Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITOPOLWA SHOKUKONAKONWA 36

Humbata shoka wu na okuhumbata, e to etha shoka tashi ku kata

Humbata shoka wu na okuhumbata, e to etha shoka tashi ku kata

‘Tu etheni wo kehe shoka sha hala oku tu kata. Natu matukeni twa mana mo methigathano ndyoka li li komeho getu.’HEB. 12:1.

EIMBILO 33 Uudhigu woye wu gandja kuJehova

ELALAKANO LYOSHITOPOLWA a

1. Shi ikolelela kAahebeli 12:1, oshike twa pumbwa okuninga, opo tu thike pehulilo methigathano lyoku ka mona omwenyo gwaaluhe?

 OMBIIMBELI otayi yelekanitha onkalamwenyo yetu tu li Aakriste nethigathano. Aamatuki mboka taya matuka sigo okehulilo, otaya ka mona ondjambi yomwenyo gwaaluhe. (2 Tim. 4:7, 8) Otwa pumbwa okuninga kehe shoka tatu vulu, tu tsikile okumatuka, unene tuu molwaashoka otu li popepi lela pokuthika pomusinda gwahugunina. Omuyapostoli Paulus ngoka e shi pondola methigathano lyokumona omwenyo gwaaluhe, okwa popya oshinima shoka tashi vulu oku tu kwathela tu sindane methigathano. Okwe tu lombwela tu ‘ethe po kehe shoka sha hala oku tu kata notu matuke twa mana mo methigathano ndyoka li li komeho getu.’—Lesha Aahebeli 12:1.

2. Osha hala okutya shike okweetha kehe shoka sha hala ‘oku tu kata’?

2 Mbela sho Paulus a ti otu na ‘okweetha po kehe shoka tashi tu kata,’ otashi ti kutya Omukriste ke na okuhumbata omutenge gwasha? Aawe, hasho a li a hala okutya ngawo. Pehala lyaashono, okwa a li a hala okutya otwa pumbwa okweekelahi omitenge kehe ndhoka inaatu pumbwa okuhumbata. Uudhigu mbuka otawu vulu oku tu kata noku tu vulitha. Opo tu idhidhimike, otwa pumbwa okukala hatu ndhindhilike mo nziya iinima mbyoka tayi tu kata e tatu yi etha po. Ihe nando ongawo, inatu hala okweekelahi omitenge ndhoka tu na okuhumbata. Ngele otwa etha okuhumbata omitengi ndhoka, itatu ka kala we methigathano ndyoka. (2 Tim. 2:5) Omitenge dhini tu na okuhumbata?

3. (a) Shi ikolelela kAagalati 6:5, oshike tu na okuhumbata? (b) Oshike tatu ka kundathana moshitopolwa shika, nomolwashike?

3 Lesha Aagalati 6:5. Paulus okwa li a ndhindhilike oshinima shoka tu na okuhumbata. Okwa nyola a ti kutya “kehe gumwe oku na okuhumbata ye mwene omutenge gwe.” Paulus okwa li ta popi omutenge gwetu gopaumwene ngoka tu na okuhumbata tse yene koshipala shaKalunga. Moshitopolwa shika otatu ka kundathana shoka sha kwatelwa mokuhumbata ‘omutenge gwetu’ nonkene tatu vulu oku gu humbata. Shimwe ishewe, otatu ka ndhindhilika mo omitengi inaadhi pumbiwa ndhoka tashi vulika twa humbata nonkene tatu vulu oku dhi ekelahi. Okuhumbata omutenge gwetu nokweekelahi ngoka inaagu pumbiwa otashi ke tu kwathela tu sindane methigathano lyo ku ka mona omwenyo gwaaluhe.

OMITENGE NDHOKA TU NA OKUHUMBATA

Okuhumbata omutenge gwetu okwa kwatela mo okukala metsokumwe nokwiiyapulila kwetu Jehova, okugwanitha po iinakugwanithwa yomomagumbo nokutaamba ko iilanduliko mbyoka hayi zi momatokolo ngoka hatu ningi (Tala okatendo 4-9)

4. Omolwashike okwiiyapulila kwetu Jehova kaaku shi omutenge? (Tala wo ethano.)

4 Euvaneko lyokulongela Jehova sigo aluhe. Sho twa iyapulile Jehova, otu uvaneka oku mu longela nosho wo okulonga ehalo lye. Euvaneko ndyoka otu na oku li gwanitha po. Okugwanitha po ashihe shoka tu uvanekela Jehova oku li oshinima sha kwata miiti. Shimwe ishewe, Jehova okwe tu shita tu longe ehalo lye. (Eh. 4:11) Okwe tu shita oshifetha she tu na ehalo lyoku mu tseya nolyoku mu longela. Oshizemo, ohatu vulu okuhedha popepi naye nokukala twa nyanyukwa sho tatu longo ehalo lye. (Eps. 40:8) Shimwe ishewe, uuna tatu longo ehalo lyaKalunga nokulandula Omwana otatu ka “imonena epepelelo.”—Mat. 11:28-30.

