1. Omu mutyipopila Ova Hebeleu 12:1, oityi tuna okulinga tuhateke umwe atuvitula mondyila ei itwala komwenyo?

 OMBIMBILIYA tyokukala Omukilisitau yetyeeleka nokuhateka. Ava vahateka umwe avavitula, mavakapewa omwenyo wahapu. (2 Tim. 4:7, 8) Naina, tuna umwe okulikwatesila tuhatalame kokuhateka, haunene umwe mokonda ombitukilo ili-ale popepi. Omu apositolu Paulu wetyivilile umwe okuhateka avitula, pahe wetupopila etyi noonthwe tuna okulinga tutyivile. Paulu wati: “Tulipolei omulemo auho, . . . atuhateka tyikoleleya okuhateka oku tuapewa.” — Tanga Ova Hebeleu 12:1.

2. Onondaka mbokwati “tulipolei omulemo auho” mbahanda okutiwi?

² Etyi Paulu ati, “tulipolei omulemo auho,” okuti wahanda okuti pahe tuna vala okweenda ngootyo, atuhatyindi vali natyike? Au, otyo hatyo-ko. Ngwe etyi ankho ahanda okupopia okuti tuna okulipola omulemo twahamesukisa-le. Ovio yatyo twahamesukisa-le, vipondola vala okutusoyesa nokutuponeswa. Naina, ine twahanda umwe okutwala-ko tuna okulitala atuhemeliseta-seta-le vali, hamwe tuna vala nokutyinda evi twehesukisile-ale otyo vitupola vala omafa. Mahi tupu pena omitengi vimwe tuna okutyinda, tuna umwe okuvityinda, mokonda okuhevityindi ongatyina twatalama kokuhateka. (2 Tim. 2:5) Omitengi ovio tuna okutyinda ovipi?

3. (a) Omu mutyipopila Ova Galata 6:5, oityi tuna okutyinda? (b) Oityi matulilongesa monthele ei, ya omokonda yatyi?

 ³ Tanga Ova Galata 6:5. Paulu wapopia ovipuka vimwe tuna okutyinda. Ngwe wati, “kese munthu makatyinda omutengi wae muene.” Paulu ankho uli nokupopia okuti atuho tuna otyilinga twapewa na Huku, Huku ahanda umwe tutyilinge. Monthele ei matupopi oityi tyatiwa “omutengi tuna okutyinda,” ya oñgeni tuna okuutyinda. Tupu, matupopi omitengi vimwe hamwe twatyinda vala otyo twehetyiete-ale, omitengi twehesukisa-le, neetyi tuna okulinga tulipole-vio. Okutyinda umwe omutengi wetu, atulipolo evi twehesukisa-le, matyitukwatesako atuhatalama kokuhateka atee tuvitula mondyila ei itwala komwenyo.

4. Oityi tutila etyi twapopile pokwelipakula hatyipuka tyalema? (Tala olutalatu.)

⁴ Etyi twapopile pokwelipakula. Etyi twelipakula ku Siovaa twapopile okuti matumufende, atulingi vala etyi ahanda. Tuna umwe okulinga etyi twapopile. Okulinga etyi twapopilile Siovaa, otyilinga tyimwe otyinene tyahanyanwa natyo, mahi tupu katyalemene. Mwene  ngwe Siovaa wetutunga umwe opo tulinge etyi ahanda. (Ehol. 4:11) Wapaka mokati ketu tyokusuka nokumunoñgonoka nokumufenda. Wetutunga otyifwika tyae. Otyo tutyivilila umwe okukala noupanga omuwa nae, atuhambukilwa okulinga etyi ahanda. (Sal. 40:8) Ngwe tyina onthwe tulinga etyi Huku ahanda atutavela Komona wae, tukala vali nawa, ‘tupepukilwa.’ — Mat. 11:28-30.

5. Oityi matyikukwatesako utyivile okulinga etyi wapopile pokwelipakula? (1 Suau 5:3)

⁵ Oñgeni omutengi oo moutyindi? Una okulinga ovipuka vivali. Tyo tete, pameka apeho onthyole una na Siovaa. Soka kovipuka aviho oviwa ekulingila-le neevi ekupakela mekekulingila komutwe wandyila. Tyina onthyole una na Huku iliyawisa vali, matyikupepukila okumutavela. (Tanga 1 Suau 5:3.) Tya vali, hetekela Sesusi. Wetyivilile tupu okulinga etyi Huku ahanda, omokonda ankho ulikwambela kwe emwiiti emukwateseko, tupu wasokele koviwa makamona komutwe wandyila. (Heb. 5:7; 12:2) Noove linga nga Sesusi, likwambela ku Siovaa umone ononkhono, utyivile okusoka vala apeho komwenyo wahapu matukamona. Ine onthyole una na Siovaa ikula, ohetekela Omona wae, motyivili okulinga etyi wapopile pokwelipakula.

