Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STUDU 12

Uza kriason pa prende más sobri Jeová

Uza kriason pa prende más sobri Jeová

‘Se kualidadis ki nu ka ta odja sta ta odjadu klaru désdi kriason di mundu, pamodi es ta parse através di kuzas ki fazedu’. — ROMANOS 1:20.

KÁNTIKU 6 Séu ta mostra glória di Jeová

KUZÊ KI NU STA BEN STUDA a

1. Kal ki é un manera ki Jó bira ta konxe Jeová midjór?

 JÓ TEVI txeu konbérsu ku otus algen duránti se vida. Má kel ki el tevi ku Jeová, mexe ku el más txeu. Na kel konbérsu li, Jeová fla Jó pa el odja alguns kuza bunitu ki El faze. Kel-li pode djudaba Jó odja modi ki Jeová ten sabedoria. I el pode poba kunfiansa di Jó ta biraba más fórti ma Jeová pode da se sérvus tudu kuza ki es meste. Pur izénplu, Deus lenbra Jó ma el ta da animal kumida. Nton, el pode daba Jó tudu kes kuza ki el staba ta meste tanbê. (Jó 38:39-41; 39:1, 5, 13-16) Óras ki Jó pensaba na izénplus di kriason, el ta prendeba txeu kuza sobri kualidadis di se Deus.

2. Pamodi ki alvês é difísil pa nos odja kriason ku atenson?

2 Nos tanbê nu pode prende mutu más sobri nos Deus, óras ki nu ta odja ku atenson pa kes kuza ki el kria. Má alvês é difísil pa nos faze kel-li. Si nu ta mora na un sidadi, nu pode odja poku kuza di naturéza na nos dia-dia. Sikrê nu ta mora pértu di naturéza, nu pode xinti ma nu ten poku ténpu pa odja-l ku atenson. Nton, nu ta ben odja pamodi ki bale péna tra ténpu i faze sforsu pa odja kriason ku atenson. Nu ta ben odja modi ki Jeová i Jizus uza kriason pa inxina i kuzê ki nu pode faze pa prende más txeu di naturéza.

PAMODI KI NU DEBE ODJA KRIASON KU ATENSON?

Jeová kreba pa Adon traba pruvetu di se kriason i poba animal nómi. (Odja parágrafu 3.)

3. Kuzê ki ta mostra ma Jeová kreba pa Adon traba pruvetu di kriason?

3 Jeová kreba pa kel primeru ómi traba pruvetu di Se kriason. Kantu Deus faze Adon, El pô-l na un paraízu bunitu i El da-l trabadju di toma kónta di kel paraízu i bira-l más grandi. (Gén. 2:8, 9, 15) Imajina modi ki Adon fika kontenti kantu el odja simenti ta nase i flor ta abri. Adon tevi priviléjiu grandi di kuida di jardin di Éden! Jeová tanbê fla Adon pa poi kes animal nómi. (Gén. 2:19, 20) Jeová pode poba kada animal nómi. Má envês di kel-li el da Adon kel trabadju li. Di sertéza, antis di Adon poi kes animal nómi, el analiza-s ku atenson, el djobe modi ki es éra i kuzê ki es ta fazeba. Talvês Adon xinti sábi na faze kel-li. Kel-li di sertéza djuda-l intende ma Jeová ten sabedoria i ma se kriason é interesanti i bunitu.

4. (a) Kal ki é un motivu ki nu ten pa odja kriason ku atenson? (b) Ki kuzas na naturéza ki bu gosta más txeu?

4 Un motivu ki nu ten pa odja kriason ku atenson é pamodi Jeová krê pa nu faze kel-li. Jeová ta fla-nu: ‘Nhos labanta odju pa Séu i nhos odja.’ Dipôs el ta pergunta: ‘Ken ki kria kes kuza li?’ Respósta é klaru. (Isa. 40:26) Jeová faze tudu kuza na séu, na téra i na mar, ki ta inxina-nu sobri el. (Sal. 104:24, 25) I pensa na manera ki Deus faze-nu. El da-nu kapasidadi di gosta di odja kuzas bunitu na naturéza. Tanbê, el da-nu kapasidadi di odja, obi, toka, xinti gostu i txeru. Kes kuza li ta pô-nu ta tra pruvetu di tudu kuza bunitu ki Jeová faze.