(Tala okatendo 4-5)

5. Oshike tashi vulu oku ku kwathela wu kale metsokumwe neiyapulo lyoye? (1 Johannes 5:3)

5 Ongiini to vulu okuhumbata omutenge gwoye? Opu na iinima iyali tayi vulu oku ku kwathela. Shotango, tsikila okukoleka ohole yoye yokuhola Jehova. Shoka oto vulu oku shi ninga mokutedhatedha kiinima iiwanawa ayihe mbyoka e ku ningila nosho wo omalaleko nuuyamba ngoka te ke ku pa. Ngele owu hole Jehova, oto ka kala ho vulika kuye. (Lesha 1 Johannes 5:3.) Oshitiyali, holela Jesus. Okwa li a pondola mokugwanitha po ehalo lyaKalunga, molwaashoka okwa li ha galikana, opo Jehova e mu kwathele noku kale ta gandja eitulomo kondjambi ndjoka Jehova e mu uvanekela. (Heb. 5:7; 12:2) Ngaashi Jesus, galikana Jehova e ku pe oonkondo nowu kaleke etegameno lyomwenyo gwaaluhe lya tsa momadhiladhilo goye. Uuna ohole yoye yokuhola Jehova tayi ende tayi kolo noho holele Omwana, oto ka vula okukala wu li metsokumwe neiyapulo lyoye.

6. Omolwashike tu na okukala hatu sile oshimpwiyu aanegumbo lyetu? (Tala wo ethano.)

6 Oshinakugwanithwa shokusila oshimpwiyu aanegumbo lyetu. Sho tu li methigathanopo ndika lyoku ka mona omwenyo gwaaluhe, otu na okukala tu hole Jehova naJesus shi vulithe paakwanezimo yetu. (Mat. 10:37) Ihe shika inashi hala okutya katu na okusila oshimpwiyu aanegumbo lyetu, tatu dhiladhila kutya oku shi ninga pamwe otashi tu imbi tu kale twa hokiwa kuKalunga nokuKristus. Opo tu kale twa hokiwa kuJehova nokuKristus, otu na okugwanitha po iinakugwanithwa yetu mbyoka tu na megumbo. (1 Tim. 5:4, 8) Ngele otwe shi ningi, otatu ka kala twa nyanyukwa. Komeho gaayihe, Jehova oku shi kutya aanegumbo otaya ka kala ga nyanyukwa, ngele omusamane nomukulukadhi oye holathane noya simanekathana, aavali oye hole oyana nohaye ya putudha nawa, naanona ohaya vulika kaavali yawo.—Ef. 5:33; 6:1, 4.

(Tala okatendo 6-7)

7. Ongiini to vulu okugwanitha po iinakugwanithwa mbyoka wu na megumbo?

7 Ongiini to vulu okuhumbata omutenge gwoye? Kutya nduno owu li omusamane, omukulukadhi nenge okanona, kala aluhe ho tula miilonga omayele gopandunge ngoka ge li mOmbiimbeli. Ino landula owala shoka wu uvite kutya oshi li mondjila, nenge shoka hashi ningwa meputuko lyeni, nenge shoka aantu yamwe haya ti. (Omayel. 24:3, 4) Longitha nawa iileshomwa yetu mbyoka ya kankamena kOmbiimbeli. Oshoka omu na omaetopo omawanawa gankene to vulu okutula miilonga omakotampango gOmbiimbeli. Pashiholelwa, iitopolwa mbyoka yi li kohi yoshipalanyolo “Ekwatho Kaanegumbo,” omu na uuyelele mboka tawu vulu okukwathela kondandalunde aaihokani, aavali naagundjuka yomimvo omulongo nasha, shi ikolelela komamakelo ngoka haya kala ya taalela kunena. b Kala wa tokola toko okukala ho tula miilonga omayele gOmbiimbeli, nokuli nonando yamwe megumbo ihaye shi ningi. Ngele owa ningi ngawo, yaandjeni otaya ka mona uuwanawa, na Jehova ote ke ku laleka nuuyamba.—1 Pet. 3:1, 2.

