Nakoni kanoana

Kiiba nakoni kanoana

KAONGORA IBUKIN TE REIREI 12

Reiakina Riki Taekan Iehova Man Ana Karikibwai

Reiakina Riki Taekan Iehova Man Ana Karikibwai

“A teretere raoi aroarona aika aki nonoraki ni moa mani moani karikan te aonnaba ni karokoa ngkai, ibukina bwa a noraki ni baika karikaki.”—IROM 1:20.

ANENE 6 A Tataekina Mimitongin te Atua Taiani Karawa

KANOANA a

1. Tera te anga teuana are e a kinaa riki iai Iehova Iobi?

 I BUAKON ana maroro ni kabane Iobi ni maiuna, ao iai teuana ae rianako riki ae bon ana maroro ma Iehova ae te Atua. Ibukini kakorakoraan ana onimaki Iobi ni wanawanan Iehova ao ana konabwai n tabeakinia Ana toro, e a taekin Iehova nakoina tabeua ana karikibwai aika kamimi. N te katoto, e kauringaki Iobi ae e bon tabeakinia maan te Atua, ngaia are E boni kona n tabeakina naba Iobi. (Iobi 38:39-41; 39:1, 5, 13-16) Man iaiangoani taiani karikibwai aikai, e a reiakina ae bati riki Iobi ibukin aroaron Atuana.

2. Bukin tera bwa e kangaanga n tabetai iroura neneran ana karikibwai Iehova?

2 Ti kona naba n reiakina ae bati riki ibukin Atuara ngkana ti neneri ana mwakuri ni karikibwai. Ma e bae n aki bebete karaoan anne n taai nako iroura. Ngkana ti maeka n te kaawa ae bubura, ti bae n aki kona n nori ni katoabong ana karikibwai Iehova aika bati. Ma ngkana ti maeka i buki, ti bae n namakinna bwa e a aki tau ara tai n neneri raoi. Ngaia are ti na noria bwa bukin tera ngkai e manena karekean te tai ae tau ao ara kakorakora n tarataraa raoi te karikibwai. Ti na nora aron Iehova ao Iesu ni kabongana te karikibwai n angareirei iai ao arora ni karekei riki reireiara man te karikibwai.

BUKIN TERA BWA TI RIAI N TARATARAA TE KARIKIBWAI?

E tangiria Iehova bwa e na kukurei Atam n Ana Karikibwai ao n arania maan (Nora barakirabe 3)

3. Tera ae oti iai bwa e tangiria Iehova bwa e na kukurei Atam n te karikibwai?

3 E tangiria Iehova bwa e na kukurei te moan aomata n Ana karikibwai. Ngke e karaoa Atam te Atua, ao E kamaekaa n te bwaretaiti ae tikauarerei ao e mwiokoia bwa e na ribanaia ao ni karababaanakoa te bwaretaiti anne. (KBwaai 2:8, 9, 15) Iangoa kukurein Atam ngke e nori koraa bwa a rikirake ao taian uee aika raure. Bon te tibwanga ae rianako iroun Atam tabeakinan te onnaroka ae Eten! E tuangaki naba Atam iroun Iehova bwa e na arania maan aika kakaokoro nako. (KBwaai 2:19, 20) E kona Iehova ni bon arania ma e angan Atam te mwioko anne. E boni bae Atam ni karaua n neneri raoi aroia maan n taraia bwa te aekakira teia ao aroia, imwain aranakia. E boni bae ni kukurei Atam ni karaoan aei. E a reke iai ana tai ni karikirakea riki ana kakaitau ibukini wanawanan Tamana, rabakauna, ao ana karioiango.

4. (a) Tera bukina teuana ngkai ti riai n nenera raoi te karikibwai? (b) Baikara mwakuri ni karikibwai aika ko kakaitau riki iai?

4 Teuana bukina ngkai ti riai n nenera raoi te karikibwai bwa e tuangira Iehova bwa ti na karaoa anne. E taku: “Euti matami nako karawa ao taraia.” E titiraki imwina ni kangai: “Antai ae karikii baikai?” E mataata te kaeka. (Ita. 40:26) E karikii Iehova bwaini karawa, bwain te aonnaba ao taari naba, ao ti kona n reiakina taekana mani baikai ni kabane. (TaiAre. 104:24, 25) Ao iangoa aroni karikara iroun te Atua. E karina i nanora te nano ni kakaitau ibukin tamaroan te karikibwai. E karekea naba te anga ae ti na kona iai ni kukurei ni kakaokoron ana karikibwai rinanon ara bwai n namakin aika nimaua aika te taratara, te kakauongo, tauakini bwaai, te nokangkang, ao te aroboi.

