Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

1923​—Higni Mia Achiel Mosekalo

1923​—Higni Mia Achiel Mosekalo

GASET mar The Watch Tower ma Januar 1, 1923 nowacho kama: “Wageno neno gik mabeyo ma jiwowa e higa mar 1923.” Nodhi nyime wacho kama: “Wan gi thuolo mar jiwo joma chandore . . . ka wanyisogi ni machiegnini weche biro bedo maber.” Kuom adier, e higa mar 1923, Jopuonjre Muma noneno lokruoge ma nojiwogi ahinya, moriwo yo ma nitimogo chokruoge kod tij lendo, kendo mano nomiyo gimedo bedo gi kuwe kod winjruok ma pod wan-go nyaka e kindewagi.

CHOKRUOGE MAG KANYAKLA NOJIWO KUWE KOD WINJRUOK

Kalenda ma nigi ndiko kod nembni mag wer

E higano, riwruogwa notimo lokruoge moko ma nomiyo Jopuonjre Muma omedo bedo gi kuwe kod winjruok e kindgi. Nochak go weche moko ma ne lero ndiko e The Watch Tower, kendo ne gitiyo gi wechego e chokruok ma juma ka juma ma niluongo ni Chokruok mar Lamo, Pako Nyasaye, kod Timo Neno (Prayer, Praise, and Testimony Meeting). E wi mano, Jopuonjre Muma nogoyo kalenda ma ne nigi ndiko kod wende ma ninyalo tigo juma ka juma sama ng’ato timo puonjruok ma mare owuon kata lamo mar joot.

E chokruoge, Jopuonjre Muma ne timoga neno e wi gik mabeyo ma notimorenegi e tij lendo, ne gigoyoga ne Jehova erokamano kuom gik mabeyo ma nosetimonegi, ne giwer, kata ne gilemo. Eva Barney ma nobatis e higa mar 1923 ka ne en jahigni 15, paro kindego. Owacho kama: “Ka ng’ato ne dwaro timo neno, nochung’ malo kae to nonyalo wacho kama: ‘Daher goyo ne Ruoth erokamano kuom gik mabeyo mosetimona.’” Owete moko nohero ahinya timo neno. Nyaminwa Barney dhi nyime wacho kama: “Nitie owadwa moro ma ne hike ng’eny ma niluongo ni Godwin. Ne en gi gik mang’eny ahinya ma nonyalo goyonee Ruoth erokamano. Kata kamano, ka ne jaod Godwin oneno ka owadwa ma ne tayo chokruok ochako bedo maluor ni Godwin ne wuoyo mang’eny ahinya, nojaywayo koti Godwin kae to Godwin weyo timo neno kendo obet piny.”

Dichiel e dwe, kanyakla ka kanyakla ne bedoga gi chenro makende mar Chokruok mar Lamo, Pako Nyasaye, kod Timo Neno. The Watch Tower ma April 1, 1923 nowacho e wi chokruogno kama: “Nus mar chokruogno onego otigo e timo neno e wi tijwa mar lendo kod weche mamoko mabeyo ma nyalo jiwowa e tijno. . . . Wageno ni weche mabeyo mibiro wachga e chokruogno biro jiwowa waduto, kendo miyo wasik ka wan e winjruok achiel.”

Chokruogego nokonyo Charles Martin ma ne en jalendo ma jahigni 19, ma ne wuok Vancouver e piny Canada. Bang’e nowacho kama: “Chokruogego e ma napuonjorae kaka nanyalo lendo ne ji e ot ka ot. Kinde mang’eny, ng’ato ne nyalo wuoyo e wi kaka lendo mar ot ka ot nodhi kode. Mano ne konyaga ng’eyo gima nanyalo wacho sama nalendo ne ng’ato kod kaka nanyalo dwoko joma ne kwedowa.”

TIJ LENDO NOJIWO KUWE KOD WINJRUOK

Bulletin ma Mei 1, 1923

Tij lendo bende nojiwo ahinya kuwe kod winjruok e kind owete gi nyimine. The Watch Tower ma April 1, 1923 nolando wacho moro. Nowacho kama: “Mondo kuwe kod winjruok obedie . . . , oseyier Tich Ariyo, Mei 1, 1923, mondo obed odiechieng’ ma ji duto biro dhi e tij lendo. Kamano bende, Tich Ariyo mokwongo mar dwe ka dwe, biro dwarore ni ng’ato ka ng’ato odhi e tij lendo. . . . Ji duto manie kanyakla onego oriw tijno lwedo.”