8. Ongiini omatokolo ngoka hatu ningi hage tu gumu?

8 Iilanduliko yomatokolo ngoka twa ninga. Jehova okwe tu pa omagano gemanguluko lyokuninga omatokolo, nokwa hala tu mone iizemo mbyoka hayi zi mokuninga omatokolo omawanawa. Ihe ngele otwa ningi omatokolo omawinayi Jehova ihe tu gamene kiilanduliko yago. (Gal. 6:7, 8) Onkee ano otse tu na okuungaunga niilanduliko yomatokolo ga samapala, yoohapu inaadhi dhiladhilwa nawa nokukatuka oonkatu meendelelo. Shi ikolelela kepuko ndyoka twa ninga otashi vulika eiyuvo lyetu li kale tali tu nyenyetele. Nonando ongawo, okukala tu shi kutya otse tatu ka taalelwa kiilanduliko yomatokolo getu, otaku vulu oku tu inyengitha tu hempulule oondjo dhetu, tu opaleke omapuko getu notu yande oku ga endulula. Ngele otwa ningi ngawo, otashi ke tu kwathela tu kale methigathano lyomwenyo gwaaluhe.

(Tala okatendo 8-9)

9. Oshike to vulu okuninga ngele owa ningi omatokolo omawinayi? (Tala wo ethano.)

9 Ongiini to vulu okuhumbata omutenge gwoye? Ngele owa ningi etokolo ewinayi, oshike to vulu okuninga? Ndhindhilika kutya shu umbwa osha pita. Ino hepeka ethimbo lyoye noonkondo dhoye okuulika kutya owa li mondjila nenge wu pe yalwe uusama omolwepuko ndyoka wa ninga. Pehala lyaashono, taamba ko omapuko goye e to kambadhala wu hwepopaleke onkalamwenyo yoye. Ngele owu uvitile nayi shoka wa ninga, galikana Jehova neifupipiko, taamba ko epuko lyoye e to mu pula e ku dhimine po. (Eps. 25:11; 51:3, 4) Gandja ombili kwaamboka wu uvitha nayi, nongele osha pumbiwa konga ekwatho kaakuluntugongalo. (Jak. 5:14, 15) Ilonga sha komapuko goye, ngoye kambadhala ku ga endulule we. Ngele owe shi ningi, oto vulu okukala nuushili kutya Jehova okwe ku sila ohenda nokwe ku pa ekwatho ndyoka wa pumbwa.—Eps. 103:8-13.

OMITENGE NDHOKA WU NA ‘OKWEETHA PO’

10. Omolwashike okukala tu uvite aluhe kutya otwa pumbwa okuninga oshindji ku li omutenge? (Aagalati 6:4)

10 Okukala tu uvite aluhe kutya otwa pumbwa okuninga oshindji. Otatu vulu okwiitsika omutenge gwokukala tu shi kutya otwa pumbwa okuninga oshindji, ngele otwa iyelekanitha nayalwe. (Lesha Aagalati 6:4.) Ngele otwa kala aluhe hatu iyelekanitha nayalwe, otatu vulu okukwatwa kondumbo nokombepo yethigathanopo. (Gal. 5:26) Ngele otwa kambadhala okuninga ngaashi yalwe taya ningi, nonando itatu shi vulu naanaa, otashi vulika tu iyetele uupyakadhi. Ngele “etegelelo lyethimbo eleeleka ohali gombokitha omwenyo,” itashi ka kala tuu shigombokitha noonkondo okutegelela sha shoka itaatu vulu nando oku shi gwanitha po! (Omayel. 13:12) Ngele otwe shi ningi, otashi vulu oku tu vulitha e tatu sholola methigathanopo lyoku ka mona omwenyo gwaaluhe.—Omayel. 24:10.

11. Oshike tashi vulu oku ku kwathela wu yande okukala wa tegelela iinima mbyoka kuu na esiku wu yi mone?

11 Ongiini tatu vulu okweekelahi omutenge ngoka? Ino kala wa hala okuninga oshindji shi vulithe pwaashoka Jehova a tegelela wu ninge. Jehova ina tegelela nando wu mu pe shoka kuu na. (2 Kor. 8:12) Kala wu na uushili kutya Jehova iha yelekanitha shoka to ningi naashoka yalwe taya ningi. (Mat. 25:20-23) Okwa lenga iilonga yoye mbyoka ho mu longele tashi zi komutima, uudhiginini woye nosho wo eidhidhimiko lyoye. Kala wi ifupipika nokutseya kutya otashi vulika itoo vulu okuninga ashihe shoka wa hala okuninga ngashingeyi, omolwomimvo dhoye, uukolele woye nosho wo onkalo yoye. Ngaashi Barsillai, kala wu na ehalo lyokutinda iinakugwanithwa ngele owu wete kutya onkalo yoye itayi shi pitike. (2 Sam. 19:35, 36) Ngaashi Moses, kala ho taamba ko ekwatho nokugandja po iinakugwanithwa kuyalwe. (Eks. 18:21, 22) Ngele owi ifupipike ito ka kala wa tegelela okuninga iinima mbyoka itoo vulu okuninga notayi ku vulitha methigathano lyoku ka mona omwenyo gwaaluhe.