5. Ni kaineti ma I-Rom 1:20, ti na kangaa ni kakabwaiaaki man neneran ana karikibwai Iehova?

5 E kaotaki n te Baibara bukina riki teuana ngkai ti riai n nenera raoi te karikibwai. Ti reireinaki iai aroaron Iehova. (Wareka I-Rom 1:20.) N te katoto, tarai baike e kariki Iehova ao nora aroni baireani karaoaia raoi. Tiaki e oti iai wanawanan te Atua? Ao iangoi amwarake aika kakaokoro nako aika ti kona ni kang. Anne bon te bwai ni kakoaua raoi bwa e bon tangiriia aomata. Ngkana ti nori aroaron Iehova mani baike e a tia ni karaoi, ti a kinaa riki iai ao ti a kairaki bwa ti na kaania riki. Ti na nori ngkai aanga tabeua ake e kabongana iai te karikibwai Iehova n reireinia aomata reirei aika kakawaki.

E KABONGANA TE KARIKIBWAI TE ATUA N REIREINIRA IAI TAEKANA

6. Tera reireiara man tarataraaia mannikiba aika mwaing nakon te tabo teuana?

6 Iai te tai ae e a tia ni baireia Iehova ibukini baika a na riki. Ni katoa ririki i marenani baneni Beberuare ao nukan Mei, ao a kona I-Iteraera n nori taian titaoki ni kibakiba i karawa ao ni mwaing nako meang. E kangai te Atua nakoia I-Iteraera, “E atai naba ana tai te titaoki are i karawa.” (Ier. 8:7) N aron ae e a tia Iehova ni bairea te tai ae a na mwaing iai mannikiba aikai, e a tia naba ni bairea te tai are e na karokoa iai ana motikitaeka. Ngkana ti nori ngkai mannikiba ni mwaing nakon te tabo teuana, ti a kauringaki iai ae ti kona n onimakinna ae “n taina ae riai” ao Iehova e nang kamauna te waaki ae buakaka n te aonnaba aei.—Aba. 2:3.

7. Tera reireiara man tarataraani kiban te mannikiba? (Itaia 40:31)

7 E kakorakoraia ana toro Iehova. E berita Iehova rinanon Itaia bwa E na kakorakoraia Ana aomata bwa a aonga ni “kiba n aron ae kaanga iai baia ni kiba aika baia ni kiba ikare” ngkana a mamaara ke a bwara nanoia. (Wareka Itaia 40:31.) A taneiai I-Iteraera n nori ikare aika kiba i karawa ao n aki kakorakoraia ni kiba. A karaoa anne man irirakin ukin te ang. Ai tamaroara te kauring ae e boni kona Iehova ni kakorakoraia ana toro n aron ae e a tia n angania mannikiba akanne te korakora! Ngkana ko nora te mannikiba ae bubura ni kiba i rabarabani karawa ao n aki kakammwakuri baina, uringnga ae e kona naba Iehova n anganiko te korakora ni kaaitarai am kangaanga.

8. Tera reireian Iobi man neneran ana karikibwai te Atua ao tera reireiara mai iai?

8 Ti bon riai n onimakina Iehova. E buokaki Iobi iroun Iehova bwa e na karikirakea onimakinan Iehova. (Iobi 32:2; 40:6-8) Ngke e maroro ma Iobi, ao te Atua e taekini baika bati ake e karikii, n ikotaki ma taian itoi, naang, ao itiruan te iti. E taekinia naba maan Iehova n aron te kao mwaane ae moaanti, ao te aoti. (Iobi 38:32-35; 39:9, 19, 20) A kaotaki ni baikai ni kabane tiaki tii mwaakan te Atua ae korakora ma bon ana tangira naba ao wanawanana ae bati. E a onimakina riki Iehova Iobi imwin aia maroro aei. (Iobi 42:1-6) N aron naba anne, ngkana ti nenera te karikibwai, ti a kauringaki iai ae e rangi ni wanawana ao ni mwaaka riki Iehova nakoira. E kona naba ni katoki kataakira ni kabane. Ti buokaki n te koaua aei bwa ti na kakorakoraa onimakinana.

E KABONGANA IESU TE KARIKIBWAI N ANGAREIREI IAI IBUKIN TAMANA

9-10. Tera ae kaotaki man taai ao te karau ibukin Iehova?

