1. Oityi tyimwe tyakwatesileko Sombe anoñgonoka nawa Siovaa?

 SOMBE watomphaulile novanthu ovanyingi, mahi etompho ali nalio na Siovaa Huku kelilimbwilwe. Opo Siovaa apameke onthumbi ya Sombe yokuti ngwe omunongo, utyivila okutekula nawa ovanthu vae, wapopilile Sombe asoke kovipuka atunga vihuvisa. Tyimwe Sombe ahinangelesilwe okuti, ine Huku utekula ovinyama opo nae memutekula kamemuyeke-ale. (Jó 38:39-41; 39:1, 5, 13-16) Etyi Huku apopaila Sombe ovipuka ovio atunga, Sombe pahe anoñgonoka umwe nawa Huku yae.

2. Oityi pamwe tyitupwiyila okutala umwe nawa ovipuka Siovaa Huku atunga?

² Noonthwe tupondola okunoñgonoka vali Huku yetu tyina tutala umwe nawa ovipuka atunga. Mahi otyipuka otyo pamwe katyapepukile. Ine tukala mepunda-umbo pamwe katumono-ale ovipuka Huku atunga ononthiki ambuho. Na ankho umwe tukala vala mohika muna ovipuka ovinyingi Huku atunga, pamwe tupondola okusoka okuti tutupu omuvo wokuvitala umwe nawa vitulongese. Pahe matupopi omokonda yatyi tyesukisila unene twovole omuvo atulikwatehila umwe tutale nawa ovipuka Huku atunga. Tupu matutale oñgeni oo Siovaa na Sesusi valongaisa ovanthu novipuka Siovaa atunga, neetyi onthwe tuna okulinga tulongokele kovipuka Huku atunga.

3. Oityi tyalekesa okuti Siovaa ankho wahanda Andau ahambukwe tyina atala ovipuka atunga?

³ Siovaa wahandele omunthu wo tete atunga ahambukwe tyina atala ovipuka ngwe atunga. Huku etyi atunga Andau, emupe ohika imwe yehiwa nawa, ankho muna ovipuka ovinyingi, tupu emupe otyilinga tyokwilima, nokwihandula vali ihahane mouye auho.  (Gên. 2:8, 9, 15) Pahe soka ehambu Andau ankho akala nalio tyina atala ovipuka vimena, novifo vitema ononthemo. Andau wali notyilinga tyimwe otyiwa tyokuyunga nawa ohika oyo ongwa yo mo Endene! Siovaa tupu wapele Andau otyilinga tyokuluka omanyina ovinyama vielikalaila ankho vili-mo. (Gên. 2:19, 20) Mwene Siovaa ankho upondola okuviluka, mahi hatyo-ko alingile, wapele otyilinga otyo Andau. Tyotyili Andau pokuluka kanda tyinyama enyina, nkhele wetyitalele umwe nawa, oñgeni tyikahi, novipuka tyilinga, pahe etyiluku nawa. Pohika opo Andau wanoñgonokelele-po vali nawa Tate yae. Etyimono okuti omunongo, utyivila okulinga ovipuka oviwa, vihuvisa.

4. (a) Omokonda yatyi onthwe twesukisila okutala umwe nawa ovipuka Huku atunga? (b) Povipuka Huku atunga otyipi ove uhole-po vali?

⁴ Otyipuka tyimwe twesukisila umwe okutala nawa ovipuka Siovaa atunga, omokonda ngwe wahanda ñgeno otyo tulinga. Ngwe wetuti: “Yelulei omaiho enyi amutale peulu.” Pahe apulu ati: “Olie watunga ovipuka ovio?” Ekumbululo onthwe tulii-ale nawa. (Isa. 40:26) Siovaa tyati umwe no meulu na pano pohi no melunga, wapaka-mo ovipuka ovinyingi vihuvisa, vipondola umwe okutulongesa. (Sal. 104:24, 25) Mwene nkhele soka vala otyipuka Huku etutunga. Mwene wapaka-le mokati ketu tyokusuka nokutala ovipuka oviwa atunga. Ya onthwe tuhambukilwa tupu ovipuka ovinyingi Huku atunga omokonda wetwavela ovipuka evi vitano: Omaiho okutala, omakutwi okutehelela, omavoko okukwata, elaka liokumakela ovipuka, neyulu liokwiiva ominiko.