Jopuonjre Muma ma ne pod gin rowere bende ne dhiga lendo. Hazel Burford ma ne en jahigni 16 e kindeno wacho kama: “Bulletin ne nigi weche mag chako wuoyo gi ji, kendo ma ne wanyalo mako gi wiwa. a An gi kwarwa ne wan gi kinda ahinya e tij lendo.” Kata kamano, Nyaminwa Burford to nowuoro ahinya ka noyudo akwede ma nowuok kuma ne ok opar kata. Nowacho kama: “Owadwa moro e kanyakla ma hike ng’eny nokwera matek ni an ne ok onego alend ne ji. E kindeno, nitie joma ne ok ong’eyo ni Jopuonjre Muma ma ‘yawuoyi gi nyiri’ bende nonego oriw lwedo tij pako Jachuechwa Maduong’.” (Zab. 148:12, 13) Kata kamano, Nyaminwa Burford nodhi nyime lendo. Bang’e nodhi e Skul mar Gilead e klas mar ariyo, kae to nobedo jamisonari e piny Panama. Bang’ kinde, owetego noloko paro ma ne gin-go kendo ne gichako neno rowere kaka joma bende onego oriw tij lendo lwedo.

CHOKRUOGE MADONGO NOJIWO KUWE KOD WINJRUOK

Chokruoge madongo bende nojiwo kuwe kod winjruok e kind owete gi nyimine. E thoth chokruoge madongogo, nichanoga odiechienge mag lendo. Kuom ranyisi, e chokruok maduong’ ma notim Winnipeg e piny Canada, nogwel ji duto ma nobiro e chokruogno mondo oriw lwedo tij lendo ma notim tarik 31 dwe mar Mach, e taon mar Winnipeg. Odiechienge mag lendo kaka mago ne miyo ji thuolo mar lendo ne ji mang’eny ma noyie rwako wach. Tarik 5 dwe mar Agost, ji ma dirom 7,000 nodhi e chokruok maduong’ ma notim Winnipeg. Chop kindeno, mano e chokruok maduong’ ma notim Canada ma ji mang’eny nobiroe.

Nitie chokruok moro maduong’ kendo makende ahinya ma Joneno mag Jehova notimo e higa mar 1923 e dwe mar Agost, chakre tarik 18 nyaka 26, e taon mar Los Angeles, California. Jumbe moko ka chokruogno pok nochopo, nolande e gasede mag jopiny, kae to Jopuonjre Muma bende nomiyo ji kalatese mokalo 500,000 ma nigwelogigo e chokruogno. Kalatese mamoko madongo ma bende ne lando chokruogno nobaw e kor mtokni ma ting’o jowuoth kod mag ji giwegi.

Chokruok maduong’ ma Jopuonjre Muma notimo Los Angeles e higa mar 1923

Chieng’ Ngeso, Agost 25, Owadwa Rutherford nogolo twak ma ne wiye wacho ni, “Rombe gi Diek,” ma noleroe ni “rombe” gin joma kare ma biro dak e paradiso e piny ka. E twak machielo ma nogolo, nolando “Siem” ma ne giseng’ado e chunygi ni ne gidhi chiwo ne dinde duto mag miriambo ma ne luongore ni Jokristo, kendo ne gijiwo joma chunygi ne ni kare mondo owuog e “Babulon Maduong’.” (Fwe. 18:2, 4) Jopuonjre Muma e piny ngima nopogo ji trakt milionde modhuro ma ne wuoyo e wi siemno.

“Wageno ni weche mabeyo mibiro wachga e chokruogno biro jiwowa waduto, kendo miyo wasik ka wan e winjruok achiel”

E odiechieng’ mogik e chokruok maduong’no, ji mokalo 30,000 nowinjo twak ma Owadwa Rutherford nogolo ma ne wiye wacho ni, “Ogendni Duto Ochomo Har–​Magedon, Kata Kamano, Dhano Tara gi Tara ma Sani Ngima Ok Bi Tho Ngang’.” Nikech Jopuonjre Muma nong’eyo ni ji mang’eny ne nyalo biro e chokruogno, ne gikodesa stadiam moro maduong’ ma e ka noger manyien e taon mar Los Angeles. Mondo ji duto owinj program maber, owete notiyo gi spikni mag stadiamno, to mano ne en yo manyien ma e ka noa chak tigo e kowo dwol kindego. Jomamoko mang’eny to nowinjo programno e redio.

WACH MABER NOMEDO LANDORE

E higa mar 1923, wach maber nomedo landore e pinje mag Afrika, Europe, India, kod South America. E piny India, nitie owadwa moro ma niluongo ni A. J. Joseph ma ne nigi migawo mar rito joode, moriwo chiege kod nyithindgi auchiel, to konchiel bende nokonyo e goyo buge e dho Hindu, Tamil, Telugu, kod Urdu.