9 E rangi n ataa taekan te karikibwai Iesu. Ngkai bon “te tia mwakuri ae mwaatai,” e kaai ni mwakuri ma Tamana ni karikan te iuniweeti. (TaeRab. 8:30) Imwina riki ni menan Iesu n te aonnaba, ao e kabongana te karikibwai n angareirei iai ibukin Tamana. Iangoi reirei tabeua ake e angareirei iai.

10 E kaota tangiraia aomata ni kabane Iehova. N te Kabwarabwara n te Maunga, ao Iesu e kairi aia iango taan rimwina nakoni karikibwai aika uoua aika a kakeai bongaia aomata aika bati ae taekan taai ao te karau. A kaai ni kakawaki baikai ibukini kateimatoaan te maiu. E kona n taui baikai Iehova mairouia aomata aika a aki beku irouna. Ma e tatangira ni katauraoa taai ao te karau nakoia aomata ni kabane. (Mat. 5:43-45) E kabongana Iesu te reirei aei n reireinia iai taan rimwina ae Iehova e kani kaota tangiraia aomata ni kabane. Ngkana ti nora tamaroani bungin taai ke bwakan te karau, ti kona n iaiangoa ana tangira Iehova ibukia aomata ni kabane. Ti kona ni kairaki n Ana katoto bwa ti na kaota te aeka n tangira naba anne n arora n uarongorongo nakoia aomata ni kabane.

11. Tera kaungaakira ae kona n reke ngkana ti tatarai mannikiba i annang?

11 E katauraoi Iehova baika ti kainnanoi ibukini maiura. N ana kabwarabwara naba Iesu anne ao e taku: “Taraiia raoi mannikiba i annang, bwa a aki ununiki ke n tai, ke n rikoi uaan arokaia nakon auti ni kaikobwai, ma e ngae n anne, e kakaamwarakeia Tamami are i karawa.” A boni bae n nori mannikiba ni kibakiba i eta naake a ongora iroun Iesu ngke e titirakinia aei: “Tiaki kam kakawaki riki nakoia?” (Mat. 6:26) N te aro aei a a karauaki iai nanora bwa e na bon tabeakini kainnanora Iehova ibukini maiura! (Mat. 6:31, 32) A teimatoa ni kaungaaki aika kakaonimaki n te reirei ae reke man te karikibwai aei. E namakina te bwarannano te tari te aine ae ataei i Tibein ibukina bwa e tuai man reke ana auti ae tau ibukina. Ma e kaungaaki nanona imwin noraia mannikiba n amwarake n taiani koraa ao uaanikai aika beeri. E taku, “A kauringai mannikiba akanne ae e bon tabeakinia Iehova ao e na bon tabeakinai naba.” E aki maan imwina, ao e a reke ana auti te tari te aine anne.

12. Ni kaineti ma Mataio 10:29-31, tera ae kaotaki ibukin Iehova irouia tibaaro?

12 Ti kakawaki iroun Iehova n tatabemanira nako. Imwain ae e kanakoia ana abotoro Iesu n uarongorongo, ao e buokiia n tokanikai i aoni maakakin te kakaaitara. (Wareka Mataio 10:29-31.) E karaoa anne n arona n taekina taekan te mannikiba ae rangi n ataaki i aon Iteraera ae te tibaaro. A rangi ni mangori mannikiba aikai n ana bong Iesu. Ma e tuangia taan rimwina ni kangai: “Bon akea temanna i buakoia ae e na bwaka i aontano n aki ataaki iroun Tamami.” E reitia n taku: “Kam kakawaki riki nakoia tibaaro aika mwaiti.” E karaui nanoia taan rimwina Iesu bwa a boni kakawaki iroun Iehova n tatabemania nako, ngaia are a aki riai ni maaka te bwainikirinaki. A boni bae taan rimwina n ururingi ana taeka Iesu ngkana a nori tibaaro n aia tai n uarongorongo ni kaawa aika bubura ao aika uarereke. Ngkana ko nora te mannikiba ae uarereke, uringnga ae ko kakawaki iroun Iehova ibukina bwa ko “kakawaki riki nakoia tibaaro aika mwaiti.” Man ana ibuobuoki, ko na bon aki maaku ngkana a kaaitarako aomata.—TaiAre. 118:6.

TI NA KANGAA N REIAKINA RIKI TAEKAN TE ATUA MAN TE KARIKIBWAI?

