Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 12

Ponj lembe lee iwi Yehova nikadhu kud i piny m’ecwiyo

Ponj lembe lee iwi Yehova nikadhu kud i piny m’ecwiyo

“Kite pare ma nen ungo ubenen terere niai m’ecwiyo ng’om, pilembe gibenen nikadhu kud i piny m’ecwiyo.”​—RUM. 1:20.

WER 6 Polo ubenyutho dwong’ pa Mungu

I ADUNDO a

1. Yob utundo ning’eyo Yehova cuu i yo acel ma kani?

 KUD i kind wec ceke ma Yob uweco ku jumange i kwo pare zoo, wecne m’eweco ku Yehova Mungu re ma pire bino tek lee. Yehova utiyo ku giracwiya pare moko ma wang’u ijo pi nidwoko cwiny Yob tek iwi rieko man copo m’etie ko pi nigwoko jurutic pare. Ku lapor, epoyo wi Yob nia ebedieng’ pi yedi; pieno ecopo dieng’ pire bende. (Yob 38:39-41; 39:1, 5, 13-16) Niai kud i lapor mi cwic maeno, Yob unwang’u ponji dupa iwi kite pa Mungu pare.

2. Pirang’o saa moko ecopo bedo iwa tek nineno giracwiya pa Yehova?

2 Wan bende waromo nwang’u ponji lee iwi Mungu mwa kinde ma wabeneno piny m’ecwiyo. Re saa moko ecopo bedo iwa lembe ma tek nitimo kumeno. Ka wabekwo i adhura, waromo neno ngo kubang’ ceng’ piny dupa ma Yehova ucwiyo. Kadok wabekwo i kiaru de, waromo nwang’u nia wambe ku saa mi ponjo lembe iwi giracwiya. Dong’ wakenenu nia pirang’o pire tie tek ninwang’u saa man nitimo tego mi beneno giracwiya. Wabineno kite ma Yehova giku Yesu gitiyo ko ku giracwiya pi nimiyo ponji, man gin ma wacopo timo pi ninwang’u ponji dupa niai i kum giracwiya.

PIRANG’O KWAYU WABED WANEN GIRACWIYA?

Yehova umito Adamu unwang’ anyong’a i kum giracwiya man ecak nying’ yedi (Nen udukuwec mir 3)

3. Ang’o m’unyutho nia Yehova umito Adamu unwang’ anyong’a i kum cwici?

3 Yehova ugam umito nia ng’atu ma kwong’a unwang’ anyong’a i kum cwic pare. Saa ma Mungu ucwiyo Adamu, emiyo ire paradizo ma leng’ kara ebed enene man emiyo ire tic mi fure ku niketho emedere. (Tha. 2:8, 9, 15) Kepar anyong’a m’Adamu ubino ko kinde m’ebeneno nying kodhi m’ubetwi man thiwe m’uthiwo ma leng’. Ebino rwom ma lee ni Adamu nigwoko podho mir Eden! Bende, Yehova ukwayu Adamu nia ecak nying’ yedi ma tung’ tung’. (Tha. 2:19, 20) Nwang’u Yehova copo caku nying leiman en gire, ento emiyo tic maeno ni Adamu. M’umbe jiji, i wang’ ning’iyo nying’ m’ecak i kum lei, Adamu ubed ung’iyo leinegi cuu, ebed eneno nyithi timo migi man kura migi. Adamu ucikere nimaru lembuno. Andha lembuno umiyo ire kaka mi medo foyofoc pare i kum rieko, bodho man cwic pa Won.

4. (a) Ukwayu wabed wanen giracwiya pi thelembe acel ma kani? (b) In imaru giracwiyane ma kani?

4 Thelembe acel ma wacikara nineno ko giracwiya cuu mandha utie pilembe Yehova ubemito watim kumeno. Ebekwayuwa kumae: “Wung’ai weng’wu malu, man wunen.” I ng’eye, epenjo nia ‘ng’a m’ucwio maeni?’ Dwoko wang’ penji eno utie kamaleng’. (Isa. 40:26) Yehova upong’o polo ku ng’om man nam ku giracwiya dupa ma wang’u ijo man piny maeno ceke ubeponjowa ku lembe dupa i wiye. (Zab. 104:24, 25) Bende kepar kite ma Mungu ucwiyo kowa. Ecwiyowa ku copo mi maru neno leng’o mi giracwiya. M’umedo maeno, emiyo iwa copo mi neno, mi winjo, mi mulo, mi bilo, man mi ng’wiyo piny. Copo maeno konyowa ninwang’u anyong’a i kum piny ma tung’ tung’ m’ecwiyo.