5. Ngeetyi tyipopia Ova Loma 1:20, ouwa patyi tupola-ko tyina twovola okunoñgonoka nawa ovipuka Siovaa atunga?

⁵ Ombimbiliya ipopia vali otyipuka otyikwavo tyesukisa unene tyahandela umwe tutale nawa ovipuka Huku atunga. Ovipuka Huku atunga vitulongesa umwe oñgeni ngwe ekahi. (Tanga Ova Loma 1:20.) Mwene nkhele tala vala ovipuka Huku atunga, motyimono umwe okuti viatungwa nawa. Ha tyili kavilekesa umwe okuti Huku omunongo! Nkhele soka vala kovikulia vielikalaila etwavela, vilekesa umwe nawa okuti uhole ovanthu. Tyina tutala nawa ovipuka Siovaa atunga tumunoñgonoka vali nawa, ya otyo tyitukwatesako atukala vali omapanga ae. Pahe matutale oñgeni Siovaa alongesile ovanthu onondunge mbumwe ononene, mahi evelongesila movipuka ngwe atunga.

6. Oityi tulilongesila koviila viokwiilauka?

⁶ Siovaa ovipuka aviho wevipa umwe omuvo wavio. Kohale ankho ova Isilayeli omanima atyo aeho, tyina tyiti konthyulililo yohanyi ya Fevereiro atee pokati kohanyi ya Maio, vamona oviila  vimwe vinthanana vitiwa ononkhumbi-nkhumbi, viiluka vienda no kombanda yotyilongo. Apopila ova Isilayeli ati: “Onkhumbi-nkhumbi meulu omivo viayo ivii.” (Jer. 8:7) Omphela Siovaa maongela ovanthu weinakela omuvo wayo, ngeetyi oviila ovio evinakela umwe omuvo wavio. Hono tyina tutala umwe nawa oviila viokwiilauka, tyitusokesa okuti otyiwa tuyumbe-ko onthumbi ku Siovaa mokonda ngwe “wanaka umwe omuvo” mahanye-ko ouye uno wovivi. — Hab. 2:3.

7. Oityi tulilongesila koviila tyina vinthanana meulu? (Isaías 40:31)

⁷ Siovaa upa ononkhono ovanthu vae. Siovaa wapopilile omuuli Isaiya apopie okuti mape ononkhono ovanthu vae tyina vasoya na tyina veihamenwa, “avanthanana ngonkhombe.” (Tanga Isaías 40:31.) Kohale ankho tyakaka unene ova Isilayeli okumona ononkhombe mbunthanana meulu otyo mbatandaveka omavava mbutahwa vala nomphepo. Otyipuka otyo otyiwa, ine Siovaa upa ononkhono oviila ovio, naina novanthu vae mevepe ononkhono! Apeho tyina wamona otyiila tyinthanana meulu tyatandaveka omavava otyo tyitahwa vala nomphepo, hinangela okuti, Siovaa mekupe ononkhono tyina una ovitateka, olingi ngatyina uti uli nokunthanana.

8. Oityi Sombe anoñgonokele etyi atala vali nawa ovipuka Huku atunga? Oityi tulilongesila-ko?

⁸ Siovaa wata-mo mokuyumbwa onthumbi. Siovaa wakwatehileko Sombe ayumbe vali onthumbi mwe. (Jó 32:2; 40:6-8) Metompho Siovaa vali nalio na Sombe, Siovaa wapopile ovipuka ovinyingi atunga, ononthungululu, nomakaka, nomiliakulo. Wapopile-po novinyama, ongombe yohika, nononkhambe. (Jó 38:32-35; 39:9, 19, 20) Ovipuka ovio aviho, viati umwe ovio vilekesa okuti ononkhono mba Huku mbutilisa owoma, ovio tupu vilekesa okuti, una olwembia, omunongo omunene. Siovaa walingile watompholele na Sombe, Sombe pahe atyimupe umwe okumuyumba vali onthumbi. (Jó 42:1-6) Noonthwe ine twovola okunoñgonoka nawa ovipuka Siovaa atunga, matutyimono umwe okuti, wati oe omunongo omunene wehena-le ou aelekwa nae, oe tupu una ononkhono ononene. Ngwe utyivila okumana-ko aviho vitumonesa emone hono, ya mevimane-ko umwe. Otyo tyipameka vali onthumbi yetu mwe.

9-10. Tunoñgonoka okuti Siovaa ukahi ñgeni tyina tusoka kekumbi no kombila?

