Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 9

Koloaʻaki ʻa e Meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ko e Moʻuí

Koloaʻaki ʻa e Meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ko e Moʻuí

“Fakafou ʻiate ia, ʻoku tau maʻu ai ʻa e moʻuí mo ngaue holo ai mo tau ʻi aí ni.”​—NGĀ. 17:28.

HIVA 141 Moʻuí ko e Mana Fakaofo

ʻI HE KUPÚ NI a

1. ʻOku mahuʻinga fēfē ʻetau moʻuí kia Sihova?

 SIOLOTO atu ʻoku ʻoatu ʻe ha kaumeʻa kiate koe ha tā valivali motuʻa kae mahuʻinga ʻaupito​—ko ha tā valivali laulōtaha. ʻOku ʻi ai ʻa e tafaʻaki ʻo e fakatātaá kuo kamata ke mole atu hono lanú, tau ai ha meʻa pea matangatanga. Neongo ʻa e fanga kiʻi maumau ko iá, ko e mahuʻinga ʻo e tā valivalí ko e tola ʻe laui miliona. Ko e moʻoni te ke houngaʻia pea maluʻi ʻa e tā valivali ko iá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, kuo foaki mai ʻe Sihova ha meʻaʻofa mahuʻinga, ko e meʻaʻofa ko e moʻuí. Ko hono moʻoní, ʻoku fakahaaʻi ʻe Sihova ʻene fakamahuʻingaʻi lahi ʻetau moʻuí ʻaki hono foaki mai hono ʻAló ko ha huhuʻi maʻa kitautolu.​—Sione 3:16.

2. Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he 2 Kolinitō 7:1, ko e hā ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova meiate kitautolú?

2 Ko Sihova ʻa e Matavai ʻo e moʻuí. (Saame 36:9) Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e moʻoni ko ení ʻi heʻene pehē: “Fakafou ʻiate ia, ʻoku tau maʻu ai ʻa e moʻuí mo ngaue holo ai mo tau ʻi aí ni.” (Ngā. 17:25, 28) Ko ia ʻoku feʻungamālie ke tau lave ki heʻetau moʻuí ko ha meʻaʻofa mei he ʻOtuá. ʻOkú ne tokonaki anga-ʻofa mai ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻu ke moʻui aí. (Ngā. 14:15-17) Ka ʻoku ʻikai ke fakatolonga fakaemana ʻe Sihova ʻetau moʻuí. ʻI hono kehé, ʻokú ne ʻamanekina mai ke tau fai ʻa e lelei taha te tau malavá ke tokanga ki heʻetau moʻui lelei fakaesinó mo e fakalaumālié. (Lau ʻa e 2 Kolinitō 7:1.) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau maluʻi ʻetau moʻui leleí mo ʻetau moʻuí, pea ʻe lava fēfē ke tau fai ia?

FAKAMAHUʻINGAʻI ʻA E MEʻAʻOFA KO E MOʻUÍ

3. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe taha ʻoku totonu ai ke tau feinga ke kei hoko ʻo moʻui leleí?

3 Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻoku totonu ai ke tau feinga ke moʻui leleí koeʻuhí ke lava ʻo tau tauhi kia Sihova ʻi he lelei taha ʻo ʻetau malavá. (Mk. 12:30) ʻOku tau holi ke ʻoatu hotau “sinó ko ha feilaulau ʻoku moʻui, toputapu pea mo fakahōifua ki he ʻOtuá,” ko ia ʻoku tau fakaʻehiʻehi mei he fili ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau ʻiloʻi te ne uesia ʻetau moʻui leleí. (Loma 12:1) Ko e moʻoni, ʻoku fakangatangata pē ʻa e meʻa ʻoku lava ke tau fai ke kei hoko ai ʻo moʻui leleí. Ka ʻoku tau fai ʻa e meʻa ʻoku tau malavá koeʻuhí ʻoku tau loto ke fakahāhā ki heʻetau Tamai fakahēvaní ʻoku tau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa ko e moʻuí.