6. Oityi twesukisila umwe okulinga ovilinga twapewa mokati keumbo? (Tala olutalatu.)

⁶ Ovilinga twapewa mokati keumbo. Pokuhateka mondyila ei itwala komwenyo tuna okuhumba vali oo Siovaa na Sesusi tyipona vetu. (Mat. 10:37) Mahi otyo hakuti pahe katusuku vali novilinga tuna-vio meumbo, mokonda ine twahanda okuhambukiswa oo Huku na Kilisitu tuna umwe okulinga ovilinga vetwavela mokati keumbo. (1 Tim. 5:4, 8) Ine otyo tulinga otyo, matuhambukwa. Siovaa utyii okuti opo meumbo mukale umwe ehambu, omukai na mulume vena okulihumba, nokulilinga onthilo, vokuna ovana vena okuhumba ovana vavo nokuvelonga, ava ovana vena okutavela kovohe. — Efe. 5:33; 6:1, 4.

7. Oñgeni motyivili okulinga otyilinga wapewa mokati keumbo?

⁷ Oñgeni omutengi oo moutyindi? Mokati keumbo tyilinge umulume tyilinge umukai, tyilinge umona, landula onondunge onongwa mbuli m’Ombimbiliya, wahalinge vala etyi ove usoka okuti otyo tyaviuka, hamwe olingi etyi tyokuti twetyivasa-le novakulu, nokulandula etyi tyipopia ovanongo vokwatanga. (Prov. 24:3, 4) Landula umwe nawa etyi tyili momikanda vietu vipopia etyi tyapolwa m’Ombimbiliya. Omikanda ovio vipopia umwe nawa oñgeni tuna okulandula onondunge mbuli m’Ombimbiliya. Ononthele mbumwe mbupondola okukukwatesako ombombu mbokwati “Ajuda para a Família.” Ononthele ombo mbupopia umwe nawa ovitateka vikondya no vokwelinepa no vokuna ovana, novana ovatutu. b Suka umwe natyo tyokulandula etyi Ombimbiliya ipopia, na tyina umwe vakwenyi meumbo vehesukile natyo. Ine otyo ulinga otyo, vakwenyi meumbo matyivekalesa nawa, ove Siovaa mekekuyamba. — 1 Pet. 3:1, 2.

8. Oñgeni evi tulinga vipondola okutukalesa?

⁸ Tutumba neevi vituka kweevi ulinga. Siovaa wetutunga nounongo wokulikoyela etyi twahanda okulinga, mahi wahanda tusoke umwe nawa evi twahanda okulinga, tumone ehambu. Ngwe tupu ketwaamena kweevi vituka kovipuka ovivi tulinga. (Gal. 6:7, 8) Otyo tyahandela umwe tutie tyina twalinga otyipuka tyimwe  tyahaviukile, hamwe twapopia ondaka imwe yapenga, ovivi vituka-ko atututumba umwe navio. Kuna umwe vimwe pamwe tulinga, pahe haa atukalela vala okulivela onombei. Mahi okunoñgonoka okuti, onthwe umwe mwene matututumba neevi vituka kweevi tulinga, tyitutwala umwe kokulipopia ononkhali twalinga, no kokuyeka-po ovivi tulinga, nokuliyunga twehevipaleke vali. Ine otyo tulinga otyo, matumono ononkhono atwahaponwa pokuhateka mondyila ei itwala komwenyo.

9. Oityi matyikupe ononkhono utyivile okututumba neevi vituka kotyipuka otyivi walinga? (Tala olutalatu.)

⁹ Oñgeni omutengi oo moutyindi? Ine una tyimwe walinga pahe ukatala ñgana tyapenga, oityi wesukisa kulinga? Noñgonoka okuti, tyalamba tyalamba umwe, kumetyivili-ale vali okutyipilulula. Wahakalele vala okulivela onombei, hamwe okuvela onombei vakwenyi, otyo matyikusoyesa vala, atyikupolo ononkhono. Etyi una okulinga, okunoñgonoka okuti etyi walinga tyapenga, pahe otale etyi una okulinga wahapaleke-po vali. Ine welivela umwe otyivi otyo walinga, liola omutima, olikwambela ku Siovaa, lipopia umwe okuti wapengesa, omwiiti ekwevele. (Sal. 25:11; 51:3, 4) Ine una ava wanumanesa, veita otyiponyo, okuti walinga, okapopia umwe novakulu vewaneno vekukwateseko. (Tia. 5:14, 15) Longokela-ko kovivi ulinga, otutumba umwe wahapaleke-po vali. Ine otyo ulinga otyo, yumba-ko onthumbi, Siovaa mekulingi okankhenda, ekupe umwe etyi wakamba matyikukwatesako. — Sal. 103:8-13.