⁹ Sesusi wii nawa ovipuka Huku atunga. Mokonda Sesusi “omesene yovilinga,” wali nelao liokuundapa na Tate yae pokutunga ouye. (Pro. 8:30) Konyima oku etyi pahe eya pano pohi, pokulongesa ovalongwa vae oñgeni Tate yae ekahi, apopi-po ovipuka Tate yae atunga. Tutalei ovipuka vimwe apopile pokuvelongesa.

¹⁰ Siovaa uhole ovanthu vatyo aveho. Sesusi Melongomona liae Liokomphunda, wapopilile ovalongwa vae vasoke vali nawa kovipuka vivali Huku atunga ovanthu ovanyingi vehesuku-ale navio: Otyimimi tyekumbi, nombila. Ine kouye kakwali ombila nekumbi, ñgeno kutupu-ale natyike tyifima. Siovaa ankho upondola okwahape otyimimi tyekumbi nombila ovanthu vokwehemufende. Mahi ngwe hatyo-ko alinga otyo, molwembia lwae, upa umwe ekumbi nombila ovanthu vatyo aveho. (Mat. 5:43-45) Sesusi wapopile ovipuka ovio vivali, alongese ovalongwa okuti Siovaa wahanda tulinge olwembia ovanthu vatyo aveho. Apeho tyina tutala ekumbi likanyingila eulu pahe aliuundu nawa, na tyina ombila yamaloko pahe akutende nawa, tusokei kolwembia lwa Siovaa, wehena kapungulula. Otyo tyipondola okutukwatesako, noonthwe atukala nolwembia ngoolo novanthu aveho tuvasa movilinga viokwivisa, atuveivisa.

11. Okutala umwe nawa oviila tyitulongesa-tyi?

¹¹ Siovaa utwavela etyi twesukisa mopahitu. Melongomona liatyo ñgoo olio Liokomphunda,  Sesusi tupu watile: “Talei nawa oviila meulu, kavikunu ombuto, kaviteye, tupu kaviongiya movimbundu, mahi Tate yenyi keulu uviavela okulia.” Mokutala, poola yatyo opo Sesusi eli nokupopia onondaka ombo, vokuli nokumutehelela ankho veete umwe oviila vili nokunthanana meulu. Pahe evepulu ati? “Onwe ka muna vali esilivilo tyipona oviila?” (Mat. 6:26) Soka Sesusi molwembia lwae, wetuhinangelesa umwe okuti Siovaa apeho metwavela etyi twesukisa mopahitu! (Mat. 6:31, 32) Otyipuka otyo tulilongehila kovipuka ovio Huku atunga, na hono umwe tyipameka ovanthu va Huku. Omuhikwena umwe omukokoli-ndyila ukala ko Espanha, nthiki imwe wasoyele mokonda ankho keli nokuvasa ondywo ikahi nawa apa ñgeno akala. Mahi etyi nthiki imwe avasa oviila vili nokulia, vikoya vala onoñgima pohi, vimwe vilia ovinyango, atulu umwe omutima. Wati: “Oviila vina vianthyinangelesa okuti ine Siovaa uvipa okulia, opo naame mamphe etyi nesuka natyo.” Kapakalele-ale ononthiki ononyingi, omuhikwena oo avasi umwe ondywo ikahi nawa.

12. Ngeetyi tyapopia Mateusi 10:29-31, oityi oviila ovitutu vitulongesa tyayemba ku Siovaa?

¹² Siovaa usuka novanthu vatyo aveho. Pweetyi Sesusi ehenetume ono apositolu mbae vaye vakaivise, nkhele wevekwatehileko vahatile owoma onondyale mbavo. (Tanga Mateusi 10:29-31.) Otyo wetyilingile pokwevepopila oviila vimwe ovitutu ankho viakaka mo Isilayeli. Pononthiki mbatyo opo, oviila viatyo ovio ankho nokuvilandesa vala vitupu-ale onombongo. Mahi Sesusi atolela ovalongwa vae ati: “Natyike poviila ovio tyitokela pohi otyo Tate yenyi ehetyii.” Pahe ati vali: “Onwe muna vali esilivilo tyipona oviila ovinyingi.” Otyo Sesusi apopia, tyakwatehileko ovalongwa okunoñgonoka okuti Siovaa usuka umwe navo aveho, munthu na munthu. Naina ankho petupu-ale etyi tyivetilisa owoma tyina vamonehiwa ononkhumbi. Tyipondola pahe ankho ovalongwa nga vamona vala oviila ovio tyina veli nokwivisa momapunda-umbo no monosandyala, vahinangela onondaka Sesusi evepopilile. Noove tyina wamamono okaila kamwe okatutu, hinangela okuti Siovaa usuka unene noove, mokonda wesukisa vali ‘koviila ovinyingi.’ Siovaa mekukwatesako otyivili umwe okukoleleya tyina uyelwe. — Sal. 118:6.