5. Nimakere ku Jurumi 1:20, bero ma kani ma wanwang’u ka wabeponjo lembe iwi giracwiya pa Yehova?

5 Biblia ubenyutho thelembe mange ma pire tek m’ubekwayu wabed wanen ko giracwiya. Giponjowa iwi kite pa Yehova. (Som Jurumi 1:20.) Ku lapor, kenen gin ma Yehova ucwiyo man nen kite ma ayi migi wang’u ko ijo. Nyo gibenyutho ngo rieko pa Mungu? Kepar bende pi kit cam ma tung’ tung’ ma nyayu anyong’a i iwa. Eno ubenyutho kamaleng’ nia emaru kodhi dhanu. Ka wabeneno kite ma tung’ tung’ pa Yehova nikadhu kud i piny m’ecwiyo, watuc ning’eye cuu man eno cwaluwa nicoro ceng’ini kude. Dong’ kawoni wakewanen yore moko ma Yehova utiyo ko ku giracwiya pi nimiyo ponji ma pire tek ni dhanu.

MUNGU BETIYO KU GIRACWIYA PI NIPONJOWA KU LEMBE I WIYE

6. Waromo nwang’u ponji ma kani ka wabeneno winyo ubevwaru?

6 Yehova utie ku kalandrie pare. Kubang’ oro i kind thum pa dwi mir ario nitundo i diere pa dwi mir abic, nyithindho mir Israel gibed gineno upa m’ubekadhu kud iwi ng’om migi ubedok yor i ng’om ma yo malu. Mungu uyero ni nyithindho mir Israel kumae: “Upa m’i polo ng’eyo nindo pare ma juketho.” (Yer. 8:7) Tap calu ma Yehova uketho nindo ni winyo maeno, rom rom kumeno eketho nindo m’ebikelo pokolembe pare i iye. Tin ka wabeneno udul winyo m’ubevwaru, eno copo poyo wiwa nigeno nia Yehova uketho “nindo” m’ebinyotho iye ng’om ma rac maeni.​—Hab. 2:3.

7. Nineno winyo m’ubetuk copo miyo iwa tegocwiny ma kani? (Isaya 40:31)

7 Yehova miyo kero ni jurutic pare. Nikadhu kud i bang’ Isaya, Yehova ung’olo nia kinde ma ka dhanu pare ging’ic kunoke cwinygi tur, ebimiyo igi tego “gibituk ku bomb ma calu acur.” (Som Isaya 40:31.) Nyithindho mir Israel gibed gineno acur m’uberingo i kor polo m’umbe nipadu bombgi lee, ma nwang’u lietho mi yamu m’ubeidho malu re m’ucwalugi. Eno tie poyowic ma ber nia ka Yehova umiyo kero ni winyo, ecopo miyo bende ni jurutic pare. Kan ibeneno winyo moko ma tek m’ubepadu bombe ku tego utuk lir lir i kor polo, poy nia Yehova copo miyo iri de tego mi voyo peko peri.

8. Yob unwang’u ponji ma kani iwi neno giracwiya pa Mungu, man wan ke wacopo nwang’u ponji ma kani?

8 Yehova uromo andha nia wagene. Yehova ukonyo Yob kara emedere nigene. (Yob 32:2; 40:6-8) I wec ma Mungu uweco ku Yob, eweco pi giracwiya ma tung’ tung’ calu ve nyikaluku, afuru, man lukoth. Bende, Yehova uweco pi yedi ma calu ve jobi man kana. (Yob 38:32-35; 39:9, 19, 20) Piny maeno ceke ubenyutho ngo kende kende tego pa Mungu ma wang’u ijo ento bende mer man rieko pare ma dit. Yob ufoyo Yehova pi wec maeno man etuc nigene nisagu m’i wang’e zoo. (Yob 42:1-6) Rom rom kumeno, ka wabeponjo lembe iwi giracwiya, wapoy nia Yehova utie ku rieko m’ajikine mbe, man tego pare usagu mwa swa. Ecopo daru bende peko mwa man ebidarugi ceke. Lembuno romo konyowa nidwoko genogen mwa tek i wiye.

YESU UBED UTIYO KU GIRACWIYA PI NIPONJO LEMBE IWI WON

9-10. Ceng’ ku koth ubeponjowa ku lembang’o iwi Yehova?

