1. Marhẹ arhọ ọwan ọ ghanren te rẹn Jehova?

 GBE rorie taghene ugbehian nọ yẹruọ ifoto ra ha abọ sin rọ ho ne, ọrẹn ọghanranren omamọ. Ọ tẹ ne, ekwakwa i gbulirie, ọ ji bẹrẹ ibiesuọn ne. Ọrẹn, udabọ ibiẹ ijẹgba erana, ifoto na o te uchunu igho iduduru buebun. Itiọrurhomẹmro, wu ne vwo ọdaremẹro kpahiẹn ji dabu sẹrorẹ ifoto ọrana. Omaran ọ ji havwọ, Jehova ọ yẹre ọwan ẹghẹlẹ ọghoghanren, nọyẹ ẹghẹlẹ arhọ. Ọrẹ imwẹro, Jehova o djephia oborẹ arhọ ọwan ọ ghanren te, nyoma rọ ha i Jesu ruẹ otan fọkiẹ ọwan.​—John 3:16.

2. Jerẹ oborẹ ọ ha 2 Corinthians 7:1, me yi Jehova ọ guọlọ mie ọwan?

² Jehova yẹ Esiri arhọ. (Ps. 36:9) Ọnyikọ Paul o kwerhọ urhomẹmro ọnana ọke rọ ta: “Nyoma yen yẹ ọwan e vwo arhọ, ra sabu nya jeghwai nyerẹn.” (Acts 17:25, 28) Omarana, ana sabu ta taghene arhọ ọwan ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ i Jehova rhe. Nyoma ẹguọlọ, Jehova ọ dabu tiobọnẹ kemru kemru ra guọlọre na sabu nyerẹn. (Acts 14:15-17) Ọrẹn, Jehova ọ vwọ sẹrorẹ arhọ ọwan izede igbevwunu-u. Ukpomaran, ọ guọlọre na hẹrote ugboma ọwan, na ji rha ga ye te ekete omẹgbanhon ọwan o teri. (Se 2 Corinthians 7:1.) Mesoriẹ o fo na sẹrorẹ omọkpokpọ ọrhẹ arhọ ọwan? Marhẹ ene ruie lele?

3. Me yẹ iroro owu rọ lẹrhẹ ọwan damoma hẹrote omọkpokpọ ọwan?

³ Iroro owu rọ soriẹ o fo na damoma hẹrote omọkpokpọ ọwan, yi fọkime ana sabu haye ga i Jehova te ekete omẹgbanhon  ọwan o teri. (Mark 12:30) E vwo oruru ra na ha oma ọwan “kpahontọre jerẹ izobo ro nyerẹn, rọ fonron, rẹ Osolobrugwẹ o ji vwo ekwerhọ kpahen,” omarana, na kẹnoma rẹn ekwakwa ri na sabu ha ẹkuọn rẹn omọkpokpọ ọwan. (Rom. 12:1) Itiọrurhomẹmro, o vwo oborẹ e ru lele-e, ene ji kpomu. Ọrẹn, ọwan a hẹrote oma ọwan fọkime a guọlọ dje rẹn Jehova taghene e vwo ọdaremẹro kpahen ẹghẹlẹ arhọ na.

4. Me yẹ Orodje David ọ guọlọ ru?

⁴ Orodje David o dje oborẹ ọsoriẹ ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ẹghẹlẹ arhọ na ọke rọ ya: “Erere ọgo yọ havwiẹ mi rhe hwu, mi rhe riẹ ukpotọ na? Oghwurhie na ono jiruo? Ọnọ ta kpahen irueruo atamwu enọ?” (Ps. 30:9) Ọkezẹko, David ọ ya ẹmro erana ọke rọ guọlọ hwuẹ ne. Ọrẹn, o vwo omwemẹ ro no nyerẹn, ji dabu hẹrote omayen te ekete omẹgbanhuiẹn o teri, neneyo ọ sabu rhe jiri Jehova. O vwo ẹfro-o, ọwan ephian i vwo aruẹ omwemẹ ọrana.

5. Me ya na sabu ru ọrhọ tobọ rhianẹ a ho ne yanghene e kpomẹ?

⁵ Emiamo ọrhẹ ọho ina sabu lẹrhẹ ọwan je ruẹ ekwakwa buebun re ruẹ bi. Omarana, ẹhẹn ọwan ọnọ sabu tagha, jeghwai mwuomarhọ. Ọrẹn, o fo ne fiobọrhotọre-e, ana ji rha hẹrote oma ọwan. Mesoriẹ? Fọkime, o toro oborẹ a ho te yanghene e kpomu te-e, ana ji sabu rhe jiri Jehova, jerẹ oborẹ Orodje David o ruru. Ọ merhoma re rhe taghene Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ọwan udabọ ijẹgba ọwan! (Matt. 10:29-31) Arha tobọ hwu dede, o vwo oruru rọ nọ rhọmọ ọwan. (Job 14:14, 15) Omarana, a guọlọ ruẹ oborẹ ana sabu ru ephian na sẹrorẹ omọkpokpọ ọrhẹ arhọ ọwan.