13. Oityi matyitukwatesako atulongokela vali kovipuka Huku atunga?

¹³ Tupondola umwe okunoñgonokela vali nawa Siovaa kovipuka atunga. Ñgeni? Tete, twesukisa okwovola omuvo wokutala umwe nawa ovipuka atunga. Pahe, atusoko oityi ovipuka ovio vitulongesa tyayemba kwe. Mahi, pamwe okulinga ovipuka ovio katyapepukile. Omuhikwena umwe utiwa o Géraldine ukala ko Camarões wati: “Mokonda ame nekulila mepunda-umbo, netyimona umwe okuti nesukisa okulikwatehila ndyitale nawa ovipuka Huku atunga.” Omukulu umwe utiwa o Alfonso wati: “Ame netyimona okuti nesukisa okwovola omuvo andyikala vala andyike, ndyitale nawa ovipuka Siovaa atunga, pahe andyisoko etyi vindongesa tyayemba kwe.”

14. Oityi Ndaviti anoñgonokele tyina ankho asoka kovipuka Huku atunga?

 ¹⁴ Ndaviti ankho usoka unene tyina atala ovipuka Huku atunga. Wapopilile Siovaa ati: “Putyina ndyitala eulu liove, ovilinga viominwe viove, natyina ndyitala ononthungululu watunga, pahe omunthu unkhia otyityi ukemuhinangele?” (Sal. 8:3, 4) Tyotyili, tyina ankho Ndaviti atala meulu kounthiki, katale vala ononthungululu mbuli-mo kwapwa, mahi ankho utala otyo asoka oityi mbumulongesa tyayemba ku Huku. Wetyimwene umwe okuti Huku omunene. Nthiki imwe wasokele elipulu oñgeni olukembe lukula tyina luli meimo lya ina. Tyina Ndaviti ankho asoka kovipuka viatyo ngoovio no moupuka umwe oututu, tyimupa vali okupandula ounongo wa Siovaa. — Sal. 139:14-17.

15. Popia-po ovipuka vimwe Siovaa atunga vikulongesa oñgeni ngwe ekahi. (Salmo 148:7-10)

¹⁵ Noonthwe tyipondola tukahi umwe nga Ndaviti, katyipwiya-le okuvasa ovipuka Huku atunga pahe atusoko etyi vitulongesa. Ine utala vala ponthele yove ñgaa, momono ovipuka ovinyingi vikulongesa umwe oñgeni Siovaa ekahi. Tyimwe upondola okulinga, okusoka kononkhono ononene mba Siovaa tyina wamatehela okamutenya kekuveta. (Jer. 31:35) Soka kounongo wa Siovaa tyina wamatale otyiila tyatunga otyiyu. Tyina watala otyiwena tyili nokutieka-tieka omutyila, soka ku Siovaa Huku wehambu. Tyina wamatale omwali unyanesa olukembe lwae, pandula Siovaa mokonda una olwembia noonthwe. Naina, kuna ovipuka ovinyingi Siovaa atunga vitulongesa oñgeni ngwe ekahi, mokonda ovipuka aviho atunga, tyilinge ovinene tyilinge ovitutu, tyilinge vili ponthele yetu tyilinge vili kokule, aviho vimuhilivika. — Tanga Salmo 148:7-10.

16. Oityi tuna okulinga?

¹⁶ Huku yetu omunongo omunene, usuka novanthu, utyivila okulinga ovipuka oviwa, una ononkhono ononene. Matunoñgonoka vala okuti otyo ekahi otyo, tyina tutala umwe nawa ovipuka ngwe atunga, atulipulu oityi vitulongesa. Ononthiki ambuho twovolei omuvo wokutyilinga otyo. Ine otyo tulinga otyo, matukala vali omapanga a Huku yetu wokwetutunga. (Tia. 4:8) Monthele ilandula-ko matupopi oñgeni vokuna ovana vapondola okukwatesako ovana vavo vanoñgonokele vali nawa Siovaa kovipuka atunga.