1. Mesoriẹ a ha ukẹro ọghoghanren ni ihworho re dje erhionrin phia?

 ỌWAN a ha ukẹro ọghoghanren ni ihworho re dje erhionrin phia. Mesoriẹ? Ọwan a họghọ rẹn ihworho ra hẹrhẹ emru vabọ ekwẹre. Oma ọ merhen ọwan ọke awọrọ i rhe vwo erhionrin kpahen ọwan ọke erhe rusọ. Oma ọ ji merhen ọwan taghene ohworho ro leliri ọwan yono i Baibol na, o vwo erhionrin ọke ọwan a damoma yono, kerhọ oborẹ e yono na, ji ha aye ruiruo. Ọrọ mai ghanren, ọwan a kpẹmẹ i Jehova taghene o vwo erhionrin kpahen ọwan!​—Rom. 2:4.

2. Uvuẹn erhirhiẹ ego yọ nọ sabu bẹn ne dje erhionrin phia?

² Dedevwo e vwo ọdaremẹro kpahen erhionrin awọrọ e djephia, ọrẹn orhiẹ ọke ephian yẹ ọwan e djeyi phia-a. Jerẹ udje, ọnọ sabu bẹn re ne vwo ẹhẹn ọfọfọ ọke imoto i rhe bun izede, maido orhianẹ e kperhumu rẹn ekete ra nya ne. Ana sabu tuekwẹre omamọ ọke awọrọ i rhe ru oborẹ ọdare ọwan. Ọkezẹko, ọnọ sabu bẹn ra na hẹrhẹ ive i Jehova kpahen akpọ ọkpokpọ na. Wu guọlọ vwo erhionrin rhọ? Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono oborẹ o mevirhọ re ne vwo erhionrin, ọrhẹ oborẹ ọsoriẹ ọghanren omamọ. Ene ji yono oborẹ ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo erhionrin rhọ.

3. Marhẹ ohworho ro vwo erhionrin ọ kpahanrhọ ye lele erhe ruie sọ?

³ Roro kpahen izede ẹne re ne ru dje erhionrin phia. Ọrukaro, ohworho ro vwo erhionrin, ọ vwọ kiki tuekwẹre-e.  Ọ damoma vwo ẹhẹn ọfọfọ, ji domajẹ no jo rukele ọke evwan e biomie. Ẹmro na “ọ vwọ kiki tuekwẹre-e,” ọ homaphia ọke ukukaro uvuẹn Baibol na ọke re dje i Jehova rhiẹ “Osolobrugwẹ arodọmẹ ọrhẹ aruẹdọn, ọ vwọ kiki tuekwẹre-e, ọ vuọnren rhẹ ẹguọlọ atamwu ọrhẹ urhomẹmro.”​—Ex. 34:6.

4. Marhẹ ohworho ro vwo erhionrin ọ kpahanrhọ ye lele ọke rọ hẹrhẹ emru?

⁴ Ọreva, ohworho ro vwo erhionrin, o vwo ẹhẹn ọfọfọ hẹrhẹ emru. Orhianẹ oborẹ o fiẹrorhọ ọ vwọ kiki sa-a, aruẹ ohworho ọrana o vwo ruẹ gidigidi yanghene tuekwẹre-e. (Matt. 18:26, 27) O vwo erhirhiẹ buebun ro fo na hẹrhẹ rhẹ ẹhẹn ọfọfọ. Jerẹ udje, o fori ne vwo erhionrin kerhọ ọke ohworho ọ tẹmro, na ja da ye obọ ji. (Job 36:2) Ono ji fo ne vwo erhionrin ọke ra ha userhumu rẹn ohworho ra ha i Baibol yono, no vwẹruọ oborẹ ọ yono, yanghene no wene uruemru ọsọsọ.

5. Me yẹ izede ọrọrọ ene ru dje erhionrin phia?

⁵ Ọresa, ohworho ro vwo erhionrin, o vwo ruẹ gidigidi-i. Itiọrurhomẹmro, o vwo erhirhiẹ ezẹko ro fo ne ru kpatakpata. Ọrẹn, ọke arha yẹ ohworho ro vwo erhionrin owian ọghoghanren, o vwo brokpakpa ruie-e; yanghene o vwo ruie gidigidi-i. Ukpomaran, o fiẹ ọke buebun rhotọre dabu ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre oborẹ ono ruie lele. Nọ ji ha ọke wian owian na.

