Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

1923 — Palamba-le Omanima 100

1923 — Palamba-le Omanima 100

Omutala Womulavi wa 1 ya Janeiro yo 1923, watile: “Mo 1923 matumono ovipuka ovinyingi vipameka. Otyilinga tyimwe otyiwa okupopila ovanthu vaetesa onkhenda . . . veli mouye omu, okuti kuna nokuya ouye umwe ukahi nawa.” Menima omo, Ovalilongesi v’Ombimbiliya vapilululile ovipuka ovinyingi momaliongiyo, no movionge, no movilinga viokwivisa. Pahe avetyivili okufendela kumwe Huku, tyelikwata-po.

OMALIONGIYO EVEHONYEKA AVELIKWATE-PO

Omukanda wonotesitu, noviimbo

Ovalilongesi v’Ombimbiliya vapilululile ovipuka vimwe opo vetyivile okufendela kumwe Huku, avelikwate-po. M’omutala Womulavi amuhimbika okuya ononthele mbuhangununa nawa onotesitu mambupopiwa meliongiyo ankho lilingwa onosimanu ambuho litiwa, Eliongiyo Liokulikwambela Nokuhilivika Siovaa. Ovalilongesi v’Ombimbiliya valingile omukanda weeta onotesitu mambulilongaiswa onosimanu mbatyo ambuho, noviimbo omunthu apondola okwiimba tyina elilongesa aike Ombimbiliya, no mefendelo liombunga.

Momaliongiyo atyo omo, Ovalilongesi v’Ombimbiliya ankho vapopia ovipuka vamona-mona movilinga viokwivisa, nokupandula Siovaa, nokwiimba oviimbo, nokulikwambela. Umwe utiwa o Eva Barney wambatisalwa mo 1923 pweetyi ena omanima 15 wahinangela wati: “Ine una etyi wahanda okupopia wamona movilinga viokwivisa, ukatuka oti: ‘Ndyipandula Tatekulu ovipuka aviho oviwa andingila.’” Vamwe ankho vetyihole unene tyokupopia ovipuka valinga-linga movilinga viokwivisa. Barney wati: “Nthiki imwe, ombwale imwe ankho tuhole unene itiwa o Godwin, ankho ina ovipuka ovinyingi ipandula ku Tatekulu. Etyi omukai wae atala wokuna nokweendesa eliongiyo pahe tyemulinga navi, anane kapii kevava liotyikapote tyombwale yae, ipumphame pohi.”

Meliongiyo Liokulikwambela Nokuhilivika Siovaa ankho muna onthele imwe ilingwa-mo vala like mohanyi. Omutala Womulavi wa 1 ya Abril yo 1923, pokwapopia eliongiyo olio wati: “Pena umwe okukala omuvo utiwa oyou wokupopia evi ovaivisi vamona-mona movilinga viokwivisa vipameka vaivisi vakwavo . . . twayumba-ko onthumbi, tutyii okuti okulinga ngootyo ovaivisi mavelikwate-po avakala omapanga.”

Omwivisi umwe ukala ko Vancouver, mo Canadá utiwa o Charles Martin pomuvo watyo opo ankho una omanima 19, walongokelele-ko unene komaliongiyo atyo oo. Etyi pakala, wapopile ati: “Momaliongiyo omo, omo umwe nelilongesila oñgeni ndyina okutomphola novanthu momaumbo avo. Pamwe ankho ovaivisi vahipulula evi valinga pokwivisa umbo na umbo. Naame pahe andyityimono etyi ndyina okupopia neetyi ndyina okulinga tyina omunthu ahahandele okunthehelela, na tyina pena etyi amphula.”

OVILINGA VIOKWIVISA VIEVEHONYEKA AVELIKWATE-PO

O Boletim ya 1 ya Maio yo 1923

Ovaivisi aveho velikwatele-po etyi vapopilwa okuti onohanyi mbatyo ambuho vena onthiki vena okwivisa aveho, itiwa “Onthiki Yovilinga.” Omutala Womulavi wa 1 ya Abril yo 1923 wapopile okuti: “Mokonda atuho twelikwata-po tuna otyilinga tyike, . . . Muvali monthiki 1 ya Maio yo 1923, onthiki umwe yanakwa tuna okwivisa atuho. Onohanyi mbatyo ambuho, mosimanu yo tete, tyina tyiti Muvali atuho tuna okwivisa . . . Ovaivisi aveho mewaneno vena okuundapa movilinga viokwivisa.”