9 Yesu ung’eyo lembe lee iwi cwic. Calu “jabodho ma dit,” ebino ku rwom m’edikere ko i tic mi cwiyo piny karacelo ku Won. (Rie. 8:30) I ng’eye kinde m’ebino iwi ng’om, ebed etiyo ku giracwiya pi niponjo lembe ni julub pare iwi Won. Kenen ponjine moko m’eponjo.

10 Yehova nyutho mer pare ni dhanu ceke. I ponji ma wi got, Yesu telo nen mi julub pare iwi ceng’ ku koth, ma tie giracwiya ario ma dhanu dupa beparu ngo nia gitie piny ma segi. Giracwiya ario maeno zoo pigi tie tek kara wabed kwo. Nwang’u Yehova copo miyo ngo piny maeno ni dhanu m’ubewore ngo. Re mer ucwale nimiyo ceng’ ku koth ni dhanu ceke. (Mat. 5:43-45) Yesu utiyo ku piny maeno pi niponjo julub pare nia Yehova ubemito wanyuth mer ni dhanu kpo. Saa ceke ma ka wabeneno leng’o pa ceng’ m’ubemwony kunoke ng’ico ma ber ma koth ubemiyo, lembene ketho waparu pi mer ma Yehova unyutho ni dhanu zoo. Lapor pare eno copo cwaluwa ninyutho mer ma rom nwang’u waberweyo lembanyong’a ni dhanu ceke.

11. Wacopo nwang’u tielocwiny ma kani ka wabeneno winyo mi kor polo?

11 Yehova pong’o yeny mwa mi kum. I ponji ma rom ma Yesu umiyo iwi got eno, eyero kumae: “Wunen winyo mi kor polo cuu; gicoyo ngo, gikayu ngo man gicoko de ngo dhu cam i dero; ento Wegwu ma n’i polo miyo igi cam.” Copere nia juwinj pa Yesu gibino neno winyo m’ubekadhu i wigi kinde ma Yesu upenjogi kumae: “Wun piwu tek ma sagugi ngo?” (Mat. 6:26) I yore mi mer maeno re ma Yesu ukonyowa nineno nia Yehova bipong’o yeny mwa mi kum! (Mat. 6:31, 32) Ponji maeno ma wanwang’u niai i kum giracwiya ubemedere nitielo cwiny jurutic pa Yehova ma giweg bedopwe. Nyamego moko m’aradu ma kwo i ng’om mi Espagne ubed unwang’u nia cwinye tur pilembe ecopo nwang’u ngo kabedo ma cuu m’ekwo i iye. Re i ng’eye kan ebeneno winyo ubetong’o nying kodhi man ubecamu ururu, lembene tielo cwinye lee mandha. Eyero kumae: “Winyo maeno gibed gipoyo wiya nia Yehova ubegwokogi man nia an bende ebigwoka.” Nyanok i ng’eye, nyamegone unwang’u kabedo m’eromo kwo i iye.

12. Nimakere ku Matayo 10:29-31, kira ubeponjowa ku lembang’o iwi Yehova?

12 Yehova dieng’ ku ng’atuman acel acel m’i kindwa. I wang’ ma Yesu uor jukwenda pare i lembanyong’a, ekonyogi nia kud gilwor dhanu ma bijai igi. (Som Matayo 10:29-31.) Pi nikonyogi, eweco pi kira ma tie winyo moko m’upong’ lee i Israel. Winyo maeno pigi bino tek akeca ngo i rundi pa Yesu. Re Yesu yero ni julub pare kumae: “Acel de mbe m’i kindgi ma bipodho i ng’om, ma Wegwu ung’eyo ngo.” I ng’eye emedo kumae: “Piwu tek nisagu kira dupa.” Kumeno re ma Yesu utego cwiny julub pare nia pi ng’atuman m’i kindgi utie tek i Yehova, dong’ gimbe ku thelembe mi lworo ragedo. Kinde ma gineno kira saa ma giberweyo i adhura man i kiaru, m’umbe jiji gibed gipoy i kum wec pa Yesu. Saa ceke kan ibeneno nyathi winyo moko, bed ipoy nia piri tek i Yehova; pilembe in de piri “tek nisagu kira dupa.” Ku kony pare, ibibedo ngo ku lworo i kum jai mi dhanu mange.​—Zab. 118:6.

WACOPO PONJO LEMBE LEE NENEDI IWI MUNGU NIKADHU KUD I GIRACWIYA?

