Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

ONTHELE YOKULILONGESWA 35

Wahaponwe Pwa Elundo

Wahaponwe Pwa Elundo

“Livalekei okankhenda, . . . noumphua-lundo.” — KOLO. 3:12.

OTYIIMBO 114 “Tutualeiko Noumphua-lundo”

ETYI MATULILONGESA a

1. Oityi uholelele ovanthu vokwapwa elundo?

 ONTHWE atuho tuhole ovanthu vokwapwa elundo. Omokonda yatyi? Onthwe tuhole ovanthu vokuti tyina vakevelela otyipuka, vakevela umwe vala kavanumana. Tutyihole okutala vakwetu vapwa umwe elundo, naapa pamwe tulinga evi viapenga. Tupandula unene ava vetulongesile Ombimbiliya vapwile elundo, avakevela umwe tunoñgonoke nawa etyi Ombimbiliya ilongesa, atutyitavela, atweendela-mo. Mahi haunene, tupandula Siovaa Huku wapwa umwe elundo noonthwe! — Loma 2:4.

2. Omovipuka patyi pamwe tyipondola umwe okutupwiya okupwa elundo?

2 Twahula okuti tutyihole okutala vakwetu vapwa elundo, mahi tyipondola okutupwiya onthwe okupwa elundo. Pamwe tyipondola umwe okupwiya okukevelela vala ehimbwe mombisa, ngwe walunda. Tupondola okunumana vala liwa tyina vakwetu vena etyi valinga twahahandele. Pamwe tupu tyipondola okutupwiya okukevelela omphango ya Siovaa, yokweeta-ko ouye omupe. Okuti ove wahanda okulilonga okupwa vali elundo? Monthele ei matupopi okutyi kutalelwa omunthu wokwapwa elundo, ya omokonda yatyi tyesukisila unene okupwa elundo. Tupu matupopi etyi tuna okulinga tukale vali ovanthu vapwa elundo.

OKUTYI KUTALELWA OMUNTHU WOKWAPWA ELUNDO?

3. Oñgeni omunthu wokwapwa elundo akala tyina alingwa etyi tyinumanesa?

3 Matupopi ovipuka vikwana vilekesa umwe nawa okuti omunthu wapwa elundo. Tyo tete, omunthu wokwapwa elundo kanumana liwa. Ulikondola umwe omutima, ahati etyi vakwetu vandinga naame otyo ndyivelinga, tupu kayayesa vala vakwavo tyina anumana. Onondaka mbokwati, “kanumana liwa,” mbapopiwa umwe lyo tete m’Ombimbiliya pweetyi Siovaa atiwa, o “Huku wokankhenda, weevela, wahanumana liwa, wokuna olwembia olunene, notyili.” — Êxo. 34:6.

4. Oñgeni omunthu wokwapwa elundo akala tyina ena etyi akevela?

4 Tya vali, omunthu wokwapwa elundo ukevelela umwe nawa, kanumana. Ine etyi akevela tyiseta, ulikwatehila umwe ahanumane vala liwa. (Mat. 18:26, 27) Kuna ovipuka ovinyingi tusukisa umwe okukevelela vala nawa, atwahanumana. Tyimwe, okupwa umwe elundo atutehela nawa tyina mukwetu apopia, atwehemutete ondaka. (Jó 36:2) Otyikwavo, okupwa umwe elundo tyina tuli nokukwatesako ou tulongesa Ombimbiliya anoñgonoke nawa etyi ilongesa, ayeke-po ovivi alinga.

5. Omutyi vali matyimonekela umwe okuti twapwa elundo?

5 Tya tatu, omunthu wokwapwa elundo, katumphuluka vala novipuka. Otyili, kuna umwe ovipuka vimwe tusukisa okulinga nondyanga. Mahi, omunthu wokwapwa elundo, tyina apewa otyilinga tyimwe otyinene, ketyilingi vala tyalumbana, okutyilinga vala liwa-liwa tyipwe. Nkhele utala umwe nawa komuvo ena-o, apange umwe nawa oñgeni metyilingi. Pahe ataindya omuvo watyo wokutyilinga.

6. Oñgeni omunthu wokwapwa elundo akala tyina ena ovitateka?

6 Tya kwana, omunthu wokwapwa elundo ulikwatehila umwe tyina ena ovitateka, kakalela vala okuliyava. Opo pahe, oumphwa-lundo wayemba umwe kokukoleleya. Mahi tupu, hatyiviko okutomphola nepanga liove, omupopila umwe atyiho tyekutokotesa omutima. Omunthu wokwapwa elundo ulikwatehila umwe ahayeke-po okulingila Siovaa nehambu, otyo tupu atala koviwa ena-vio-ale. (Kolo. 1:11) Onthwe Ovakilisitau, tuna umwe okupwa elundo movipuka ovio aviho twapopia. Omokonda yatyi? Matutyitale.