4. Ko e hā naʻe loto ʻa Tuʻi Tēvita ke ne faí?

4 Naʻe fakamatalaʻi ʻe Tuʻi Tēvita ʻa e ʻuhinga naʻá ne koloaʻaki ai ʻa e meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ko e moʻuí ʻi heʻene tohi: “Ko e hā ha tupu ʻe maʻu ʻi heʻeku maté, ʻi heʻeku ʻalu hifo ki he luó? ʻE fakahīkihikiʻi koe ʻe he efú? Te ne fakahaaʻi ʻa hoʻo faitōnungá?” (Saame 30:9) Naʻe hiki nai ʻe Tēvita ʻa e ngaahi lea ko iá ʻi he ofi ki he ngataʻanga ʻene moʻuí. Ka naʻá ne fakapapauʻi ke hokohoko atu ʻene moʻuí pea kei moʻui lelei ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloá koeʻuhi ke lava ke ne fakahīkihikiʻi ʻa Sihova. ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko kitautolu kotoa ʻoku tau maʻu ʻa e fakapapau tatau.

5. Tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻumotuʻá pe ʻoku tau puke lahi fēfē, ko e hā ʻe lava ke tau faí?

5 Ko e mahamahakí mo e taʻumotuʻá ʻokú ne taʻofi nai kitautolu mei hono fai ʻa e ngaahi meʻa lahi naʻa tau fai ki muʻá. Ko hono olá, te tau ongoʻi ʻita nai mo loto-mamahi. Ka ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito te tau foʻi pea ʻikai toe tokanga ki heʻetau moʻui leleí. He ko e hā? Koeʻuhí tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻumotuʻá pe ʻoku tau puke lahi fēfē, ʻoku kei lava pē ke tau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova, hangē ko Tuʻi Tēvitá. He fakalotomāfana ē ke ʻiloʻi ko hotau ʻOtuá ʻokú ne koloaʻaki kitautolu neongo ʻetau taʻehaohaoá! (Māt. 10:29-31) Neongo kapau te tau mate, te ne holi ke fokotuʻu mai kitautolu. (Siope 14:14, 15) Lolotonga ʻetau kei moʻuí, ʻoku tau loto ke fai ʻa e meʻa ʻoku tau malavá ke maluʻi ʻetau moʻui leleí mo ʻetau moʻuí.

FAKAʻEHIʻEHI MEI HE TŌʻONGA FAKATUPU MAUMAÚ

6. Ko e hā ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova meiate kitautolu ʻi he fekauʻaki mo ʻetau tōʻonga kaí mo e inú?

6 Neongo ko e Tohi Tapú ʻoku ʻikai ko ha tohi ki he tokangaekina ʻo e moʻui leleí pe faleʻi ki he founga kai moʻui leleí, ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa e fakakaukau ʻa Sihova fekauʻaki mo e ngaahi tafaʻaki ko ení. Ko e fakatātaá, ʻokú ne ekinaki mai ke tau “taʻofi ʻa e ngaahi meʻa fakatupu maumaú” ʻa ia te ne uesia hotau sinó. (Tml. 11:10) Ko e kai fakaputá mo e konaá, ʻa ia ʻokú na fakatou fakamanamanaʻi ʻa e moʻuí, ʻoku fakahalaiaʻi ia ʻe he Tohi Tapú. (Pal. 23:20) ʻOku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi heʻetau fili ʻa e meʻa ke tau kai mo inú pea mo hono lahí.​—1 Kol. 6:12; 9:25.

7. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he faleʻi ʻoku maʻu ʻi he Palōveepi 2:11 ke fai ʻa e ngaahi fili lelei fekauʻaki mo ʻetau moʻui leleí?