10. Oityi tutila okututumbila vala evi twahamevili-ale, omutengi umwe walema? (Ova Galata 6:4)

¹⁰ Okututumbila evi twahamevili-ale. Tupondola okulipwilisa vala nokututumbila evi twahamevili-ale, tyina tulieleka na vakwetu. (Tanga Ova Galata 6:4.) Ine tukalela vala okulieleka na vakwetu, matyitutwala umwe kokuvelwa onkhi, no kokulilolela. (Gal. 5:26) Pamwe pokuli nokututumba tulinge evi vakwetu valinga, tuli vala nokulipa otyipuka twahamevili-ale, ya otyo tyipondola okutuponeswa. Ine “okulityinkha-tyinkha tyivelesa-le omutima,” ya pahe okututumbila umwe etyi twahamevili-ale! (Pro. 13:12) Ine otyo tulinga otyo, matyitupolo vala ononkhono, katutu-katutu umwe atuyeke-ko kokuhateke mondyila ei itwala komwenyo. — Pro. 24:10.

11. Otyityi una okulinga wahatutumbile vala vina wahamevili-ale?

¹¹ Oñgeni molipolo omutengi oo? Wahatutumbile vala evi wahamevili, evi Siovaa ehekwiitile. Ngwe petupu-ale apa mekwiiti ove umupe etyi wehena. (2 Kol. 8:12) Tula omutima, Siovaa una kaeleka-le evi ulinga neevi vakwenyi valinga. (Mat. 25:20-23) Una uhambukwa unene tyina atala ovilinga ove ulinga nomutima auho, onthumbi ove una-yo, neetyi uli nokukoleleya. Pola pokati, olinoñgonoka umwe nawa okuti, mokonda yeti liove, nekongoko liove, pamwe una umwe vimwe wahamevili. Linga nga Mbalasilai, tyina watala ovilinga vimwe kumevivili, uti umwe au. (2 Sam. 19:35, 36) Linga nga Mwisesi, tavela tyina vakwenyi vekukwatesako, ine tyitavela ovilinga una-vio vipa vakwenyi. (Êxo. 18:21, 22) Ine upola pokati, kumatutumbila vala evi wahamevili, evi vipondola vala okukuponeswa ohahateka vali mondyila ei itwala komwenyo.

12. Okuti tyina vakwetu vamalingi ovipuka viapenga, onthwe tuvelwa onombei? Hangununa.

¹² Okulivela onombei mokonda yovivi vakwetu valinga. Onthwe katutyivili-ale okusokela-ko vakwetu evi valinga, tupu atwahametyivili-ale okuveamena kweevi vituka kovipuka viahaviukile valinga. Soka ñgeno una omona, pahe omona oo ayeke-ko okufenda Siovaa.  Otyipuka otyo, ovohe tyipondola umwe okuveihama unene. Mahi ava velivelela onombei otyipuka otyivi omona wavo alinga, tyipondola umwe okukala omutengi uvelemena unene. Oo haoko omutengi Siovaa evehandela. — Loma 14:12.

13. Oñgeni vokuna ovana vena okukala tyina ovana vavo valinga evi viahaviukile?

¹³ Oñgeni molipolo omutengi oo? Wahalimbweko okuti, atuho Siovaa wetutunga nounongo wokulikoyela etyi mwene matulingi. Munthu na munthu mwene oe una okukoya etyi ahanda okulinga. Otyo tyati umwe nokukoya ine matumulingila, ine kamatumulingila. Siovaa utyii okuti ove umukwankhali, wahanda vala ove ulinge etyi wevila-ko. Omona wove alinge-linge evi viaviuka, alinge-linge evi viahaviukile, otyo mwene otyae, katyili-ale vali kwoove. (Pro. 20:11) No ngootyo tyipondola pamwe, uhole okusoka kovipuka walingaile, ohatekula nawa omona wove. Ine otyo otyo, likwambela ku Siovaa omupopila umwe oñgeni tyekukalesa, omwiiti ekwevele. Siovaa utyii okuti, ngolivele vala, tyalamba-tyalamba umwe, tyokwalamba kutyivili-ale vali okutyipilulula. Mahi tupu, kahande ove waamene omona wove kokuteya etyi mwene omona watyo akunine. Wahalimbweko okuti ine omona wove ulikwatehila umwe akondoke ku Siovaa, Siovaa memuyakula nomavoko evali. — Luka 15:18-20.