OITYI TYESUKISILA OKUPWA ELUNDO?

Ngeetyi ongundya apwa umwe elundo akevela, tyayumba-ko onthumbi okuti makateya, noonthwe tuna okupwa elundo atukevela, tyayumba-ko onthumbi okuti Siovaa makalinga atyiho apanga momuvo anaka. (Tala opalangalafu 7)

7. Omu mutyipopila Tiaku 5:7, 8, oityi tyesukisila unene okupwa elundo? (Tala olutalatu.)

7 Okupwa elundo tyesukisa umwe unene mokonda otyo matyiketuyovola. Noonthwe tuna okulinga ngeetyi tyalingile ovanthu va Huku vo kohale, okukevelela umwe ku Huku atee alinga etyi apanga. (Heb. 6:11, 12) Ombimbiliya, onthwe yetweeleka nongundya. (Tanga Tiaku 5:7, 8.) Ongundya uti umwe akunu, alekala, mahi otyo ehetyii nawa-nawa onalupi ovikuna viae mavimene. Mwene pahe upwa umwe vala elundo, tyayumba-ko onthumbi okuti makateya. Noonthwe tyina tukevelela, otyiwa okulipaka movilinga vya Siovaa, mokonda ‘katutyii onthiki patyi Tatekulu meya.’ (Mat. 24:42) Onthwe tukevelela umwe vala tyayumba-ko onthumbi okuti momuvo mwene Siovaa anaka, malingi atyiho apanga. Ine tunkhia elundo, matyituponeswa, kapii-kapii otyo tuhondovoka umwe ku Siovaa. Tupondola pahe atutokela mokutaindya ovipuka mavituhambukiswa vala pehepano. Mahi ine tupwa elundo, matutyivili okukoleleya atee tuvitula, atukayovoka. — Miq. 7:7; Mat. 24:13.

8. Oñgeni okupwa elundo matyitukwatesako atulivili na vakwetu? (Ova Kolosu 3:12, 13)

8 Okupwa elundo tyitukwatesako umwe atulivili na vakwetu. Tyitukwatesako atutehelela nawa tyina mukwetu apopia. (Tia. 1:19) Okupwa elundo tyeeta ombembwa pokati ketu na vakwetu. Tyitukwatesako atwahatumphuluka vala novipuka, atwahapopi vala onondaka mbahakalesa nawa vakwetu tyina twanumana. Ine tupwa elundo, kamatunumana liwa tyina umwe ena etyi etulinga twahahandele. Kamatuti tyina mukwetu ametulingi otyivi, noonthwe ngatyo tumulinga, mahi ‘matutwalako okukoleleya ovipuka vakwetu vetulinga, nokulievela nomutima auho.’ — Tanga Ova Kolosu 3:12, 13.

9. Oñgeni okupwa elundo matyitukwatesako tyina tuna etyi twahanda okulinga? (Provérbios 21:5)

9 Okupwa elundo matyitukwatesako atulingi ovipuka nonondunge, ovipuka viviuka. Kamatulingi vala ovipuka mokonda twahindwa na vakwetu, mahi nkhele matutale umwe nawa, atusoko umwe nawa etyi twahanda okulinga. (Tanga Provérbios 21:5.) Tyina pamwe omunthu eli nokutaindya ovilinga, uyemba vala kokuti evi amavasi, ovio etavela, naapa umwe vipondola mavimutyika-tyika movilinga alingila Siovaa. Mahi ine twapwa elundo, okuvasa ovilinga nkhele matutale umwe nawa, paendwa onoola onoñgapi, onoola onoñgapi mandyiunda-undapa, mavikalesa ñgeni vomeumbo liange, noupanga wange na Siovaa. Naina, ine tupwa elundo, matutyivili okuliyunga atwahalingi evi viehekahi nawa.

OÑGENI MATUYAWISA VALI KOUMPHWA-LUNDO WETU?