13. Lembang’o ma bikonyowa ninwang’u ponji i kum giracwiya?

13 Giracwiya copo ponjowa ku lembe mange dupa iwi Yehova. Nenedi? Mi kwong’o, ukwayu wabed wanwang’ saa mi beneno giracwiya cuu. I ng’eye, ukwayu wabed wapar pi lembe ma gibeponjo kowa iwi Yehova. Wacopo nwang’u nia nitimo lembe maeno utie yot ungo saa ceke. Nyamego Géraldine ma kwo i Cameroun uwacu kumae: “Adongo i adhura, pieno anwang’u nia kwayu jutim tego ma lee pi nineno giracwiya.” Jadit cokiri moko ma nyinge Alfonso ukoro kumae: “Aponjo nia kwayu abed apang saa mi bedo kenda pi nineno giracwiya pa Yehova man mi nyamu i lembe iwi gin ma gibeponja ko i wiye.”

Kinde ma Daudi uneno giracwiya i ng’ete, enyamu i lembe iwi gin ma gibeponje ko iwi Yehova (Nen udukuwec mir 14)

14. Daudi unwang’u ponji ma kani kinde m’enyamu lembe iwi cwic pa Mungu?

14 Daudi ubed uparu lembe kilili mandha iwi giracwiya pa Mungu. Eyero ni Yehova kumae: “Kinde m’apido pi polo peri ma tic m’i cingi, dwi ku cero, m’iketho; dhanu en e ang’o, ma nia ipido pire?” (Zab. 8:3, 4) Eyo, kinde ma Daudi ubed ung’ayu wang’e malu i kor polo kud uthieno, anyong’a ubed unege ngo nineno nyikaluku anena kende, ento ebed enyamu bende i lembe iwi gin ma nyikalukune ubeponje ko iwi Mungu. Eponjo nia Yehova tie dwong’ lee. Saa mange, Daudi ubed uparu pi kite ma wath kume ucwiyere ko i min. Kinde m’enyamu i lembe iwi kite ma kume ucwiyere ko i ayi ma wang’u ijo, foyofoc pare pi rieko pa Yehova umedere ameda.​—Zab. 139:14-17.

15. Kemii lapor mi kurayung ma tung’ tung’ pa Yehova m’ineno nikadhu kud i giracwiya. (Zaburi 148:7-10)

15 Calu Daudi, in de imbe ku yeny mi cisayu bor kit cwic moko m’inyam lembe i wiye. Kan ibolo weng’i i ng’eti, icopo neno kurayung pa Yehova dupa nikadhu kud i giracwiya. Ku lapor, kenen tego pa Yehova kinde m’ibewinjo lietho pa ceng’ i dend kumi. (Yer. 31:35) Kepar pi rieko pa Mungu kinde m’ineno winyo ubegiero odgi. Par bende kite ma Yehova winjere ko kan ibeneno gwok uberingo m’ewotho winyo yibe. Foy Yehova pi mer pare kinde ma kan ibeneno min nyathin ubetuko ku nyathin pare. Watie ku kaka dupa mi ponjo lembe iwi Yehova pi kum giracwiya pare ceke gibeyungo en, dok ebed ma nok kunoke ma dit, ma ceng’ini kunoke ma bor.​—Som Zaburi 148:7-10.

16. Kwayu wabed ku lembakeca mi timo ang’o?

16 Mungu mwa utie Mungu ma riek, ma jamer, ma won tego man piny ceke m’ecwiyo tie leng’. Kura yung maeno ku mange bende dupa nen terere kinde ma ka wabeneno piny m’ecwiyo. Dong’ wabed wanweng’u saa nja mi benwang’u anyong’a i kum giracwiya, man mi paru pi gin ma gibeponjo kowa iwi Yehova. Ka watimo kumeno, wabicoro ceng’ini mandha ku Jacwic mwa. (Yak. 4:8) I thiwiwec m’ulubo, wabineno kite ma jurunyodo romo tiyo ko ku giracwiya pi nikonyo awiya migi kara gicor ceng’ini ku Yehova.

WER 5 Tic pa Mungu ma wang’u ijo

a Cwic pa Yehova talu ijo. Tic pare wang’u iwa niai i kum tego pa ceng’ nitundo i kum thiwe. Ponji ma wanwang’u iwi cwic copo bende nikonyowa ning’iyo nia Yehova tie Mungu ma nenedi. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi thelembe m’ukwayu wabed wanwang’ ko saa mi neno giracwiya cuu, man kite ma lembuno copo konyo kowa nicoro ceng’ini ku Mungu mwa.