14. Oityi tutila okulivela vali unene onombei olambesa, omutengi tuna okulipola?

¹⁴ Okulivela vali unene onombei olambesa. Otyili, katyapengele okulivela onombei tyina twalinga onkhali. Mahi Siovaa kahande tutyinde omutengi wokulivela vala onombei atulambesa. Oo omutengi umwe tuna okulipola. Okutyi matutyimonena okuti tuna nokulivela vali unene onombei twalambesa? Ine tulipopia umwe onkhali twalinga, atulivele, atulikwatehila umwe twahapaleke-po vali, tuyumbei-ko onthumbi okuti Siovaa wetweevela. (Ovil. 3:19) Tyina twamalingi ovipuka ovio aviho, Siovaa kahande nkhele tukale vali nokulivela onombei. Utyii okuti otyo katyitukalesa-le  nawa. (Sal. 31:10) Ine tukala vala nomutima weihamenwa, tyipondola umwe okutuponeswa atuyeke-ko kokuhateka mondyila ei itwala komwenyo. — 2 Kol. 2:7.

15. Oityi una okulinga ine ukalela vala okulivela onombei? (1 Suau 3:19, 20) (Tala olutalatu.)

¹⁵ Oñgeni molipolo omutengi oo? Ine utehela ñgana ukalela vala okulivela onombei, soka unene kokweevela kwa Huku, una “weevela umwe tyotyotyili.” (Sal. 130:4) Wati vana velivela umwe nomutima auho, “himakahinangela vali ononkhali mbavo.” (Jer. 31:34) Otyo tyilekesa okuti Siovaa kekuvelela-le vali onombei ononkhali walingaile kohale. Naina, ine umona ononkhumbi mokonda yononkhali walingaile kohale, wahatie hamwe Siovaa kekweevelele. Wehelivele onombei mokonda yovipengi walingaile kohale hamwe viekupolesile umwe ovilinga ulinga mewaneno. Siovaa kakalela vala okusoka kovivi walingaile kohale, naina, noove wahasoke-ko vali. — Tanga 1 Suau 3:19, 20.

16. Oityi twahapondola okulimbwa tyina tuli nokuhateka?

¹⁶ Tyina tuli nokuhateka mondyila ei itwala komwenyo, tuna umwe ‘okuhateka opo tukapewe ondyambi.’ (1 Kol. 9:24) Matutyivili vala okulinga ngootyo, tyina tunoñgonoka omitengi tuna okutyinda neevi tuna okulipola. Monthele ei twapopia-mo vala omitengi vimwe tuna okutyinda, neevi tuna okuyumbahi. Mahi nkhele kuna vali omitengi omikwavo. Sesusi wati tupondola okulemenwa “nomasukalalo okulia unene, nokunwa unene, nokukala notyiho momuenyo.” (Luka 21:34) Otesitu oyo, nononkhwavo vali, mbupondola okukukwatesako omono ovipuka vimwe una okuyeka-po utyivile umwe okuhateka nawa mondyila ei itwala komwenyo.

17. Oityi tuyumbila-ko onthumbi okuti mondyila ei yomwenyo matutyivili umwe okuhateka atuvitula?

¹⁷ Tupondola umwe okuyumba-ko onthumbi okuti mondyila ei yomwenyo matuhateka umwe atuvitula, mokonda Siovaa metwavela ononkhono tutyivile. (Isa. 40:29-31) Twahasoyei! Tuhetekelei omu apositolu Paulu welikwatehilile umwe avase ondyambi. (Fili. 3:13, 14) Petupu-ale ou upondola okukuhatekela-ko, mahi Siovaa mekukwatesako otyivili. Siovaa mekutyindisako omitengi una okutyinda, mekukwatesako utyivile okuyumbahi evi wehesukisa-le. (Sal. 68:19) Mokonda Siovaa uli ponthele yove, motyivili umwe okuhateka tyikoleleya atee uvitula!