10. Oityi Omukilisitau ena okulinga alinge omunthu wapwa elundo, ngatyo akala apeho?

10 Likwambela oiti oumphwa-lundo. Oumphwa-lundo, nao uli kotyinyango tyononkhono mba Huku. (Gál. 5:22, 23) Naina tuna okwiita ononkhono mba Huku, nokumwiita etukwateseko tukale notyinyango otyo. Tyina twatumbukilwa na tyimwe tyalema atyitupwiya okupwa elundo, onthwe ‘tutwalako okwiita’ ononkhono mba Huku mbutukwateseko tupwe elundo. (Luka 11:9, 13) Tupu tupondola okwiita Siovaa etukwateseko, tutyivile okutala otyo tyetutumbukila ngeetyi ngwe etyitala. Tyina twamelikwambela, twesukisa umwe okulikwatehila tupwe elundo ononthiki mbatyo ambuho. Tyina tulikwambela vali unene twiite oumpwa-lundo, noonthwe atulikwatehila umwe tupwe elundo, oumphwa-lundo maukala nomii momutima wetu, mwene pahe atyikala umwe otyinthyiliye tyetu.

11-12. Okutyi tutyimonena okuti Siovaa wapwa elundo?

11 Soka kwaava vapopiwa m’Ombimbiliya. M’ombimbiliya mwapopiwa ovanthu ovanyingi vapwile elundo. Okusoka kweetyi valingaile, noonthwe tyitulonga umwe okupwa elundo. Tyina twehenepopie ovo vapopiwa m’Ombimbiliya, nkhele matutale etyi tyalinga Siovaa, hekulu yatyo youmphwa-lundo.

12 Motyitaka tyo Endene, Satanasi wasilisile unene Siovaa, okumupopia umwe ngatyina uti utupu-ale olwembia, hamutumini-ale ukahi nawa. Mahi Siovaa ahahanye-ko vala liwa onkhembi oyo, apu umwe elundo, elikondola umwe omutima, ngwe utyii umwe okuti mapakala ehimbwe opo ovanthu vetyimone okuti Siovaa oe omutumini ukahi nawa. Mokukevela omu, enyina liae lili nokupopiwa omapita, mahi otyo ngwe akoleleya umwe vala. Siovaa wapwa elundo, uli nokukevelela ovanthu ovanyingi nkhele vamone omphitilo yokukamona omwenyo wahapu. (2 Pet. 3:9, 15) Otyo tyina umwe nokupa ovanthu ovanyingi-nyingi omphitilo yokumunoñgonoka. Ine tutala umwe nawa koviwa vituka koumphwa-lundo wa Siovaa, matyitupepukila vali okukevelela omuvo mwene ngwe anaka wokuhanya-ko ouye ou.

Okupwa elundo tyitukwatesako atwahanumana liwa tyina twalingwa etyi twahahandele. (Tala opalangalafu 13)

13. Oñgeni Sesusi ahetekela umwe nawa oumphwa-lundo wa Tate yae? (Tala olutalatu.)

13 Sesusi nae wapwa elundo, uhetekela umwe vala nawa Tate yae. Otyo tyamonekele umwe nawa pweetyi ali pano pohi. Mokutala, pamwe katyemupepukilile umwe okupwa elundo, haunene tyina ankho atala evi vilinga ovanthu vomatutu, ovahoneki vovitumino, nova Faliseu. (Suau 8:25-27) Sesusi onga Tate yae umwe vala, nae wali omunthu wahanumana liwa. Ava vemuleva naava vemulinga omukwele, kevekondolelele ondaka yomapita. (1 Pet. 2:23) Sesusi wapwile umwe elundo akoleleya ovitateka akondyele navio, otyo eheliyave. Otyo Ombimbiliya yetutila, tuna okutalela popepi una wakoleleyile onondaka onombi! (Heb. 12:2, 3) Noonthwe matutyivili vala okupwa elundo atukoleleya movitateka vitutumbukila, tyina tukwatesiwako na Siovaa.

Ine tupwa elundo nga Ambalayau, tuyumbei-ko onthumbi, Siovaa metuyambe pehepano, meketuyamba mouye omupe apanga. (Tala opalangalafu 14)