6. Marhẹ ohworho ro vwo erhionrin ọ kpahanrhọ ye lele ọke ro rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn?

⁶ Ọrẹ ẹne, ohworho ro vwo erhionrin, ọ damoma diẹn edamuni vabọ unuebro. Uvuẹn erhirhiẹ ọnana, erhionrin ọrhẹ edirin i surhobọmwu owuowọnwan. Itiọrurhomẹmro, ọ sọ ra na ta rẹn ugbehian ọwan rọ kpẹnkpẹnren kpahen ọdamuni  rọ phia rẹn ọwa-an. Ọrẹn, ohworho ro vwo erhionrin ọnọ damoma vwo edirin, ji sẹrorẹ omamọ uruemru. (Col. 1:11) Fọkime ọwan Ilele Kristi, o fori ne dje eghọn enana ri sekpahen erhionrin phia. Mesoriẹ? Jene yono kpahen iroro ezẹko.

7. Lele oborẹ ọ ha James 5:7, 8, mesoriẹ erhionrin ọghanren omamọ? (Ni ifoto na.)

⁷ Erhionrin ọ ghanren rẹn usimirhọ ọwan. Jerẹ idibo i Jehova ri fuevwan ọke ahwanren, o fori ne vwo erhionrin hẹrhẹ orugba ive i Jehova. (Heb. 6:11, 12) Baibol na ọ ha erhirhiẹ ọwan dje ọrẹ ọghwẹrẹ. (Se James 5:7, 8.) Ọghwẹrẹ ọ wian gbanhan wọ ewawọ ye, ji kpọtiẹ, ọrẹn o rhe ọke rọ nọ họ-ọ. Omarana, ọghwẹrẹ na nọ hẹrhẹ, ji vwo imwẹro taghene ono vuon ewawọ. Omaran ọ ji havwọ, ọwan a wian gbanhan uvuẹn ogame i Jehova, dedevwo e “rhe ẹdẹ Ọrovwori [ọwan] ọnọ rhe-e.” (Matt. 24:42) Ọwan e vwo erhionrin, rhẹ imwẹro na taghene uvuẹn ọke ro serhọ, Jehova ono ruẹ ọsoso ive yi gba. Erhe vwo erhionri-in, oma ọnọ sabu rhọ ọwan, rọ nọ lẹrhẹ ọwan nyaji Jehova vwo bibiesuọn. Ana sabu rha hatua ekwakwa ri na yẹ ọwan omamerhomẹ ogege. Ọrẹn, erhe vwo erhionrin, ana sabu vwo edirin toba ji simirhọ.​—Mic. 7:7; Matt. 24:13.

8. Marhẹ erhionrin o ru ha userhumu rẹn ọwan ruẹ kugbe rhẹ awọrọ? (Colossians 3:12, 13)

⁸ Erhionrin ọ ha userhumu rẹn ọwan ruẹ kugbe rhẹ awọrọ. Ọ ha userhumu rẹn ọwan dabu kerhọ ọke aye a tẹmro. (Jas. 1:19) Erhionrin o ji toroba ufuoma. Ọ lẹrhẹ ọwan je brokpakpa tẹmro, yanghene ruẹ oborẹ ọsọre ọke ẹhẹn ọwan orho seriotọre. Erhe vwo erhionrin, a kiki tuekwẹre ọke ohworho orho ruẹ ọwan sọ-ọ. Ukperẹ ene rukele, ene “rhe diẹn jeghwai harhomu owuowọnwan nẹ ẹhẹn sa.”​—Se Colossians 3:12, 13.

9. Marhẹ erhionrin o ru ha userhumu rẹn ọwan ọke ra guọlọ brorhiẹn? (Proverbs 21:5)

⁹ Erhionrin ọ ha userhumu rẹn ọwan brorhiẹn ri serhọ. Ukperẹ ene brokpakpa yanghene ru gidigidi, ana dabu siyẹ roro kpahen orhienbro na, guọlọ riarorhọ, ji sanọ ọrọ mai serhọ. (Se Proverbs 21:5.) Jerẹ udje, orhianẹ a guọlọ iruo, ana sabu vwo ẹhẹn re ne rhiabọ ha ọrukaro ra mẹrẹnren, ọrhọ tobọ rhianẹ iruo na ọnọ jaghwẹrhọ ogame ra harẹn Jehova. Ọrẹn, erhe vwo erhionrin, ene zikẹn roro kpahen ekete iruo na ọ havwọ, inọke rọ nọ ha, ọrhẹ oborẹ ọnọ hobọte ekrun ọwan kugbe onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova lele. Nyoma erhionrin, ana sabu kẹnoma rẹn orhienbro ọsọsọ.