6. Me yi Jehova ọ guọlọ mie ọwan sekpahen uchunu emaren ra ria ọrhẹ enyo ra da?

⁶ Dedevwo i Baibol na rhẹ ọbe omesimo-o, yanghene ọbe rọ ta rẹn ọwan aruẹ emaren ra na riọ-ọ, ọrẹn o dje kpahen iroro i Jehova uvuẹn erhirhiẹ erana. Jerẹ udje, ọ ta rẹn ọwan ne “tiẹ ekwakwa ibiobiomu” ri na sabu suẹ ẹkuọn nẹ oma ọwan. (Eccl. 11:10) Baibol na ọ tiẹn ọre ọgbọru ọrhẹ inyo ẹda vrẹn oma, fọkime aye ina sabu suẹ uhwu rẹn ọwan. (Prov. 23:20) Jehova ọ guọlọre ne vwo omerhesun ọke re brorhiẹn oborẹ ana riọ ji da, ọrhẹ uchunu aye.​—1 Cor. 6:12; 9:25.

7. Marhẹ urhebro rọ ha Proverbs 2:11 o ru ha userhumu rẹn ọwan brorhiẹn ri serhọ kpahen omọkpokpọ ọwan?

⁷ Ana sabu brorhiẹn ri djephia taghene e vwo ọdaremẹro okokodo kpahen ẹghẹlẹ arhọ na, nyoma ra na ha omẹgbanhon iroro ọwan ruiruo. (Ps. 119:99, 100; se Proverbs 2:11.) Jerẹ udje, ọwan a ha ẹghwanren ruiruo ọke ra djẹ aruẹ emaren ra na riọ. Orhianẹ e vwo ẹguọlọ kpahen aruẹ emaren owu, ọrẹn ọ suẹ ebẹnbẹn rẹn ọwan, o fo na rha riẹ-ẹ. E ji djephia taghene a ha ẹghwanren ruiruo, ọke ra dabu merhẹn, sasa oma ọke ephian, dabu hẹrote ugboma ọwan, ji ruẹ oghwa ọwan fuan.

8. Me yi Baibol na o djephia rẹn ọwan kpahen oborẹ ọghanren te na hẹrote oma ọwan?

⁸ Usuẹn Urhi ri Jehova ọ yẹ agbamwa Israel, yẹ ọkpọvi sansan kpahen ọrẹ aye ina sẹrorẹ oma aye nẹ ẹkuọn egbogbanhon ri na sabu phia uvuẹn oghwa ọrhẹ ekete aye a wian. (Ex. 21:28, 29; Deut. 22:8) Dedevwo ohworho ọ ha arudo kpe  ọreva ye hwu-u, ọrẹn ọnọ ji rioja oborẹ ono nerhumie rhe. (Deut. 19:4, 5) Urhi na ọ ji ta taghene a ha oja riẹ ohworho rọ vwọ ha arudo kon ọmọboban re vwe ji vwiẹ. (Ex. 21:22, 23) Baibol na ọ dabu djeyi fiotọre taghene Jehova ọ guọlọre na damoma kẹnoma rẹn irueruo ra suẹ ẹkuọn.

9. Me ya sabu ru na sabu kẹnoma rẹn ekwakwa ra suẹ ẹkuọn? (Ni ifoto na.)

⁹ Ọwan e djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen ẹghẹlẹ ri Jehova ọ yẹre ọwan nyoma ra dabu ruẹ dẹndẹn uvuẹn oghwa ọrhẹ ekete ra wian. Jerẹ udje, o fori ne fiẹ ekwakwa ri danren, ikẹmika, yanghene imwu rhẹ ekete ri serhọ, neneyo aye i ja suẹ ẹkuọn, o ji fo ne ti aye nẹ ekete emọvwerhe ina ha aye ruiruo. Ọwan a jomarhotọre ọke ra ha erhanren ruiruo, ame ọdjodjẹrẹ yanghene ekwakwa ra sabu kon awan. Ọwan i vwa ghwa imoto ọke omerhẹn o sun ọwan fọkiẹ aruẹ imwu ra dare-e, enyo ro mwu ọwan, yanghene arha riosa omerhẹ-ẹn, a vwa ji ha ifonu ọwan ruiruo ọke ra ghwa imoto-o.