Novana ovatutu Vovalilongesi v’Ombimbiliya, vaundapele motyilinga otyo. Hazel Burford, menima liatyo omo ankho una vala omanima 16, wati: “Mo Boletim a ankho muya onondaka tupondola okupaka momutwe (ankho mbuya ngoombu mbokuya apa pokwati: Etompho Konthele y’Ombimbiliya) ngambo tukapopia tyina tukaivisa. Ankho twenda unene movilinga viokwivisa na tate mbwale. Vamwe ankho tyina vatala ñgaa Burford, ñgeno kapondola okwenda movilinga viokwivisa.” Wati: “Ombwale imwe ankho tuhole unene Ombangi, ayehetyihande etyi yatala naame ndyina nokwivisa. Pomuvo opo, ovanthu vamwe ankho vasoka okuti, Ovalilongesi vamwe v’Ombimbiliya, novana ovatutu ‘ovakwendye novakainthu,’ kavapondola okulipaka motyilinga tyikuhilivika Omutungi wetu Omunene.” (Sal. 148:12, 13) Mahi Burford ahayeke-po okwivisa. Etyi pakala, aende Mosikola yo Sileyande, alingi omisionaliu akaundapa ko Panamá. Katutu-katutu, ovanthu avetyiyeke-po tyokusoka okuti ovana kavapondola okuundapa movilinga viokwivisa.

OVIONGE VIEVEHONYEKA AVELIKWATE-PO

Ovionge viakwatesileko unene Ovalilongesi v’Ombimbiliya avelikwate-po. Movionge ovinyingi ankho mukoywa onthiki ike ovaivisi aveho vokweya kotyonge vena okukaivisa, ngeetyi tyalingilwe ko Winnipeg, mo Canadá. Otyonge otyo tyokwalingililwe ko Winnipeg, tyina tyiti monthiki 31 ya Março, ovaivisi aveho vokweya kotyonge, avakaivisa. Otyipuka tyatyo otyo tyokunaka umwe onthiki ovaivisi aveho vena okukaivisa, tyakwatesileko ovanthu ovanyingi. Tyina tyiti monthiki 5 ya Agosto yenima liatyo olio, mo Winnipeg amulingilwa vali otyonge, amuya ovanthu vekehika ponomili 7. Pomuvo watyo opo, ovionge aviho vialingilwe mo Canadá, otyo otyonge tyeyulile vali.

Otyonge otyinene vali tyalingilwe novanthu va Siovaa mo 1923, otyetyi tyalingilwe monthiki 18 atee 26 ya Agosto ko Los Angeles, mo California. Pweetyi otyonge tyatyo otyo tyihungi-po, Ovalilongesi v’Ombimbiliya, avakongo ovanthu nomikanda, avaave omikanda vilamba 500.000. Omikanda viatyo ovio, vimwe avevimata-mata momatuku-tuku.

Ovalilongesi v’Ombimbiliya veli motyonge ko Los Angeles 1923

Tyina tyiti Motyasapalo, monthiki 25 ya Agosto, Rutherford alingi elongomona lina osapi yati: “Onongi Novinkhombo.” Ayandyulula umwe nawa ovalie vatiwa onongi vena omutima omuwa mavakakala mouye omupe pano pohi. Pahe atange okamukanda kamwe katiwa, “Lungukei.” Okamukanda katyo oko, ankho kahololola umwe evi vilingwa no vomalongeso omatutu, akape ondundo vomutima omuwa vahondovoke ‘mo Mbambilonia Onene.’ (Ehol. 18:2, 4) Etyi otyonge tyapwa, Ovalilongesi v’Ombimbiliya avaundapa nonduvia onene, avape ovanthu ovanyingi-nyingi otratadu ina onondaka mbokamukanda katyo oko.

“Okulinga ngootyo ovaivisi mavelikwate-po avakala omapanga.”

Monthiki yokumanuhula otyonge, ovanthu valamba 30.000 avatehelela elongomona lya Rutherford lina osapi yati: “Ouye Uhungi mo Alumangendom, Mahi Ovanyingi Nkhele Vena Omwenyo Kamavankhi Vali.” Mokonda ankho vetyimona-le okuti makuya ovanthu ovanyingi, avalukala otyipembe tyokusanena ombola ankho tyatungwa vala pahe mo Los Angeles tyitiwa Coliseum. Opo ovanthu aveho vetyiive umwe nawa, avalikala omakanutu omotyipembe tyatyo omo, ngwe opo nkhele ankho tyokupopila momakanutu otyipe vala. Ovanyingi avatehelela vala kolaliu.

OVILINGA VIOKWIVISA VIAOYA OUYE WATYO AUHO

Mo 1923 mo África, no mo Europa, no mo Índia, no mo América do Sul, amwiviswa unene. Umwe utiwa o A. J. Joseph ukala mo Índia, namphila ena omukai meumbo, novana epandu, mahi no ngootyo akwatesako eongano pokulinga omikanda melaka lyo Hindi, no lyo Tamil, no lyo Telugu, no lyo Urdu.