10. Marhẹ Olele Kristi ono ru vwo ji sẹrorẹ uruemru erhionrin?

¹⁰ Nẹrhomo ne wu vwo erhionrin rhọ. Erhionrin oghọn owu usuẹn omamọ ẹhẹn ọfuanfon na. (Gal. 5:22, 23) Ana sabu nẹrhomo vwe i Jehova nọ yẹ ọwan ẹhẹn ọfuanfon na, ji ha userhumu rẹn ọwan djeyi phia. Arha dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ri damu erhionrin ọwan ni, ofori na “rha nekpẹn” ẹhẹn ọfuanfon na nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo erhionrin. (Luke 11:9, 13) Ana ji sabu nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo aruẹ ukẹro rọ ha ni emru. Arha nẹrhomo hin, ofori na damoma dje erhionrin phia kẹdẹkẹdẹ. Ọke arha nẹrhomo ne vwo erhionrin rhọ, ji rhe djeyi phia, nọ  nọ riẹnriẹn ọwan oma, ji rhiẹ oka uruemru ọwan.

11-12. Marhẹ i Jehova o ru dje erhionrin phia ne?

¹¹ Roro kodo kpahen idje i Baibol na. Baibol na o vwo idje ihworho buebun ri dje erhionrin phia. Ọke re roro kodo kpahen idje erana, ana sabu yono kpahen izede sansan ene ru dje erhionrin phia. Bọmọke ene ki yono kpahen idje erana ezẹko, jene yono kpahen udje erhionrin rọ mai rhomu kparobọ, nọyẹ ọrẹ i Jehova.

¹² Uvuẹn ogba Eden, Echu ọ rhaphiẹ odẹ i Jehova, ji haso aruẹ Ohworho rọ havwọ, ro rhiẹ Osun ro vwo ẹguọlọ, ro ji brorhiẹn ọsoso. Ukperẹ i Jehova ọnọ ghwọghiẹ ogege, no dje erhionrin ọrhẹ omerhesun phia, dedevwo ọnọ ha ọke no ki djephia taghene usun Ọnẹyen yọ mai rhomu. Uvwre ọke rọ hẹrhẹ na, Jehova o diẹn ephien ra rhua vwe odẹ ye ne. Habaye, Jehova o ji vwo erhionrin hẹrhẹ neneyo ihworho buebun i sabu vwo uphẹn aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ. (2 Pet. 3:9, 15) Fọkiẹ ọrana, iduduru ihworho i yono kpahiẹn ne. Arha tẹnrovi erere ra mẹrẹn fọkiẹ erhionrin Jehova, ọnọ phẹrẹ ra na hẹrhẹ ọke rọ nọ ha akpọ na toba.

13. Marhẹ i Jesu o ru hẹrokele erhionrin Jehova gbagba? (Ni ifoto na.)

¹³ Jesu ọ dabu hẹrokele erhionrin Jehova gbagba, ji dje uruemru ọnana phia ọke rọ ha otọrakpọ na. Orhiẹ ọke ephian yo phẹrẹ riẹn ro no dje erhionrin phia-a, maido kpahen eyẹbe ọrhẹ otu i Pharisee na. (John 8:25-27) Ọrẹn, jerẹ i Jehova, Jesu ọ vwọ kiki tuekwẹre-e. O rukele-e, ọke re phien yi yanghene lẹrhiẹ tuekwẹre-e. (1 Pet. 2:23) Jesu o vwo  erhionrin diẹn edamuni vabọ unuebro. Ọrana yọ soriẹ i Baibol na ọ ta rẹn ọwan na “dabu roro kpahen ohworho ro vwo edirin ọke iruedandan a ha ye djechẹẹ”! (Heb. 12:2, 3) Nyoma userhumu i Jehova, ana ji sabu vwo edirin edamuni ephian re rhiẹromẹrẹn.