10. Me ya na sabu ru bọmọke oghwọghọ rọ nọ sabu suẹ uhwu ọnọ phia, ọrhẹ ọke ọrhọ phia hin?

¹⁰ Ọkezẹko, a vwa sabu dobọ ekwakwa imwofẹn jẹ nẹ aye i ja phia-a. Ọrana urhomẹmro maido orhianẹ oghwọghọ kpregede, emiamo akpọ ephian, yanghene ozighi yọ homaphia. Ọrẹn, ọke aruẹ ukpokpogho erana i rha homaphia, ana sabu sẹrorẹ oma ọwan, ji vabọ imwofẹn na nyoma ra huvwele urhi igọmẹti ra na kwa nẹ ekete avwaye, yanghene nyalele ọkpọvi erọrọ aye i haphia. (Rom. 13:1, 5-7) Ana sabu mwuegbe hẹrhẹ ebẹnbẹn ezẹko, omarana o fori na nyalele ọkpọvi igọmẹti sekpahen erhirhiẹ erana. Jerẹ udje, ono rhomu ra na sẹrorẹ imwu ezẹko, ame ọrhẹ emaren ri vwe kiki biomẹ rhẹ ekete.

11. Me yo fori ne ru orhianẹ emiamo ro kiki mwu awan o kerabọ uvuẹn ekete re rhirhiẹ?

¹¹ Me ya na sabu ru orhianẹ emiamo ro kiki mwu awan o kerabọ uvuẹn ekete re rhirhiẹ? O fori na huvwele ọkpọvi rẹ igọmẹti ọ haphia, jerẹ ọrẹ ene ghwe abọ ọwan ọke ephian, tephe rẹn awan, ku imaski rhọ, yanghene rhirhiẹ ye kologho erhe vwo emiamo. Erhe ruẹ ekwakwa enana, ne djephia taghene e vwo ọdaremẹro okokodo kpahen ẹghẹlẹ arhọ na.

12. Marhẹ uruemru-urhi rọ ha Proverbs 14:15 ono ru ha userhumu rẹn ọwan djẹ aruẹ iyẹnrẹn re ne kwerhọ ọke ukpokpogho ọrhọ homaphia?

¹² Uvwre ọke ukpokpogho, iyẹnrẹn ri vwa gba ina sabu homaphia uvwre ugbehian, ihworho re rhirhiẹ kẹrẹ ọwan, yanghene uvuẹn oghwa ra kpare iyẹnrẹn dede. Ukperẹ ene kwerhọ ‘kẹmro kẹmro’ re rhonrin, o fori na dabu kerhọ iyẹnrẹn rọ gbare rẹ igọmẹti yanghene idọkitọ i haphia. (Se Proverbs 14:15.) Ugboma Usuon na ọrhẹ eghọn ukoko sansan, a damoma nẹ aye i vwo iyẹnrẹn rọ gbare bọmọke aye ki dje ọkpọvi vwe ikoko kpahen uyono ukoko, ọrhẹ owian aghwoghwo na. (Heb. 13:17) Arha nyalele ọkpọvi erana, na sẹrorẹ oma ọwan ọrhẹ awọrọ nẹ ẹkuọn. Ana ji sabu lẹrhẹ awọrọ ha omamọ ukẹro ni Iseri Jehova uvuẹn ekete re rhirhiẹ.​—1 Pet. 2:12.

13. Marhẹ ene ru djephia taghene arhọ ọghanren rẹn ọwan arha huvwele urhi Jehova sekpahen ọbara?

¹³ E rhe Iseri Jehova rhẹ ihworho ra ha ukẹro ọghoghanren ni ọbara. Ọwan a huvwele urhi Jehova kpahen ọbara, nyoma re vwe kwe se ọbara rhẹ oma, ọrhọ tobọ rhianẹ ekwakwa obiobiomu ọ phiare kpregede. (Acts 15:28, 29) Ọrẹn, ọrana o mevirhọ taghene ọwan i guọlọ hwu-u. Ukpomaran, ọwan e ni arhọ ghanghanren. Ọwan e bru idọkitọ ri mwuegbe ji dabu tẹn ona, ri na sabu simi ọwan vabọ ọbara ẹha.

14. Marhẹ ene ru kẹnoma rẹn omesimo rọ nọ vi kpare ọwan te ihọsipita?

¹⁴ Arha hẹrote ugboma ọwan nyoma ra na nyalele irorẹdjẹ ra hunute uvuẹn urhomu-ẹmro uyono ọnana, ọkezẹko ibiẹ omesimo ọvo ya na guọlọ. Erhe vwo omọkpokpọ, na na kiki sasa orhianẹ a bẹrerẹ ọwan. Ana ji sabu kẹnoma rẹn ẹkuọn ri na kpare ọwan te ihọsipita, ji bẹrẹ ọwan ogege, nyoma ra dabu ruẹ dẹndẹn uvuẹn oghwa ọrhẹ ekete ra wian, kugbe ọrẹ ana nyalele irhi re suẹn izede.