7 ʻE lava ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku fakahāhā ai ʻa e houngaʻia loloto ki he meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ko e moʻuí ʻaki hono ngāueʻaki ʻetau malava fakaefakakaukaú. (Saame 119:99, 100; lau ʻa e Palōveepi 2:11.) Ko e fakatātaá, ʻoku tau fakahāhā ʻa e fakafuofua leleí ʻi he meʻa ʻoku tau kaí. Kapau ʻoku tau saiʻia ʻi ha meʻakai pau ka ʻoku tau ʻiloʻi ʻokú ne ʻai ke tau puke, ko e fakakaukau leleí ʻokú ne ueʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei hono kai iá. ʻOku tau toe fakamoʻoniʻi ʻoku tau fakakaukau lelei ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha mohe feʻunga, fakamālohisino maʻu pē, tōʻongaʻaki ʻa e haisini fakafoʻituituí, pea tauhi hotau ʻapí ke maʻá.

TOKANGA KI HE TUʻUNGA MALÚ

8. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e fakakaukau ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e tuʻunga malú?

8 Ko e Lao ʻa Sihova ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí naʻe kau ai ʻa e ngaahi fakahinohino naʻe tokoni ke fakaʻehiʻehi ai mei he hoko ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki lalahi ʻi ʻapi pea ʻi he ngāueʻangá. (ʻEki. 21:28, 29; Teu. 22:8) Ko e ngaahi fakatuʻutāmaki fakatupu mate naʻe fakatupunga ʻe ha tokotaha tāmate fāinoa naʻe ʻi ai hono ngaahi nunuʻa mafatukituki. (Teu. 19:4, 5) Naʻe fiemaʻu ʻi he Laó naʻa mo e faʻahinga naʻa nau fakahoko fāinoa ha meʻa ʻo mate ai ha kiʻi tama teʻeki fanauʻi ʻe tauteaʻi. (ʻEki. 21:22, 23) ʻOku fakamāʻalaʻala mai ʻe he Folofolá ʻoku loto ʻa Sihova ke tau tokanga ki he tuʻunga malú.

ʻI he ngaahi tuʻunga ko ení, ʻe lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he moʻuí? (Sio ki he palakalafi 9)

9. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke tau fai ke fakaʻehiʻehi ai mei he fakatuʻutāmakí? (Sio foki ki he fakatātaá.)

9 ʻOku tau fakahāhā ʻoku tau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ko e moʻuí ʻaki hono fakapapauʻi ʻoku malu ʻa hotau ʻapí mo e ngāueʻangá. Ko e fakatātaá, ʻoku tau fakaʻauha ʻa e ngaahi meʻa māsilá, kemikale koná pe ngaahi faitoʻó ʻi ha founga ʻoku malu, pea ʻoku tau tuku ʻa e ngaahi meʻa ko iá ʻi ha feituʻu ʻoku ʻikai lava ke aʻu ki ai ʻa e fānau īkí. ʻI he taimi ʻoku tau tafu ai ha afi, tuʻu ha vai mafana mo ngāueʻaki ʻa e ngaahi naunau fakaʻuhilá, ʻoku ʻikai ke tau tuku taʻetokangaʻi ia. ʻOku ʻikai ke tau fakaʻuli ʻi ha meʻalele kapau ʻoku ʻikai ke tau fakafuofua lelei koeʻuhi ko ha faitoʻo ʻoku tau ngāueʻaki, inu ʻolokaholo pe ʻikai maʻu ha mohe feʻunga, pea ʻoku ʻikai ke tau tuku ke fakahohaʻasi kitautolu ʻe hono ngāueʻaki ha meʻangāue fakaʻilekitulōnika lolotonga ʻa e fakaʻulí.