12. Mbela otse tu na oshinakugwanithwa shi na ko nasha nomatokolo omawinayi ngoka yalwe ya ninga? Shiyelitha.

12 Okukala to ipe uusama omolwomatokolo omawinayi ngoka yalwe ya ninga. Itatu vulu okutokolela ko yalwe; noitatu vulu oku ya gamena kiilanduliko mbyoka hayi zi mokuninga omatokolo omawinayi. Pashiholelwa, omumwoye kutya nduno omumati nenge omukadhona otashi vulika mokweendela ko kwethimbo a tokole okweetha po okulongela Jehova. Etokolo ndyoka otali vulu okuthiga aavali ya nika oluhodhi. Ihe aavali mboka haya ipe uusama omolwetokolo ewinayi ndyoka omwana a ninga, ohaya itsike omutenge omudhigu. Jehova ina tegelela ya humbate omutenge ngoka.—Rom. 14:12.

13. Ongiini omuvali ta vulu okuungaunga netokolo ewinayi lyomwana?

13 Ongiini to vulu okweekelahi omutenge ngoka? Natu kale tu shi kutya Jehova okwa pa kehe gumwe emanguluko lyokuninga omatokolo. Shoka osha kwatela mo ngele otatu mu longele nenge hasho. Jehova oku shi kutya ku li omuvali a gwanenena; okwa hala owala wu ninge ngaashi to vulu. Omatokolo ngoka okamwoye haka ningi oge li komapepe gako, ihe hakugoye. (Omayel. 20:11) Shimwe ishewe, otashi vulika wu kale to ipula nomapuko ngoka wa ninga wu li omuvali. Ngele osho, tseyithila Jehova nkene wu uvite e to mu pula e ku dhimine po. Oku shi kutya ito vulu okulundulula shoka sha pita nale nokuninga iinima yi kale shimwe shi ili. Ina tegelela wo wu keelele okamwoye kaaka teye shoka ka kuna. Dhimbulukwa kutya ngele omumwoye okwa ningi oonkambadhala a galukile kuJehova, ote ke mu taamba ko nomaako agehe. — Luk. 15:18-20.

14. Omolwashike okukala wu uvite wu na ondjo sha pitilila ku li omutenge ngoka tu na okweekelahi?

14 Okukala wu uvite wu na ondjo sha pitilila. Uuna twa yona oshi shi okuuviwa ko sho hatu kala tu uvite tu na ondjo ethimbo alihe. Ihe nonando ongawo, okukala tu uvite tu na ondjo sha pitilila oku li omutenge ngoka twa li inaatu dhiladhila nando onale kutya onatu ke gu humbate sikulimwe. Omutenge ngoka omudhigu otu na oku gu ekelahi. Otu shi shi ngiini kutya ohatu ipe uusama sha pitilila omolwokukala tu uvite tu na ondjo? Ngele otwa hempulula oondjo dhetu, twa iyela ombedhi shili nokukatuka oonkatu tu yande okweendulula omayono ngoka, otatu vulu okukala neinekelo kutya Jehova okwe tu dhimina po. (Iil. 3:19) Konima ngele twa katuka oonkantu ndhono, Jehova ina hala we tu kale tu uvite tu na ondjo. Oku shi kutya ohashi tu ehameke ngele otwe shi ningi. (Eps. 31:10) Uuna twa iyadha twa gwililwa po kongeyo, otashi vulika tu sholole methigathanopo lyoku ka mona omwenyo gwaaluhe.—2 Kor. 2:7.