14. Me ya na sabu yono nẹ erhionrin Abraham? (Hebrews 6:15) (Ni ifoto na.)

¹⁴ Orhianẹ ifiẹrorhọ re vwo kpahen oba na o ji rugba vwo? Ọkezẹko, e fiẹrorhọ ye ọke jijiri taghene manẹ oba na o rhe ne. Ana sabu rha zofẹn taghene e nyerẹn mẹriẹ-ẹn. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan rhe vwo erhionrin? Roro kpahen udje Abraham. Ọke Abraham ọ ha ẹgbukpe 75, ro vwo ji vwiẹ ọmọ, Jehova no ve riẹn: “Mi ne ruo rhiẹ agbamwa ọduado.” (Gen. 12:1-4) Abraham ọ mẹrẹn orugba ive ọrana? Orhiẹ ọsoso ive na-a. Ọke rọ danvrẹn Urhie Euphrates na hin, ji hẹrhẹ ẹgbukpe 25, Abraham nọ mẹrẹn uvwiẹ igbevwunu ọmọyen re se Isaac, ọke ẹgbukpe 60 a vrẹn hin, nọ mẹrẹn uvwiẹ iruemọ yen, Esau ọrhẹ Jacob. (Se Hebrews 6:15.) Ọrẹn, Abraham ọ mẹrẹn uvwiẹ ye ọke ro rhiẹ agbamwa ọduado, ji ha Otọre Ive na riuku-u. Udabọ ọrana, Abraham ọ riamerhen onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ Jehova. (Jas. 2:23) Ọke ra na rhọmọ Abraham nuhwu, oma ọnọ merhiẹn ro no rhe taghene egbamwa ephian i vwo ebrurhọ fọkiẹ esegburhomẹmro ọrhẹ erhionrin ọnẹyen! (Gen. 22:18) Me ye yonorin? Ọkezẹko, ọwan i mẹrẹn orugba ọsoso ive Jehova vwana-a. Ọrẹn, erhe vwo erhionrin jerẹ Abraham, ana sabu vwo imwẹro  taghene Jehova ọnọ yẹ ọwan ebrurhọ vwana, ọrhẹ ebrurhọ buebun uvuẹn akpọ ọkpokpọ na.​—Mark 10:29, 30.

15. Me ya na sabu yono kpahen uvuẹn uyono omobọ ọwan?

¹⁵ Baibol na o vwo idje buebun erọrọ sekpahen ihworho ri dje erhionrin phia. (Jas. 5:10) Ono rhomu wu rha dabu yono kpahen idje erana. b Jerẹ udje, dedevwo a djẹ i David ha no rhiẹ orodje Israel ọke rọ ha uphuphẹn, ọrẹn ọ hẹrhẹ ẹgbukpe buebun ọ ki tuẹn usuon rhọ. Simeon ọrhẹ Anna i fuevwan ga i Jehova ọke aye a hẹrhẹ i Messiah re ve kpahen na. (Luke 2:25, 36-38) Ọke we yono kpahen iyẹnrẹn erana, guọlọ ẹkpahenrhọ rẹn enọ enana: Me yọ sabu ha userhumu rẹn ohworho ọnana dje erhionrin phia? Marhẹ o ru mẹrẹn erere ọke ro dje erhionrin phia? Marhẹ mi ne ru hẹrokelie? Wu na ji sabu mẹrẹn erere ọke we rhe yono kpahen ihworho ri vwe dje erhionrin phia. (1 Sam. 13:8-14) Wu na ji sabu nọ: ‘Me yọ soriẹ aye i vwe dje erhionrin phia? Me yo nerhumie rhe?’

16. Erere ezẹko ego ya na mẹrẹn erhe dje erhionrin phia?

¹⁶ Roro kpahen erere rọ havwiẹ erhe vwo erhionrin. Erhe vwo erhionrin, ọwan ne vwo ẹhẹn ọfọfọ ọrhẹ omamerhomẹ rhọ. Omarana, erhionrin ọnọ sabu lẹrhẹ iroro ọrhẹ omọkpokpọ ọwan rhomurhọ. Erhe vwo erhionrin kpahen awọrọ, na riamerhen obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ aye. Ukoko ra havwọ no vwo okugbe rhọ. Ohworho orho ruẹ oborẹ ọdare ọwan, erhirhiẹ na o vwo biomẹrhọ-ọ, orhianẹ a tuekwẹre gidigidi-i. (Ps. 37:8, ftn.; Prov. 14:29) Ọrẹn, ọrọ mai ghanren, erhe vwo erhionrin, na hẹrokele i Jehova ji tikẹriẹ rhọ.

17. Me yo fori ne brorhiẹn yen re ne ruo?

¹⁷ Erhionrin ghini obọdẹn uruemru rọ yẹ ọwan ephian erere! Dedevwo orhiẹ ọke ephian yọ phẹrẹ re ne dje erhionrin phia-a, ọrẹn nyoma userhumu i Jehova, ana sabu rhe djeyi phia. Ọke re vwo erhionrin hẹrhẹ akpọ ọkpokpọ na, ana sabu vwo imwẹro taghene “Jehova ọ hẹrote ihworho ra zofẹn yen, ihworho ra hẹrhẹ ẹguọlọ atamwu ọnẹyen.” (Ps. 33:18) Jenẹ ọwan ephian i ha erhionrin ruẹ ewun kurhọ ọke ephian.