ʻI HE HOKO HA FAKATAMAKI

10. Ko e hā ʻe lava ke tau fai ʻi he ki muʻa mo e lolotonga ha fakatamaki ʻokú ne fakamanamanaʻi ʻa e moʻuí?

10 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai malava ke tau kalofi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fakamanamanaʻi ʻa e moʻuí. ʻOku tautefito ʻene moʻoni ení ʻi he hoko ʻa e ngaahi fakatamaki fakaenatulá, ngaahi mahaki mafolalahiá mo e ngaahi fepaki fakamālohí. Kae kehe, ʻi he hoko ʻa e ngaahi fakatamaki peheé, ʻe lava ke tau feinga ke fakasiʻisiʻi hono ngaahi nunuʻá pea feinga ke tau hao moʻui ʻaki ʻa e talangofua ki he tuʻutuʻuni fekauʻaki mo e feʻaluʻakí, ko e fetukutuku mei ʻapí pea mo e ngaahi fakangatangata fakavavevave kehe. (Loma 13:1, 5-7) Ko e ngaahi fakamanamana ʻe niʻihi ʻoku tau tomuʻa ʻilo ʻe hoko, ko ia ʻoku lelei ke tau muimui ki ha fakahinohino pē ʻoku ʻomai ʻe he kau maʻu mafai fakalotofonuá ke tokoniʻi kitautolu ke mateuteu ki ha fakatamaki. Ko e fakatātaá, ʻe ʻaonga nai ke tau maʻu ha vai feʻunga pea mo e meʻakai ʻoku tolonga pea mo ha naunau fakafaitoʻo fakavavevave.

11. ʻI he mafola ha mahaki pipihi, ko e hā ʻoku totonu ke tau loto-lelei ke faí?

11 Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai kapau ʻoku mafola ha mahaki pipihi ʻi he feituʻu ʻoku tau nofo aí? ʻOku totonu ke tau talangofua ki he ngaahi fakahinohino ki he tuʻunga fakavavevavé, hangē ko e fanofanó, tauhi ʻa e vā mamaʻó, tui ha meʻa maluʻi ʻi he matá mo e kolonitiní. Ko ʻetau fai tōtōivi ʻa e ngaahi meʻa ko ení ʻoku fakahaaʻi ai ʻetau houngaʻia loloto ʻi he meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ko e moʻuí.

12. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he tefitoʻi moʻoni ʻi he Palōveepi 14:15 ke tau ʻiloʻilo ʻi heʻene haʻu ki he fakamatala ʻoku tufaki holo ʻi he lolotonga ha fakatamaki?

12 Lolotonga ʻa e ngaahi tuʻunga fakavavevavé, ko e fakamatala taʻetotonú ʻe tufaki holo nai ʻi he ngaahi kaungāmeʻá, kaungāʻapí pea ʻi he mītiá. ʻI he ʻikai tui ki he “lea kotoa pē” ʻoku tau fanongo ki aí, ʻoku lelei ke tau fanongo ki he ngaahi maʻuʻanga fakamatala alafalalaʻanga taha mei he puleʻangá mo e potungāue moʻuí. (Lau ʻa e Palōveepi 14:15.) Ko e Kulupu Pulé mo e ngaahi ʻōfisi vaʻá ʻoku nau feinga lahi ke maʻu ʻa e fakamatala totonú ki muʻa ke ʻoatu ʻa e fakahinohino fekauʻaki mo e fakataha ʻa e fakatahaʻangá mo e ngāue fakamalangá. (Hep. 13:17) ʻI he fengāueʻaki fakatahá, ʻoku tau maluʻi ai kitautolu mo e niʻihi kehé mei he fakatuʻutāmakí. Te tau toe pouaki ai ʻa e ongoongo lelei ʻo e fakatahaʻangá ʻi he komiunitií.​—1 Pita 2:12.

MATEUTEU KE FAKAʻEHIʻEHI MEI HE TOTÓ

13. ʻOku anga-fēfē ʻetau fakahāhā ʻoku tau koloaʻaki ʻa e meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ko e moʻuí ʻi heʻene haʻu ki he ʻīsiu fekauʻaki mo e totó?