5. Sima sta na Romanos 1:20, modi ki studa kriason di Jeová ta djuda-nu?

5 Bíblia ta pâpia di un otu motivu inportanti ki debe pô-nu ta odja pa kriason ku atenson. El ta inxina-nu sobri kualidadis di Jeová. (Lé Romanos 1:20.) Pur izénplu, repara kes kuza ki Jeová kria i odja modi ki es é ben fetu. Es ka ta inxina-nu ma Jeová ten txeu sabedoria? I pensa na kes txeu kumida ki nu pode kume. Kel-li ta mostra klaru modi ki Jeová ta ama-nu. Óras ki nu ta odja kualidadis di Jeová na kuzas ki el faze, nu ta konxe-l midjór i nu ta krê bira más se amigu. Gósi, nu ben odja alguns manera ki Jeová uza kriason pa inxina algen lisons inportanti.

DEUS TA UZA KRIASON PA INXINA-NU SOBRI EL

6. Kuzê ki nu pode prende óras ki nu ta odja pasus ta bua di un lugar pa kel otu?

6 Jeová ten un ténpu markadu pa kuzas kontise. Tudu anu, entri fin di febreru i metadi di maiu, israelitas ta odjaba segonha ta buaba pa bai pa nórti. Deus fla israelitas: ‘Segonha na séu’ konxe se ténpu. (Jer. 8:7) Jeová marka un ténpu pa kel pasu li faze se viaji. Di mésmu manera, Jeová marka un ténpu pa el faze se julgamentu. Gósi, óras ki nu ta odja pasus ta bua, nu ta lenbra ma nu pode kunfia ma Jeová ten se ‘ténpu markadu’ pa kaba ku kel mundu mau li. — Hab. 2:3.

7. Óras ki nu ta odja un pasu ta bua, ki garantia kel-li ta da-nu? (Isaías 40:31)

7 Jeová ta da se sérvus forsa. Através di Izaías, Jeová promete ma El ta daba se povu forsa pa es buaba ‘altu sima ágia’, óras ki es ta xintiba fraku ô dizanimadu. (Lé Isaías 40:31.) Pa kes israelita, éra normal odjaba ágia ta buaba altu na séu, sen da ku aza txeu. Es ta fazeba kel-li pamodi es ta pruvetaba kes korenti di ar. Kel-li ta lenbra-nu ma sima Jeová ta da ágia forsa, tanbê el pode da-nu forsa! Óras ki bu ta odja un pasu ki ten forsa da ku aza poku bês i el ta subi na séu kada bês más altu, bu ta lenbra ma Jeová pode da-u forsa pa bu lida ku bus prubléma.

8. Kuzê ki Jó prende kantu el analiza kes kuza ki Deus kria i kuzê ki nu pode prende?

8 Jeová merese nos kunfiansa. Jeová djuda Jó ten más kunfiansa na El. (Jó 32:2; 40:6-8) Na kel konbérsu ku Jó, Deus pâpia di txeu kuza ki El kria, sima stréla, núven i relánpagu. Jeová tanbê pâpia sobri animal, sima toru brabu i kabalu. (Jó 38:32-35; 39:9, 19, 20) Tudu kes kuza li ta mostra klaru puder di Deus i tanbê se amor i se grandi sabedoria. Jó bira ta kunfia na Jeová mutu más inda dipôs di kel konbérsu. (Jó 42:1-6) Di mésmu manera, studa kriason ta lenbra-nu ma Jeová ten mutu más sabedoria i puder di ki nos. I tanbê el pode i el ta ben kaba ku tudu nos prubléma. Kel-li pode djuda-nu bira nos kunfiansa na el más fórti.

JIZUS UZA KRIASON PA INXINA SOBRI SE PAI

9-10. Kuzê ki sól ku txuba ta inxina-nu sobri Jeová?