William R. Brown gi joode

E piny Sierra Leone, Alfred Joseph kod Leonard Blackman ma ne gin Jopuonjre Muma nondiko ne ofis maduong’ ma ne ni Brooklyn, New York, ka gikwayo kony moro. Tarik 14 dwe mar April, 1923, nodwok kwayogino. Alfred nowacho kama: “Chieng’ Ngeso moro godhiambo, nogona simu moro.” Alfred nowinjo dwol moro maduong’ ka wuoyo kode. Ng’ama ne wuoyo kodeno nopenje niya: “Be in e ma nindiko ne Watch Tower Society ka ikwayo mondo oornu jolendo?” Alfred nodwoko ni, “En kamano.” Kae to ng’at ma ne wuoyo kode e simuno nodwoke kama: “Mano ber, an e ma oora.” Ng’ama nowuoyo kodeno ne en William R. Brown. Noyudo e ka gia donjo Sierra Leone ka giwuok Caribbean en gi Antonia jaode kod nyigi ariyo miluongo ni Louise gi Lucy. Onge kiawa ni owetego ne gombo ahinya romo gi Owadwa Brown kod joode.

Alfred dhi nyime wacho kama: “Kinyne gokinyi, an gi Leonard ne wapuonjore Muma kanyachiel kaka ne wajatimo juma ka juma, kae to apoya nono, ne waneno ng’at moro ma rabora e dhoot. Ne en Owadwa Brown. Nomor ahinya gi adiera mag Muma, kendo nogombo mana ni ogol twak mar ji duto e odiechieng’ ma ne luwo.” Kata ka dwe achiel pok norumo, Owadwa Brown nosepogo ne ji buge duto ma nobirogo. Mana matin bang’ mano, noorne buge 5,000, to mago bende norumo, kendo mamoko ne pod dwarore. Kata kamano, Owadwa Brown ne ok ong’ere kaka jaus buge. E ngimane duto kaka jatich Jehova ma jakinda, nojagologa twegege kotiyo gi Ndiko kendo mano nomiyo ong’ere kaka Bible Brown.

Bethel ma ne ni Magdeburg e higni mag 1920

Gie kindeno, ofis ma ne ni Barmen e piny Germany, nobedo matin kendo ne ging’ado ni gidar. Kae to bende ne gifwenyo ni jolweny ma France ne dhi monjo taon mar Barmen. Jopuonjre Muma noyudo ot moro maduong’ Magdeburg, kendo kanyo nowinjore ahinya gi tich ma ne gidhi timo mar goyo buge. Tarik 19 dwe mar Jun, owete notieko fundo gik moko moriwo nyaka masinde mag goyo buge, kae to ne gidar ma gidhi Bethel manyien ma ne ni Magdeburg. E odiechieng’ ma nonyisie ofis maduong’ ni osedar gik moko, gasede mag Germany nolando ni France nosekawo taon mar Barmen. Owete noneno paro mar darno kaka yo ma Jehova ne ritogigo kendo guedhogi.

George Young ka en gi Sarah Ferguson (korachwich) kod nyamin Sarah

E piny Brazil, Owadwa George Young ma nowuotho kuonde maboyo ahinya kolando wach maber, nochako ofis moro manyien ma nidhi goyee gaset mar The Watch Tower e dho Portuguese. Mana bang’ ndalo moko matin, nosechiwo buge mokalo 7,000. Sarah Ferguson noyudo thuolo moro makende ka ne George Young obiro e piny Brazil. Nosebedo kosomo gasede mag The Watch Tower chakre higa mar 1899, kata kamano, pok nonyiso chiwruokne kokalo kuom batiso. Dweche moko bang’e, nobatis Nyaminwa Ferguson kod nyithinde ang’wen.

“TIYO NE NYASAYE GI KINDA KENDO KA WAMOR”

Ka ne higa mar 1923 dhi ka rumo, nonenore maler ni lokruoge ma nosebed kitimo e yo ma nitimogo chokruoge kod tij lendo nomiyo owete gi nyimine obedo gi winjruok kod kuwe e kindgi. Mano e gima noler e The Watch Tower ma Desemba 15, 1923 ma nowacho kama: “Yot ahinya fwenyo ni kanyakla duto nigi kuwe kod winjruok . . . kendo gin gi yie motegno. . . . Wang’aduru e chunywa ni wabiro dhi nyime tiyo ne Nyasaye gi kinda kendo ka wamor e higa ma luwo.”

Higa ma ne dhi luwo bende ne dhi bedo higa makende ahinya ne Jopuonjre Muma. Owete man Bethel nosebedo ka gedo gi kinda e lowo moro ma ne nie chula mar Staten, machiegni gi ofis maduong’ man Brooklyn. Notiek ger ute ma Staten e chak higa mar 1924, kendo ne gikonyo ahinya e miyo owete gi nyimine obedo gi kuwe kod winjruok e kindgi. Bende, utego noyawo yore mag lando wach maber e okang’ ma ne pok olandego nyaka nene.

Joma ne konyo e tij gedo e chula mar Staten

a Bulletin sani iluongo ni Ngimawa kod Tijwa Kaka Jokristo—Chenro mar Chokruok.