13 Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻiloʻi lelei kinautolu ki heʻenau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e toputapu ʻo e totó. ʻOku tau talangofua ki he lao ʻa Sihova fekauʻaki mo e totó ʻaki ʻa e fakafisi ke tali ha huhu toto, naʻa mo e ʻi he lolotonga ha meʻa fakafaitoʻo fakavavevave. (Ngā. 15:28, 29) Neongo ia, ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻoku tau fie mate. ʻI hono kehé, ʻoku tau koloaʻaki ʻa e meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ko e moʻuí. ʻOku tau kumi ki he tokoni ʻa e kau toketā ʻa ia ʻoku nau loto-lelei ke tokonaki mai ʻa e tokoni fakafaitoʻo lelei ʻaupito ʻo ʻikai kau ai ha huhu toto.

14. ʻE lava fēfē ke tau fakasiʻisiʻi ʻa e fiemaʻu ko ia ke fai ha ngāue fakafaitoʻo mafatukituki kiate kitautolu?

14 ʻOku lava ke tau fakasiʻisiʻi ʻa e fiemaʻu ko ia ke fai ha ngāue fakafaitoʻo mafatukituki kiate kitautolu ʻaki ʻa e muimui ʻi he ngaahi fokotuʻu ki he moʻui leleí naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kupu ko ení. Ko ʻetau moʻui lelei angé, ko ʻetau mālohi ange ia ʻi he lolotonga pe ʻi he hili ha tafa kuo pau ke fai kiate kitautolu. ʻOku lava foki ke tau fakasiʻisiʻi ʻa e fiemaʻu ke fai ha tafa fakavavevavé ʻaki hono toʻo ʻa e ngaahi meʻa ʻe ala fakatupunga ha fakatamaki ʻi ʻapi pea ʻi he ngāueʻangá pea ʻaki ʻa e talangofua kakato ki he lao ʻo e halá.

Koeʻuhi ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e meʻaʻofa ko e moʻuí, ʻoku tau fakafonu ha kaati HCD pea ʻalu holo mo ia ʻi he taimi kotoa pē (Sio ki he palakalafi 15) d

15. (a) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ʻalu holo mo ʻetau kaati HCD fakamuimui tahá? (Sio foki ki he fakatātaá.) (e) Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he vitioó, ʻe lava fēfē ke tau fai ha ngaahi fili ʻosi fakakaukauʻi lelei fekauʻaki mo hono ngāueʻaki fakafaitoʻo ʻo e totó?

15 Koeʻuhi ʻoku tau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa ko e moʻuí, ʻoku tau fakafonu ʻa e kaati Fakahinohino ki he Tokangaʻi ʻo e Moʻuí (HCD) pea tau ʻalu holo mo ia ʻi he taimi kotoa pē. b Fakafou ʻi he kaati ko ení, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau vakai fekauʻaki mo e huhu totó mo e ngaahi founga fakafaitoʻo ʻe niʻihi. ʻOkú ke maʻu ʻa e kaati HCD fakamuimui tahá? Kapau ʻokú ke fiemaʻu ke fakafonu pe fakafoʻou hoʻo kātí, ʻoua ʻe tautoloí. Ko hono fakahaaʻi mahino hotau lotó ʻaki hono hiki iá ʻe tokoni ai ke fakaʻehiʻehi mei hano toloi ʻikai fiemaʻu ʻa hono fai hotau faitoʻó. Te tau toe tokoni ai ki he kau ngāue fakafaitoʻó ke fakaʻehiʻehi mei ha ngaahi taʻefemahinoʻaki te ne uesia kitautolu. c