9 Jizus sabia txeu kuza sobri naturéza. Jizus éra kel ‘bon trabadjador’ i el tevi priviléjiu di trabadja djuntu ku se Pai, kantu Jeová kria séu ku téra. (Pro. 8:30) Dipôs, kantu Jizus staba na téra, el uza kuzas di kriason pa el inxina se disiplus sobri se Pai. Nu ben odja alguns lison ki el inxina.

10 Jeová ta mostra amor pa tudu algen. Na kel diskursu ki Jizus faze na monti, el pâpia ku se disiplus sobri sól ku txuba, ki é kuzas ki txeu algen ka ta atxa ma é spesial. Nu meste di es tudu dôs pa nu kontinua ta vive. Jeová pode ka daba kes kuza li pa kes algen ki ka ta sirbi-l. Má ku amor, el ta da sól ku txuba pa tudu algen. (Mat. 5:43-45) Jizus uza kel lison li pa inxina se disiplus ma Jeová krê pa nu mostra amor pa tudu algen. Sénpri ki nu ta odja sól ta kanba ô txuba ta kai, nu pode pensa na amor ki Jeová ten pa tudu algen. Se izénplu ta pô-nu ta prega pa tudu algen, asi nu ta mostra amor sima di sel.

11. Modi ki djobe pasus na séu ta inkoraja-nu?

11 Jeová ta da-nu kes kuza ki nu meste pa nu vive. Na kel mésmu diskursu na monti, Jizus fla tanbê: “Nhos odja pa kes pasu na séu ku atenson, es ka ta símia, es ka ta faze kodjéta, nen es ka ta djunta na armazén, má nhos Pai ki sta na séu ta da-s kumida.” Talvês kes algen ki staba ta obi Jizus odja pasus ki staba ta bua riba di ses kabésa, kantu Jizus pergunta-s: “Nhos ka bale mutu más di ki es?” (Mat. 6:26) Di kel manera li, ku amor, Jizus djuda-nu odja ma Jeová ta da-nu kel ki nu meste pa nu vive. (Mat. 6:31, 32) Kel lison li ki nu pode prende ku kuzas di naturéza, ta kontinua ta inkoraja kes algen ki ta sirbi Jeová di manera fiel. Un jóven pionera na Spanha, staba dizanimadu pamodi el ka konsigi atxa un lugar dretu pa mora. Má dipôs ki el odja pasus ta kume simenti i otus kuza, el fika más animadu. El fla: “Kes pasu li ta lenbra-m ma Jeová ta kuida di es i ma el ta kuida di mi tanbê.” Poku ténpu dipôs, kel irman li atxa un lugar di mora.

12. Sima sta na Mateus 10:29-31, kuzê ki pardal ta inxina-nu sobri Jeová?

12 Pa Jeová kada un di nos ten valor. Antis di Jizus manda se apóstlus pa bai prega, Jizus djuda-s ka xinti medu di kes algen ki éra kóntra es. (Lé Mateus 10:29-31.) El faze kel-li kantu el pâpia di un di kes pasu ki tinha más txeu na Israel, ki é pardal. Kel pasu li tinha poku valor na ténpu di Jizus. Má el fla se disiplus: “Ninhun di es ka ta kai na txon sen nhos Pai da kónta.” Dipôs el fla-s: “Nhos bale más di ki txeu pardal.” Jizus da se disiplus sertéza ma Jeová ta daba kada un di es valor. Pur isu, es ka tinha motivu di xinti medu di pirsigison. Di sertéza, kes disiplu lenbra di kes palavra ki Jizus fla-s kantu es odja pardal, timenti es staba ta prega na kes sidadi i na kes zóna. Sénpri ki bu odja un pasu pikinoti, lenbra ma pa Jeová bu ten valor, pamodi abo tanbê bu “bale más di ki txeu pardal.” Ku se ajuda bu ka meste xinti medu óras ki otus algen sta kóntra bo. — Sal. 118:6.

MODI KI NU PODE UZA KRIASON PA PRENDE MÁS SOBRI DEUS?

