Twende kovidio oini

Twende komurya

1923​—Ozombura esere nḓa kapita

1923​—Ozombura esere nḓa kapita

ORUHUNGU 1 ku Januari 1923 rwa tja: “Eṱe matu undjire ko ombura ndji 1923 okurira ombura ombwa. Ondjingonekero onene okuraera ovandu mbe ri kehi yoṋiṋikizire kutja omayuva omawa maye ya.” Mombura ndji 1923, Ovakonḓonone vOmbeibela va tjita omarundurukiro omananyuṋe kozombongarero zawo, komaworonganeno wotukondwa, na motjiungura tjawo tjokuzuvarisa. Ku nao, ombwaneno ndja ri mokati kawo yekurira ko.

OMBWANENO MOMERIKOTAMENENO

Okalenda ku ke nomatjangwa nozonomora zomaimburiro

Mombura ndji, otjira tja Jehova tja tjita omarundurukiro tjiva nga vatera okukurisa ombwaneno momerikotameneno wOvakonḓonone vOmbeibela. Okambo kOruhungu ka uta okupitisa omakahururiro wetjangwa nda hungirirwa ko pombongarero ndjaai tjitwa motjivike owo paave kumbu nokutanga Jehova. Ovakonḓonone vOmbeibela wina va pitisa okalenda kaake raisa kutja etjangwa riṋe ndi mari ka hungirirwa ko pombongarero otjivike atjihe, neimburiro reyuva arihe, owo ndaave yenene okuimbura pomakonḓononeno wawo oveni poo pomerikotameneno weṱunḓu.

Pozombongarero zawo, Ovakonḓonone vOmbeibela aave yenene okutoorora kutja mave hungire ohunga na imbi mbya tjitwa motjiungura tjokuzuvarisa, poo kutja omena raye tji ve nondangi ku Jehova, nu wina aave yenene okuimbura eimburiro, poo nandarire okukumba. Eva Barney ngwa papitisiwa mo-1923 tja ri nozombura 15, u zemburuka kutja: “Indu tji mo vanga okuyandja omahongononeno, ove oo sokusekama nokuhungira omambo tjimuna nga, ‘Ami me vanga kutja ndangi ku Mukuru koviṋa avihe oviwa mbye ndji tjitira.’” Ovarumendu tjiva ovakambure va suverere okuhongonona. Sisi Barney komurungu wa tja: “Mbuti Godwin omunene motjiwondo wa ri noviṋa ovingi ka sokuyandjera ondangi ku Mukuru. Posi yokutja indu omukazendu we tja munu kutja omukayendise wombongarero wa utu okurikenda, eye aa nana otjikoro tjombaikiha yomurumendu we kaṱiṱi nu eye aa isa okuhungira na haama.”

Ombongo aihe aai kara nombongarero yapeke yokukumba, omatangero nomahongononeno otjikando tjimwe momueze. Okambo kOruhungu 1 ku April 1923, ka tja nai ohunga nombongarero ndji: “Morupa rumwe rwombongarero mamu sokuyandjwa omaziriro nokuhungirira ku imbi mbya tjitwa motjiungura tjokuzuvarisa nokutunduuza ovazuvarise. . . . Eṱe matu kambura kutja ozombongarero ozoyanḓiparise nḓa maze yeta ovandu kumwe.”

Omuzuvarise Charles Martin ngwa ri nozombura 19 okuza koVancouver tja Canada, aa munu ouwa mozombongarero nḓo. Eye wa tja: “Imbo opu mbe rihongera kutja hi tje vi tji me zuvarisa okuza kondjuwo nondjuwo. Aruhe aape kara omundu ngu ma hungire ohunga na imbi mbya tjitwa motjiungura tjokuzuvarisa okuza kondjuwo nondjuwo. Iho aatji tjiti kutja mbi tjiwe okuzirira komapirukiro pekepeke nokutjiwa kutja hi tje vi.”

OTJIUNGURA TJOKUZUVARISA TJE KURISA OMBWANENO YAWO

O-Bulletin 1 ku Mei, 1923

Okukara nomayuva wokuzuvarisa aaku kurisa ombwaneno wina. Okambo kOruhungu 1 ku April 1923 ka pitisa kutja: “Kokutja atuhe tu ungure pamwe mombwaneno . . . , Oritjavari 1 ku Mei 1923 opu ra zokutuwa po otjeyuva rokuzuvarisa. Kombunda yanao, Oritjavari etenga komueze auhe mari sokurira eyuva rokuzuvarisa . . . Okaṋepo akehe kombongo aihe ke sokukara norupa motjiungura ho.”