15. (a) Mesoriẹ ọghanren na kpare ọbe rọ ta kpahen oborẹ a guọlọre ne simi ọwan lele ọke ephian? (Ni ifoto na.) (b) Jerẹ oborẹ ividio na o djephia, marhẹ ene ru brorhiẹn ri gbare kpahen ọbara ra na ha ruiruo ọke omesimo?

¹⁵ Fọkime ọwan e ni arhọ ghanghanren, ne fiobọrhọ ọbe rọ ta kpahen oborẹ a  guọlọre ne simi ọwan lele, ji kpariẹ lele oma ọke ephian. b Nyoma ọbe ọnana, ne dje iroro ọwan kpahen ọbara re se rhẹ oma, ọrhẹ omesimo ezẹko phia. DPA kadi ọnọ ọ gbare? Orhianẹ o fori ne wu ya ọrọrọ, yanghene ha iyẹnrẹn erọrọ ba ọro gberiruo, ruie ogege. Itiọrurhomẹmro, arha ya oborẹ a guọlọre rhotọre, e vwe rhe kpọke ta rẹn idọkitọ oborẹ ono simi ọwan lele-e. Ọrana ọnọ ji ha userhumu rẹn ihworho re simi ọwan ja yẹ ọwan imwu yanghene omesimo rọ nọ suẹ ẹkuọn. c

16. Me ye ne ruo orhianẹ e rhe oborẹ ana ya rhẹ ọbe ro dje kpahen aruẹ omesimo re ne vwobọrhọ-ọ?

¹⁶ O toro oborẹ e rhiẹ uphuphẹn te-e, yanghene vwo omọkpokpọ te-e, ana sabu kon yanghene kpomu. (Eccl. 9:11) Omarana, ono rhiẹ emru ẹghwanren re ne fiobọrhọ ọbe ro dje oborẹ a guọlọre ne simi ọwan lele. Orhianẹ we rhe oborẹ wu na ya rhọ ye-e, nekpẹn userhumu mie ekpako ri ha ukoko wu havwọ. Aye a damoma rhe oborẹ ọ ha uvuẹn ọbe na, ọrhẹ oborẹ ana ya rhọ ye, ọrẹn aye i brorhiẹn aruẹ omesimo wu guọlọre wẹ-ẹn. Ọrana orhienbro omobọ ọnọ. (Gal. 6:4, 5) Ọrẹn, aye ina  sabu ha userhumu wẹn vwẹruọ irorẹdjẹ ri havwiẹ, ji leluo ya oborẹ wu guọlọre rhotọre.

17. Marhẹ ene ru djephia taghene e vwo uruemru re roro te sekpahen omọkpokpọ ọwan?

¹⁷ Ẹhẹn obrorhiẹn ọwan ri Baibol na o yonorin, yọ hobọte odjẹ buebun ra djẹ sekpahen omọkpokpọ ọwan ọrhẹ aruẹ omesimo ra guọlọre. (Acts 24:16; 1 Tim. 3:9) Ọke re brorhiẹn, ji lele awọrọ ta kpahiẹn, o fori na ha uruemru-urhi rọ ha Philippians 4:5 ruiruo, rọ tare: “Jenẹ ihworho ephian i rhe kpahen uruemru re roro te are.” Erhe vwo uruemru re roro te, e vwe rhe brudu phan kpahen omọkpokpọ ọwa-an; a vwa ji damoma ruie nẹ awọrọ i kwerhọ irorẹdjẹ ọwa-an. E vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na, e ji mwuọghọ rẹn aye, ọrhọ tobọ rhianẹ orhienbro aye i vẹnẹ erẹ ọwan.​—Rom. 14:10-12.

18. Marhẹ ene ru dje ọdaremẹro phia fọkiẹ ẹghẹlẹ arhọ na?

¹⁸ E dje ọdaremẹro ọwan phia rẹn Jehova ro rhiẹ Esiri arhọ, nyoma ra hẹrote oma ọwan ji wian ekete omẹgbanhon ọwan o teri riẹn. (Rev. 4:11) Vwana, ene vi nyerẹn ghele emiamo ọrhẹ ukpokpogho sansan. Ọrẹn, ọrana rhẹ akpọ Ọmemama ọwan ọ guọlọre ne nyerẹ-ẹn. Phẹrẹkpẹ, ọnọ yẹ ọwan arhọ i bẹmẹdẹ rọ vabọ omiamiamo ọrhẹ uhwu. (Rev. 21:4) Ọrẹn vwana, orhiẹ oborẹ orhomurun re ne nyerẹn, ji ga Ọsẹ ọwan ro vwo ẹguọlọ, Jehova!