16. Ko e hā ʻe lava ke tau fai kapau ʻoku tau taʻepauʻia ʻi he founga ke fakafonu ai ha kaati HCD?

16 Neongo pe ko e hā hotau taʻumotuʻá pe ko hotau tuʻunga moʻui leleí, ʻoku tau tuʻu laveangofua kotoa ki he hoko ha ngaahi fakatamaki mo e mahamahakí. (Tml. 9:11) Ko ia ai, ʻe fakapotopoto moʻoni ke tau fakafonu ha kaati HCD. Kapau ʻokú ke taʻepauʻia ʻi he founga ke fakafonu ai ʻa e kaati ko ení, kole ki he kau mātuʻa fakalotofonuá ke nau tokoniʻi koe. ʻOku nau feinga ke alāanga mo e founga ke fakafonu ai ʻa e kaati ko ení, ka heʻikai ke nau fai ʻa e ngaahi fili fakafaitoʻó maʻau. Ko e fatongia ia ʻoʻou. (Kal. 6:4, 5) Kae kehe, ʻe lava ke nau tokoniʻi koe ke mahinoʻi ʻa e ngaahi fili ʻe lava ke ke faí pea fakahaaʻi ho lotó ʻaki hono hiki ia ʻi he kātí.

HOKO ʻO FAKAKAUKAU LELEI

17. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau fakakaukau lelei fekauʻaki mo ʻetau moʻui leleí?

17 Ko e lahi ʻo e ngaahi fili ʻoku tau fai fekauʻaki mo ʻetau moʻui leleí mo e founga fakafaitoʻó ʻoku makatuʻunga tefito ia ʻi hotau konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú. (Ngā. 24:16; 1 Tīm. 3:9) ʻI heʻetau fai ʻa e ngaahi filí pea talanoa ki ai mo e niʻihi kehé, ʻoku lelei ke tau ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he Filipai 4:5: “Tuku ke hoko hoʻomou fakakaukau leleí ʻo ʻiloʻi ʻe he tangata kotoa pē.” ʻI heʻetau fakakaukau leleí, ʻoku ʻikai ke tau hohaʻa tōtuʻa fekauʻaki mo ʻetau moʻui lelei fakaesinó; pea ʻoku ʻikai ke tau tenge ʻa e niʻihi kehé ke nau ohi ʻetau vakaí. ʻOku tau ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, neongo kapau ko e ngaahi fili ʻoku nau faí ʻoku kehe ia mei haʻatautolú.​—Loma 14:10-12.

18. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻetau houngaʻia ki he meʻaʻofa ko e moʻuí?

18 ʻOku tau fakahāhā ʻetau houngaʻia kia Sihová, ʻa e Matavai ʻo e moʻuí, ʻaki ʻetau maluʻi ʻetau moʻuí pea ʻaki hono foaki kiate ia ʻa hotau lelei tahá. (Fkh. 4:11) ʻI he taimí ni, kuo pau ke tau fekuki mo e mahamahakí mo e fakatamakí. Ka ʻoku ʻikai ko e moʻui eni naʻe fakataumuʻa ʻa e Tokotaha-Fakatupú ke tau maʻú. ʻOku vavé ni ke ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e moʻui taʻengatá ʻo ʻikai ha langa mo e mate. (Fkh. 21:4) ʻI he lolotonga ní, he lelei ē ke kei moʻui pea ke tauhi ki heʻetau Tamai fakahēvani ʻofá, ʻa Sihova!

HIVA 140 Moʻui Taʻengatá​—Kuo Hoko!

a ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he kupu ko ení ke langa hake ʻetau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ko e moʻuí. Te tau vakai ki he ngaahi sitepu pau ʻe lava ke tau fou ai ke maluʻi ʻetau moʻui leleí mo ʻetau moʻuí ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha fakatamaki pehē foki ke fakasiʻisiʻi ʻa e hoko ha fakatuʻutāmaki. Te tau toe lāulea ki he meʻa kuo pau ke tau fai ke mateuteu ki ha fiemaʻu fakafaitoʻo fakavavevave.

b ʻOku toe ui ʻa e kaati ko ení ko ha DPA.

d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha kiʻi tokoua talavou ʻokú ne fakafonu ʻene kaati HCD pea fakapapauʻi ʻokú ne ʻalu holo mo ia.