Nandarire Ovakonḓonone vOmbeibela omitanda va ri norupa motjiungura hi. Hazel Burford ngwa ri nozombura 16 oruveze ndwo, wa tja: “O-Bulletin ndja ri nomapu kaaku kayendera ombongarero, aai yandja ovihorera vyokuzuvarisa mbyaavi sokurihongwa motjiuru. a Ami na tate omunene aatu ungura oukukutu motjiungura tjokuzuvarisa.” Nungwari, Sisi Burford wa himisirwe i yomurumendu omukambure umwe ngwaa munu kutja eye ka sokuzuvarisa. Eye wa tja: “Omurumendu omukambure umwe omunene motjiwondo aa munu kutja hi sokuhungira ku novandu. Oruveze ndwo, ovandu tjiva kaave munu kutja Ovakonḓonone vOmbeibela avehe, mbu mave kamburire mo ‘ovazandu novakazona’ omitanda mave sokukara norupa mokutanga Omuute wetu Omunene.” (Eps. 148:​12, 13) Posi yokutja, Sisi Burford wa kayenda komurungu okuzuvarisa. Kombunda, eye wa kahita oklasa oitjavari ya Gilead nu wa kakarera otjomuhindwa moPanama. Otja oruveze tjaaru kayenda, ovarumendu ovakambure mbwo va karundurura oumune wawo ohunga nomitanda okukara motjiungura tjokuzuvarisa.

OMAWORONGANENO WOTUKONDWA YA PAMISA OMBWANENO YOVAKAMBURE

Omaworonganeno wotukondwa wina ya vatera ovakambure kokutja ve kare nombwaneno yomasa. Pomaworonganeno wotukondwa ngo, ovengi vawo aave kara nomayuva wokuzuvarisa, tjimuna yemwe nga tjitwa moWinnipeg tja Canada. Otjotjihorera, avehe mba ri pomaworonganeno ngo va ṋangwa okukazuvarisa motjihuro ho tji ya ri 31 ku Marta. Ovandu ovengi mba zuvarisirwa pomazuvarisiro wapeke nga va yakura ombuze ndji. Tji ya ri 5 ku Auguste, otjivarero tjovandu ape 7 000 va ya komaworonganeno wotukondwa warwe nga ri moWinnipeg. Moruveze ndwo, iho tja ri otjivaro tjokombanda tjinene tjomaworonganeno wotukondwa moCanada.

Omaworonganeno wotukondwa omananḓengu wovakarere va Jehova mo-1923 ya tjitwa tji ya ri 18-26 ku Auguste moLos Angeles tja California. Ovivike komurungu womaworonganeno wotukondwa ngo, ozongoramambo aaze tjivisa ohunga nomaworonganeno ngo nu Ovakonḓonone vOmbeibela va yandja ouvapira wokombanda 500 000. Owo aave twa ko ozombapira kozohauto nḓaaze tjivisa ohunga nomaworonganeno wotukondwa ngo.

Omaworonganeno wotukondwa wOvakonḓonone vOmbeibela wombura ndji 1923 moLos Angeles

Oroviungura tji ya ri 25 ku Auguste, Mbuti Rutherford wa yandja ehungi ndi nepu ndi “Ozonḓu nOzongombo,” eye ma raisa kutja “ozonḓu” aaze kuramene po imba ovasemba mbu mave kahupa moparadisa kombanda yehi. Eye wina wa yandja ehungi na lese epu kaaku sokuhungirirwa ndaari isanewa kutja “Erakiza.” Epu ndi ra vandurura ouvi wOukriste woposyo na ri rakiza imba womitima omiwa okupita mu “Babilon otjinene.” (Omavan. 18:​2, 4) Kombunda, Ovakonḓonone vOmbeibela ovapyuke mouye auhe va handjaura oumbapira ouingi tjinene mbwa ri nepu nda zikamisiwa ndo.

“Eṱe matu kambura kutja ozombongarero ozoyanḓiparise nḓa maze eta ovandu kumwe”

Meyuva esenina romaworonganeno wotukondwa, ovapuratene vokombanda 30 000 va zuva Mbuti Rutherford ama yandja ehungi kotjiwaṋa ndaari tja “Oviwaṋa avihe ma vi kara povita vya Armagedon, posi ya ovengi mbe nomuinyo nai kamaave ṱu.” Mena rokutja aave undjire ko ovandu ovengi, Ovakonḓonone vOmbeibela va yazema orutjandja ndwa tungwa oupe moLos Angeles. Ovakambure ovakwetu va ungurisa ozombako nḓa ri porutjandja, mbwa ri omuano omupe moruveze ndwo, kokutja omundu auhe ma yenene okuzuva nawa. Ovandu ovengi va puratena oprograma ndjo mozoradio.

OMAZUVARISIRO MOUYE AUHE

Mombura ndji 1923, pa ri omazuvarisiro omananambango nga tjitwa moAfrica, moEuropa, moIndia na South America. A. J. Joseph wa ri notjiungura tjokupitisa omambo mOtjihindi, mOtjitamil, mOtjitelugu nOtjiurdu moIndia ngunda a ri nomerizirira weṱunḓu re romukazendu novanatje hamboumwe.

