɛ̄ kpa miī a kura durable power of attorney (advance health-care directive) sa aara dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄. b Tɛ̄maloo ebiibah tɛ̄ kpa ama, i tɔgɛ nu i biaɛfii kiiloo yaa miī loo le pio sīdee dooa pie loo. O kpa miī a kura durable power of attorney lege le ni? Lo o gbī ebiibah tɛ̄ kpa ama ale nyaana pio nu a le bu, o aa pee sɔ̄ lo edoo wo. Ɛm taɛ kɛ̄ i gbī kɔ alu edoo i pie loo doo serekɛ̄, edoo kɔ aa lu epee sɔ̄ lo edoo i pie loo. I doonage kɔ pya aa si tam lo tɔpie aa i bo bu pya sīdee a naale elee i loo. c

16. Ena i doo lo ii suā kɛ̄ ebiibah tɛ̄ kpa a kura durable power of attorney doo a?

16 Kaɛlɛɛ kɔ i lege zege ale i lege bu nwanaloo, bugia siranu dap i siraloo, e loo i dapnage dumɛ. (Eklis 9:11) Nyɔɔwo, alu nu suānu le loo lo ebiibah tɛ̄ kpa a kura durable power of attorney. Lo oo suā kɛ̄ ebiibah tɛ̄ kpa ama doo, kɔ pya kanɛɛ a le bu o bɔŋanaloo a yerebah a nɛ. Ba edoo kɔ o suā kɛ̄ ebiibah tɛ̄ lo kpa doo, mɛ ba naale ebiaɛfii kɛ̄ o dooa pie loo doo a nɛ. Lo ama ɛɛ nu a a kuu edoo. (Gal 6:4, 5) Kerewo, ba dap a yerebah nɛ kɔ o dābeeloo pya nu a le bu lɛɛ o ɛm.

ƐRƐ SUĀNU

17. Bu mɛ sīdee na i tɔgɛ kɔ i ɛrɛe suānu kiiloo i kɛ̄tɔɔ̄ nwanaloo a?

17 Gbɛnɛ-edo biaɛfii i doo akiiloo i kɛ̄tɔɔ̄ nwanaloo le kɛ̄ edooa pie loo doo dɛɛa nyɔɔ nu i enɔā aābu Baibol. (Doonu 24:16; 1 Tim 3:9) Sɔ̄ o gaa biaɛfii nu sa nyɔɔnɛ pya dɔɔ̄na kɔnia, su daakuu a le bu Pya Filipai 4:5 lo a kɔ: “Doolo dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ suā bui le beenyiɛ” daānu. Sɔ̄ i su buābee daānu, ii le esere ekɛɛrɛ nyɔɔ aba ilii kɛ̄tɔɔ̄ nwanaloo yeekɛ̄; e ii le esunage bah ekpo aā pya dɔɔ̄na kɔ ba a yiga nu ili yiga akiiloo kɛ̄tɔɔ̄ nwanaloo. I wereloo sa nɛ enwadɛɛ̄ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa, kere alaba biaɛfii lu kee loo ili.—Rom 14:10-12.

18. Mɛ sīdee na i dap tɔgɛ nia loo dɔɔ̄nu dum a?

18 I tɔgɛ nia i ɛrɛ loo Jɛhova nɛɛ dum tɛɛ̄ aabah, tɛ̄maloo ekpega i dum le tɛ̄maloo edoo nu a ye nia. (Mum 4:11) Nyaawo, dumɛloo le bugia siranu ɛrɛge esira i loo. Mɛ a naale dua dum Nɛɛ a bee i dɛm bee gbī kɔ i tɔɔ̄ lo. Sɔ̄ sɔ̄ naa binia, a gaa le nɛ i dum a naatah sa ii le e’una ale ɛrɛ ezialoo. (Mum 21:4) Mɛ taɛ nyaawo, ɛp kɛ̄ a lee lo etɔɔ̄dum sa si tam nɛ i wereloo Tɛ a le li bunyɔɔ lo a le Jɛhova doo a!

YƆƆ 140 Dum A Naa Tah—Gaa I Tɔɔ̄baɛ!

a Ekobee ue ama eyerebah i nɛ kɔ i agɛrɛbah tɔgɛ nia loo dum Jɛhova i nɛ. I muɛ pya nu i dap doo lo ekpega i dum sɔ̄ bugia siranu sira, le nu i doo lokwa nu eyere muū loo nɛɛ ale nu elɛɛ dum nɛɛ naa tɔŋiloo sira. I kɔnage nu i ɛrɛ edoo lo ekpɛ̄naloo baɛ pya nu a dap bugia sira.

b Lunage esu kpa ama kure DPA.

c Ɛp vidio a kura How to Make Health-Care Decisions Regarding Blood a le nyɔɔ jw.org.

d UE A BAATƐ̄: Ziī zege wuga nɛɛdam aa biibah tɛ̄ kpa miī a kura durable power of attorney sa piiga lo edoo kɔ a le ye bah ɛrɛgebah kɛ̄ a kii.