14. Oityi tulilongesila koumphwa-lundo wa Ambalayau? (Ova Hebeleu 6:15) (Tala olutalatu.)

14 Matulingi ñgeni ine twahimbika-le kohale okukevela onthyulilo youye uno otyo yeheya? Vamwe tyipondola katwasokele-ale okuti matukehika vali omanima ano otyo onthyulilo yeheneye. Pahe tuna otyiho tyokuti hamwe matunkhi liwa kamaituvasi. Oityi matyitukwatesako tupwe elundo twahaponwe? Tala etyi tyalingile Ambalayau. Pweetyi Ambalayau omukulu-ale, ena omanima 75, Siovaa wemutile “mwoove mamukatuka ovanthu ovanyingi-nyingi,” ngwe opo nkhele ankho utupu ovana. (Gên. 12:1-4) Okuti Ambalayau wetyimwene tyina otyipuka otyo tyilingwa? Ha atyiho wetyimwene. Etyi ovo Ambalayau vayauka Ondongi yo Eufalate, apakala umwe omanima 25, vakati ñgaa Isake weya, wakutulwa vala komahuviso. Etyi pakala vali omanima 60, ngapo akamona ovatekula vae, ovo Isauu na Sakoo. (Tanga Ova Hebeleu 6:15.) Ambalayau ketyimwene etyi vokwatuka mwe valinga ovanthu ovanyingi-nyingi, avanyingila Motyilongo Tyalaelwe. Mahi omulume oo ankho uyumba onthumbi mu Huku, wahambukililwe oupanga vali nao na Huku. (Tia. 2:23) Apa Ambalayau atutiliswa makahambukwa unene tyina amanoñgonoka okuti konthumbi ali nayo, no koumphwa-lundo wae, kwatuka oviwa pala ovanthu vatyo aveho! (Gên. 22:18) Otyo tyitulongesa-tyi? Noonthwe ovipuka vimwe Siovaa apanga, tupondola kamatutyimono tyina vilingwa. Mahi ine tupwa elundo nga Ambalayau, tuyumbei-ko onthumbi, Siovaa metuyambe pehepano, meketuyamba no mouye omupe. — Malu. 10:29, 30.

15. Oityi tupondola okulilongesa pokulilongesa mwene atwike Ombimbiliya?

15 M’ombimbiliya mwapopiwa ovanthu ovanyingi vapwile elundo. (Tia. 5:10) Hatyiwa naina, tyina pamwe ulilongesa mwene awike Ombimbiliya, olilongesa etyi valingaile? b Nkhele tala vala etyi tyalingile Ndaviti. Namphila alembulilwe pweetyi omututu haa atumine ova Isilayeli, mahi wakevelele omanima omanyingi. Ovo Simiyau na Ana vafendele Siovaa avehemuyeke-po, otyo vakevela Mesiya watilwe meya. (Luka 2:25, 36-38) Tyina ulilongesa etyi valingaile, otyo ukumbulula omapulo aa: Oityi tyakwatesileko omunthu ou, apu elundo? Oviwa patyi apolele-po? Oñgeni mandyimuhetekela? Tupu upondola okulongokela unene kwaava vahapwile elundo. (1 Sam. 13:8-14) Tyina ulilongesa evi valingaile lipula ñgaa: ‘Oityi tyemulingisisile ahapu elundo? Ovivi patyi viatukile-ko?’

16. Oviwa patyi vituka kokupwa elundo?

16 Tala oviwa vituka kokupwa elundo. Tyina twapwa elundo, tukala nawa, tukala nomutima upumphi. Okupwa elundo tyitukalesa nomutwe wapola, nekongoko likahi nawa. Tyina twapwa elundo na vakwetu, tukala noupanga omuwa. Newaneno lilikwata-po. Ine umwe utulinga etyi tyinumanesa atwahanumana liwa, tuliyunga kweevi vipondola okuvilisapo vala ovipuka. (Sal. 37:8, okatoi; Pro. 14:29) Mahi otyinenepo vali okuti, tyina tupwa elundo, ngootyo tuli nokuhetekela Tate yetu wo keulu, tukala vali noupanga omuwa nae.

17. Oityi pahe tuna okulinga?

17 Tyotyili, okupwa elundo otyiwa, tyitweetela oviwa! Namphila pamwe matyitulemena umwe okupwa elundo, mahi Siovaa metukwatesako okupwa elundo, atyilingi umwe otyinthyiliye tyetu. Tukevelelei noumphwa-lundo ouye omupe, tuyumbei-ko onthumbi yokuti, “omaiho a Siovaa atala ava vemulinga onthilo, ava vakevelela kolwembia lwae olunene.” (Sal. 33:18) Atuho tuvalei oumphwa-lundo, twahaponwei.

OTYIIMBO 41 Tehelela-vo Elikuambelo Liange

a Mouye uno wa Satanasi, ovanthu kavapwile elundo. Mahi Ombimbiliya itupopila okuti tuna okuvala oumphwa-lundo. Monthele ei, matupopi oityi tyesukisila unene okupwa elundo, neetyi tuna okulinga tupwe vali elundo.

b Opo uvase ava vapopiwa m’Ombimbiliya vapwile elundo, enda pokwati: Paciência,” mo Índice das Publicações da Torre de Vigia.