Konima ngele wi iyele ombedhi shili, Jehova iha tsikile we nokudhiladhila kombinga yomayono goye, nangoye ito ka tsikila we oku shi ninga (Tala okatendo 15)

15. Oshike tashi vulu oku ku kwathela ngele wu uvite wu na ondjo sha pitilila? (1 Johannes 3:19, 20) (Tala wo ethano.)

15 Ongiini to vulu okweekelahi omutenge ngoka? Ngele owa tsikile nokukala wu uvite wu na ondjo, gandja eitulomo ‘kedhiminopo lyoondjo’ ndyoka Kalunga a gandja. (Eps. 130:4) Uuna ta dhimine po mboka ya iyela ombedhi shili, oku uvaneka kutya ‘ita dhimbulukwa we omayono gwawo.’ (Jer. 31:34) Shika osha hala okutya Jehova ita ka dhiladhila we kombinga yomayono gawo gomonakuziwa. Ino dhiladhila nando kutya owu li momaupyakadhi, molwaashoka ine ku dhiminapo. Shimwe ishewe, ino kala wu uvite wu na ondjo, molwaashoka tashi vulika wa kuthwa iinakugwanithwa yimwepo megongalo. Jehova ita ka tsikila okudhiladhila kombinga yomayono goye, nangoye ito ke ga dhiladhila we.—Lesha 1 Johannes 3:19, 20.

MATUKA SIGO OKETHIKILO

16. Tu li aamatuki, otu na okukala tu shi shike?

16 Sho tatu matuka methigathano lyoku ka mona omwenyo gwaaluhe, otu na ‘okumatuka tu mone ondjambi yesindano.’ (1 Kor. 9:24) Otatu vulu oku shi ninga, ngele otwa kala tu shi eyooloko ndyoka li li pokati komutenge ngoka tu na okuhumbata naangoka tu na okweekelahi. Moshitopolwa shika, otwa kundathana owala iiholelwa iishona kombinga yomutenge ngoka tu na okuhumbata naangoka tu na okweekelahi. Ihe dhilwe nadho odha tumbulwa. Jesus okwa ti kutya otashi vulika tu “luudhikwe kiituthi nokuunkolwi nokiimpwiyu yopauyuni.” (Luk. 21:34) Enyolo ndino nosho wo galwe otali vulu oku ku kwathela wu mone mpoka wa pumbwa okuninga omalunduluko sho to matuka methigathano lyoku ka mona omwenyo gwaaluhe.

17. Omolwashike tatu vulu okukala nuushili kutya otatu vulu okusindana methigathano lyoku ka mona omwenyo gwaaluhe?

17 Otu na uushili kutya otatu ka vula okusindana methigathano lyoku ka mona omwenyo gwaaluhe, molwaashoka Jehova ote ke tu pa oonkondo ndhoka twa pumbwa. (Jes. 40:29-31) Onkee ano inatu sa uunye. Natu holeleni omuyapostoli Paulus ngoka a matuka a mana mo, opo a vule okumona ondjambi yesindano. (Fil. 3:13, 14) Kapu na ngoka ta vulu okumatuka pehala lyoye methigathanopo ndika, ihe kekwatho lyaJehova oto vulu okusindana. Jehova ota vulu oku ku kwathela wu humbate omitenge dhoye monkalamwenyo nokweekelahi ndhoka inaadhi pumbiwa. (Eps. 68:19) Kekwatho lye, oto ka vula okumatuka neidhidhimiko methigathanopo lyoku ka mona omwenyo gwaaluhe e to sindana.

EIMBILO 65 Humeni komeho!

a Oshitopolwa shika otashi ke tu kwathela tu matuke methigathanopo lyoku ka mona omwenyo gwaaluhe. Tu li aamatuki, otu na okuhumbata omitengi dhontumba. Shoka osha kwatela mo euvaneko lyetu ndyoka twa ninga kuJehova lyoku mu longela sigo aluhe, iinakugwanithwa yuukwanegumbo nosho wo okuninga omatokolo. Ihe otu na okweekelahi omutenge kehe ngoka tagu tu imbi tu longele Jehova twa manguluka. Mbela shoka osha kwatela mo shike? Oshitopolwa shika otashi ka yamukula epulo ndyoka.

b Oto vulu okwaadha iikundathanwa yi ili noyi ili kohi yoshipalanyolo “Ekwatho kaanegumbo” kepandja lyetu, jw,org. Oku na iikundathanwa yimwe yi na ko nasha naaihokani ngaashi: “Nkene tamu vulu okuulika kutya omwa simanekathana” nosho wo “Nkene to vulu okuulika olupandu.” Iikundathanwa kombinga yaavali; Nkene to vulu okukundathana naagundjuka.” Iikundathanwa kombinga yaagundjuka yomimvo omulongo nasha, “Nkene to vulu okusinda omathiminiko goomakula” nosho wo “Nkene to vulu okuungaunga nokukala wu uvite uuwike.”