13. Tera ae e na buokira ni karekei reireiara man te karikibwai?

13 Ti kona ni karekei reireiara aika bati riki ibukin Iehova man te karikibwai. N te aro raa? Te moan, ti riai ni karekea ara tai n tarataraa raoi te karikibwai. Imwina, ti riai n iaiangoia bwa tera reireiara iai ibukin Iehova. E kona n aki bebete iroura n taai nako karaoan aanga aikai. E taku te tari aine mai Cameroon ae Géraldine, “I ikawairake n te kaawa ae bubura ngaia are I ataia ae I riai ni kakorakoraai n nenera te karikibwai.” E taku te unimwaane ae Alfonso, “I a ataia ae I riai ni bairea au tai ae N na tiku n tii ngai iai n tarataraa raoi ana karikibwai Iehova ao ni kananoa au iango ni baike I reiakin iai ibukina.”

E tarataraa te karikibwai Tawita ao e kananoa ana iango bwa tera reireiana iai ibukin Iehova (Nora barakirabe 14)

14. Tera reireian Tawita ngke e kananoa ana iango i aon ana karikibwai te Atua?

14 E iaiangoa raoi ana karikibwai te Atua Tawita. E taku nakon Iehova: “Ngkana I nora am karawa, ae ana mwakuri tabonibaim, ma namwakaina ao itoi ake ko katauraoi, ao kaanga tera te aomata ae mamate ngkai ko iaiangoia, ao natin te aomata ngkai ko tabeakinna?” (TaiAre. 8:3, 4) Eng, e aki tii miroaroa Tawita n tamaroan te iuniweeti ngke e tataraa karawa n te tairiki, ma e kananoa naba ana iango bwa tera reireiana ibukin te Atua man taian itoi. E reiakina iai rianakon wanawanan Iehova ao mwaakana. N taai ake tabeua, e iaiangoa Tawita aron rikiraken rabwatana ngke e mena ni biroton tinana. Ni kaatuuan ana iango i aoni baika kamimi aikai, e a rikirake iai ana kakaitau ibukin wanawanan Iehova.—TaiAre. 139:14-17.

15. Taekini katoto aika ko a tia n nori iai aroaron Iehova n te karikibwai. (Taian Areru 148:7-10)

15 N aron Tawita, e bae naba ni bebete iroura kakaaean te bwai teuana i buakon te karikibwai ae ti na kananoa ara iango iai. A bati mai buakoni baikai aika kona ni buokira ni kinaa riki Iehova. N te katoto, ko kona n nora mwaakan Iehova ngkana ko namakina te abue man taai. (Ier. 31:35) Iangoa wanawanan te Atua ngkana ko nora te mannikiba ni katea ngaona. Iangoa naba aron Iehova ni kukukurei ngkana ko nora te kamea ae uarereke ni kakioa oini bukina. Ao karabwaa Iehova ibukin ana tangira ngkana ko nora te tina ae takaakaro ma natina ae uarereke. A rangi ni bati aanga ake ti kona n reiakina iai taekan Iehova ibukina bwa a bane ni karaoiroia ana karikibwai ni kabane man ae uarereke nakon ae bubura.—Wareka Taian Areru 148:7-10.

16. Tera ae ti riai ni motinnanoia bwa ti na karaoia?

16 E rangi ni wanawana Atuara, e mwamwannano, e rabakau ao e korakora. Ti kona n reiakin aroarona aikai ao aika bati riki ngkana ti tarataraa te karikibwai. Ti bia bane ni katoatai ni karekea ara tai n tarataraa te karikibwai ao n iaiangoia bwa tera reireiara iai ibukin Iehova. Ni karaoan anne, ti na rangi ni kaan riki ma ara tia Karikiriki. (Iak. 4:8) N te kaongora are imwina, ti na nora aroia kaaro ni kabongana te karikibwai ni buokiia natiia ni kaania riki Iehova.

ANENE 5 Ana Mwakuri te Atua Aika Kamimi

a E rangi ni kamimi ana karikibwai Iehova. Ti miroaroa n ana mwakuri ni moa mani korakoran taai ae rianako ni karokoa te uee ae rangi n uarereke. Ti kona ni buokaki ni baika ti reiakin man te karikibwai n ataa iai aroaron Iehova. N te kaongora aei, ti na maroroakinna bwa bukin tera ngkai ti riai ni karekea ara tai n nenera raoi te karikibwai ao buokara ni karaoan anne bwa ti na kaan riki ma Atuara.