13. Kuzê ki ta djuda-nu prende di kriason?

13 Nu pode prende txeu otus lison sobri Jeová através di kriason. Modi? Primeru, nu meste tra ténpu pa odja kriason ku atenson. Dipôs, nu meste pensa na kuzê ki el ta inxina-nu sobri Jeová. Má pode ser ki pa nos, nen sénpri é ka fásil nu faze kel-li. Un irman di Kamarons ki txoma Jeraldine, fla: “N kria na sidadi. Nton N ten ki tenta sforsa pa N pode odja pa naturéza ku atenson.” Un ansion ki txoma Alfonsu, fla: “N da kónta ma N meste tra ténpu pa N fika mi sô pa N odja pa kriason di Jeová ku atenson, i midita na kuzê ki el ta inxina-m sobri el.”

Kantu Davidi ta odjaba kriason na se vólta, el ta miditaba na kuzê ki kriason ta inxinaba el sobri Jeová. (Odja parágrafu 14.)

14. Kuzê ki Davidi prende kantu el midita na kriason di Deus?

14 Davidi pensa txeu sobri kriason di Deus. El fla Jeová: ‘Óras ki N ta odja bu séu, trabadju di bus dédu, lua i strélas ki bu faze, kuzê ki é ómi ki ta móre, pa bu lenbra di el?’ (Sal. 8:3, 4) Óras ki Davidi ta labantaba róstu pa séu di noti, é ka éra sô pa odja tudu kes stréla. Tanbê, el midita na kuzê ki kes stréla ta inxinaba el sobri Deus. El prende ma Jeová é grandi dimás. Na otus bês, Davidi pensa na modi ki se korpu dizenvolve na bariga di se mai. Kantu el pensa na manera ki se korpu fazedu sen konparason, el mostra más gratidon pa sabedoria di Jeová. — Sal. 139:14-17.

15. Da izénplus di modi ki dja bu odja kualidadis di Jeová na kriason. (Salmo 148:7-10)

15 Talvês é fásil pa nos, sima éra pa Davidi, atxa algun kuza na naturéza pa nu midita na el. Si bu djobe na bu vólta, bu pode odja txeu kualidadi di Jeová. Pur izénplu, bu ta odja puder di Jeová óras ki bu ta xinti kalor di sól na bu péli. (Jer. 31:35) Pensa na sabedoria di Deus, óras ki bu ta odja un pasu ta faze un ninhu. Pensa na modi ki Jeová é filís, óras ki bu ta odja un katxor pikinoti ta tenta pega se rabu. I agradese Jeová pa se amor sénpri ki bu odja un mai ta brinka ku se bebé. Nu ten txeu oportunidadi pa prende sobri Jeová, pamodi kes kuza ki el ta faze ta da-l lovor, ka ta inporta si es é grandi ô pikinoti, si es sta pértu ô lonji. —  Salmo 148:7-10.

16. Kuzê ki nu debe sta disididu na faze?

16 Nos Deus ten txeu sabedoria, el ten amor, el ten puder i tudu kuza ki el faze é bunitu. Nu pode prende sobri kes kualidadi li i mutu más si nu odja ku atenson pa kriason na nos vólta. Nos tudu nu debe tra ténpu sénpri pa odja kriason i pensa na kuzê ki el ta inxina-nu sobri Jeová. Óras ki nu faze si, nu ta bira más amigu di nos Kriador. (Tia. 4:8) Na kel otu studu, nu ta ben odja modi ki pai ku mai pode uza kriason pa djuda ses fidjus bira más amigu di Jeová.

KÁNTIKU 5 Kriason di Deus é grandi

a Kriason di Jeová ta dexa-nu dimiradu. Kuzas ki el faze, sima sól ki ten txeu puder ô flor ta dexa-nu dimiradu. Kes kuza ki Jeová faze tanbê pode inxina-nu txeu kuza sobri ki tipu di Deus ki el é. Na kel studu li, nu ta ben odja pamodi ki nu debe tra ténpu pa odja ku atenson pa kriason, i modi ki faze kel-li pode djuda-nu bira más amigu di nos Deus.