William R. Brown neṱunḓu re

MoSierra Leone, Ovakonḓonone vOmbeibela oo Alfred, Joseph na Leonard Blackman va tjanga orutuu komberoo ohongora moBrooklyn tja New York, mu va ningira ombatero. Owo va muna eziriro tji ya ri 14 ku April, 1923. Alfred wa tja: “Oroviungura rimwe ouṱuku, ami mba tonenwa ongoze ndjee ha undjire ko.” Eye wa zuva eraka enene nde mu pura kutja, “Oove ngu wa tjanga orutuu ko-Watch Tower Society okuningira ovazuvarise?” Alfred wa zira na tja, “Ii.” Eraka nda ri oraWilliam R. Brown ra tja: “Owo va hinda ami.” Eye wa vaza eyuva ndo okuza koCaribbean pu nomukazendu we Antonia novanatje vawo ovakazona Louise na Lucy. Ovakambure ovakwao kaave hepa okuundja orure okukatjakanena Mbuti Brown neṱunḓu re.

Alfred wa kayenda komurungu na tja: “Eyuva ependukirwa ami na Leonard aatu hungire ohunga nOmbeibela otja tjaatu tjiti otjivike atjihe, tjimanga twa muna omurumendu omure ngwa kurama momuvero. Eye wa ri Mbuti Brown. Eye aa yandja ombango tjinene kouatjiri nu aa vanga okuyandja ehungi kotjiwaṋa meyuva ependukirwa.” Ngunda ape hi ya kapita omueze, Mbuti Brown wa yandja omambo ayehe nga eterera. Eye wa muna omambo 5 000 kombanda yanao, nu ngunda ape hi ya kapita orure, aape hepa omambo warwe wina. Mbuti Brown kaa tjiukwa otjomurandise womambo. Nungwari, eye aruhe aa hungirire kOmatjangwa momahungi we otjomuungure wa Jehova omupyuke nu iho tja tjita kutja ma pewe ena ndi Bible Brown.

OBetel ya Magdeburg mozombura nḓa 1920

MoGermany, ovakambure ovakwetu va toora omukambo wokutjinda okuza morutavi rwomberoo ndwa ri moBarman mena rokutja rwa ri oruṱiṱi tjinene. Owo wina va zuva kutja orupa rwovita rwa France maru kambura otjihuro ho tjimanga. Ovakonḓonone vOmbeibela va muna oruveze moMagdeburg ndwaaru munika aayo oruwa okupirindira po omambo wawo. Mu Juni tji ya ri 19, ovakambure ovakwetu va mana okupaka ozomahina kaaku pirindirwa nomitwaro vyarwe na ve tjindire koBetel ombe moMagdeburg. Eyuva kombunda ya indu omberoo ohongora tji ya raerwa kutja omatjindiro nga ya tjitwa, ozongoramambo otji za tjivisa kutja oFrance tja kambura otjihuro hi oBarmen. Ovakambure ovakwetu va muna omatjindiro nga otjotjiraisiro tjondaya nondjeverero ya Jehova.

George Young na Sarah Ferguson (komanene) nomuangu we

MoBrazil, George Young, ngwaa ryanga tjinene okuzuvarisa ombuze ombwa, wa paturura orutavi rwomberoo orupe na utu okupitisa okambo kOruhungu meraka rOtjiputu. Eye yandja omambo wokombanda 7 000 moure womieze omiṱiṱi. Mbuti Young tja vaza moBrazil, Sara Ferguson wa ri nondjoroka tjinene indu eye tja karyangera eṱunḓu rawo. Eye aa lese okambo kOruhungu okuza mombura ndji 1899, posi yokutja kena pa toora omukambo wokupapitisiwa. Omieze omiṱiṱi kombunda yanao, Sisi Ferguson novanatje ve vane otji va toora omukambo wokupapitisiwa.

OKUKARERA MUKURU NOMBANGO NENYANDO

Okambo kOruhungu ka 15 ku Desemba, 1923, ka hungirira komuano omarundurukiro nga etwa mozombongarero zombongo, motjiungura tjokuzuvarisa na momaworonganeno wotukondwa mu ya ṱuna kOvakonḓonone vOmbeibela. Oko ka tja: “Otjiperi kutja ozombongo ze nongamburiro yomasa . . . Ngatu rirongere okuungura nomasa nokukayenda komurungu okukarera Mukuru nombango nenyando mombura ndji 1924 ndji mai kongorere ko.”

Ombura ndji 1924 ndja kongorera ko, ya ri ombura yondjoroka tjinene kOvakonḓonone vOmbeibela wina. Ovakambure ovakwetu moBetel va ungura oure womieze pokaruveze ku ka ri moStaten Island popezu nomberoo ohongora moBrooklyn. Oviungurisiwa mbya tungwa pokaruveze okape ngo vya manuka momautiro wombura ndji 1924, nu ovyo vya vatera ovakambure ovakwetu okuwana nokuhandjaura ombuze ombwa momiano mbyaavi ha undjirwa ko.

Otjimbumba tjovatunge moStaten Island

a Nai Ehupo retu rOukriste notjiungura tjetu tjOkuzuvarisa—Okambo kOmakonḓononeno.