William R. Brown nomukai wae novana vavo

Ko Serra Leoa, Ovalilongesi v’Ombimbiliya vevali, ovo Alfred Joseph na Leonard Blackman, avahonekela kombala, ko Brooklyn, Nova York, avaiti vatumwe vali ovaivisi. Monthiki 14 ya Abril yo 1923, avatiwa mavatumwa ovaivisi. Alfred wahipulula etyi tyaendele wati: “Nthiki imwe Motyasapalo kongulohi, ndyikatehela otelefone iihana, wokwalikala apopila peulu ati: ‘Ove yatyo wokwaita ovaivisi ko Sociedade Torre de Vigia?’” Alfred ati: “Yoo, ame yatyo.” Wokwapopila kotelefone ati: “Ame vatuma-ko.” Uli nokupopia ngootyo ankho o William Roland Brown. Monthiki yatyo omo apopia ngootyo, omo umwe vehika mo Serra Leoa, nae nomukai wae, novana vavo vevali ovakainthu, ovo Louise na Lucy. Kapakalele-ale vali ehimbwe vo mo Serra Leoa avekelivasa noovo vokweya.

Alfred wapopia vali wati: “Komuhuka tyee, atyiti naame na Leonard atulingi etyi tulinga-linga-le onosimanu ambuho, tyokulilongesa Ombimbiliya. Twakati vala ñgaa, pombundi petai omulume umwe omulaale. O Brown. Brown ankho uhole unene otyili, onthiki twelivasa, ati ñgeno muhuka ndyilinga elongomona.” Kapakalele-ale ohanyi, omikanda aviho Brown atyindile eviaave avipu-po. Atumwa vali omikanda vina 5.000. Ovio navio avipu-po vala liwa. Mahi Brown ankho kalandesa omikanda. Omuvo auho aundapa nombili movilinga vya Siovaa, momalongomona alinga ankho upopia unene Ovihonekwa, pahe ankho ovanthu vemuti Ombimbiliya Brown.

O Mbetele yoko Magdeburg mono 1920 omu

Mo Mbetele yoko Alemanha ili mepunda-umbo lyo Barmen, ankho muna ovanthu ovanyingi, kavafwile-mo vali, tupu ovanthu ankho vena nokuti omatolopa oko França ahanda okunyingila mepunda-umbo lyo Barmen. Ovalilongesi v’Ombimbiliya avavasi ondywo ikahi vali nawa mepunda-umbo lyo Magdeburg, mufwa umwe nonomakina mbokulinga omikanda. Otyilinga tyokupaka onomakina, novipuka ovikwavo vali mondywo oyo omphe vavasa, atyipu monthiki 19 ya Junho, vomo Mbetele, navo pahe ngamo vailukila. Monthiki yatyo umwe vo kombala Yovalilongesi v’Ombimbiliya vapopilwa okuti vomo Mbetele aveho vailuka, vakatehela molaliu mupopiwa okuti omatolopa oko França anyingila mepunda-umbo lyo Barmen. Avetyimono umwe okuti o Siovaa vala wevekwatesako, weveyakulila.

Ovo George Young na Sarah Ferguson (kokulio) ondenge ya Sarah

George Young waivisile unene movilongo ovinyingi, etyi mo Brasil mwatungwa o Mbetele ngae wiikalela komutwe, ahimbika nokulinga Omutala Womulavi Moputu. Pakala vala onohanyi mbehehi, aave omikanda vilamba ponomili 7. Omukai umwe utiwa o Sarah Ferguson ahambukwa unene etyi George Young aya peumbo liavo. Sarah ankho wahimbika-le okutanga Omutala Womulavi mo 1899, mahi nii otyo ahamono omphitilo yokumbatisalwa ngwe ankho welipakula-le. Okutuka apa velimona na George Young apakala vala onohanyi mbehehi, atyiti na Sarah novana vae vekwana, pahe avambatisalwa.

“OKUUNDAPELA HUKU NOMBILI, NEHAMBU”

Omutala Womulavi wa 15 ya Dezembro yo 1923, wapopile etyi pahe matyilingwa-lingwa omaliongiyo, novilinga viokwivisa, novionge Viovalilongesi v’Ombimbiliya. Otyo atyivepameka unene. Omutala Womulavi watile: “Tyimoneka umwe nawa okuti omawaneno . . . ena onthumbi yapama . . . Tumanekei, pahe twamona umwe ononkhono tuundape nombili enima eli liya, tuundapelei Huku nombili, nehambu.”

Enima lyo 1924, liali enima limwe liahambukisilwe unene Ovalilongesi v’Ombimbiliya. Vomo Mbetele vakalele onohanyi ononyingi nokutunga pokalongo kamwe katiwa Ilha Staten, keli konthele ko Brooklyn, oku kuna ombala Yovalilongesi v’Ombimbiliya. Onondywo ombo vatungile, mbapwa konthyimbi yenima lyo 1924. Otyo atyikwatesako Ovalilongesi v’Ombimbiliya, avelikwate-po motyilinga tyokwivisa oviwa ovipe, avaivisa naapa umwe ankho veheneende-ale.

O vokutunga ko Ilha Staten

a Oyou pehepano tuti Omwenyo Wetu Woukilisitau Novilinga Vietu — Omukanda Wovilinga.