Guruka oze aha biriho

Guruka oze aha birimu

1923—Emyaka Igana Ehingwire

1923—Emyaka Igana Ehingwire

OMUNAARA GW’OMURINZI ogwa Jenwari 1, 1923 gukagira guti: “Omwaka 1923 nigwija kushemeza munonga. Twine omugisha gw’amaani kugambira abantu abaine oburemeezi bwingi, ngu embeera nungi ziri haihi kubaho.” Ebyabaireho omu mwaka ogwo, bikagumya Abeegi ba Baibuli, barikwongyera kugira obumwe omu kuramya n’omu murimo gwabo gw’okubuurira nk’oku kiri omu Bakristaayo ab’amazima obunaku obu.

OKUGIRA OBUMWE OMU KURAMYA

Karenda erimu ebyahandiikirwe n’enamba z’ebyeshongoro

Omu mwaka ogwo, ekibiina kikakora empinduka zitari zimwe na zimwe ezaahweraire abeegi ba Baibuli kwongyera kugira obumwe omu kuramya. Ekibiina kikatandika kushohoza ebirikushoboorora ebyahandiikirwe, ebi baabaire bashwijuma buri saabiiti omu ruteerane orwabaire nirutwariramu Okushaba, Okuhimbisa n’okuha Obujurizi. Ekindi, Abeegi ba Baibuli bakashohoza karenda eyaabaire eriho ekyahandiikirwe ky’okushwijuma buri saabiiti n’ekyeshongoro ky’okweshongora omu kweyegyesa n’okuramya kw’eka.

Omu nteerane, Abeegi ba Baibuli bakaba baha “obujurizi” obwabaire nibutwariramu ebirungi ebi batungire omu kubuurira, okusiima Yehova, ekyeshongoro nari okushaba. Eva Barney, owaabatiziibwe 1923 aine emyaka 15 akagira ati: “Ku waabaire oba nooyenda kuha obujurizi, okaba oyemerera reero otandika orikugira oti: ‘Niinyenda kusiima Mukama ahabw’ebirungi ebi akoreire.’” Ab’eishe-emwe abamwe bakaba nibakunda kuha obujurizi. Munyaanyazi-itwe Barney akongyeraho ati: “Ow’eishe-emwe omukundwa Godwin owaabaire akuzire akaba aine bingi by’okusiimira Mukama. Kwonka omukazi we ku yaabaire areeba ngu ow’eishe-emwe orikwebembera oruteerane ayerarikiriire ahabwa iba kugamba bingi akaba akwata aha kooti ya iba, ashutama ahansi.”

Omurundi gumwe buri kwezi, buri kibiina kikaba kigira oruteerane rw’omutaano orw’Okushaba, Kuhimbisa n’okuha Obujurizi. Omunaara gw’Omurinzi ogwa Apuri 1, 1923 gukagamba aha ruteerane orwo guti: “Mwine kukoresa kimwe kya kabiri ky’obwire bw’oruteerane kuha obujurizi oburikukwata aha murimo gw’okubuurira n’okugumyana. . . . Twine amatsiko ngu okukora ekyo, nikiija kuhwera ab’eishe-emwe kwongyera kukwatanisa gye.”

Charles Martin, owaabaire aine emyaka 19 ari omukozi omu kibiina (omubuurizi) omuri Vancouver, Canada, akagasirwa munonga omu nteerane ezo. Akagira ati: “Omu nteerane ezo nimwo naabandize kwegyera ebi naabaire nimbaasa kugamba naaba nimbuurira enju aha nju. Kaingi, omuntu akaba akagamba ekibaireho omu kubuurira enju aha nju. Eki kikaba kimpwera kumanya eki ndaagambe n’oku ndikubaasa kugarukamu omuntu yaampakanisa.”

OKUKWATANISA OMU BUHEEREZA

Akatabo Bulletin aka Mei 1, 1923

“Ebiro by’okubuurira hamwe” nabyo bikahwera ekibiina kwongyera kugira obumwe. Omunaara gw’Omurinzi ogwa Apuri 1, 1923, gukaba gurimu ekirango ekyabaire nikigira kiti: “Kubaasa kugira obumwe Orwakabiri, Mei 1, 1923 . . . , ritoorainwe kuba eizooba ry’okubuurira hamwe. Kandi buri Rwakabiri orurikubanza omu kwezi . . . Buri mubuurizi aine kwejumba omu murimo gw’okubuurira.”

N’abeegi ba Baibuli abato bakaba nibabaasa kwejumba omu murimo ogu. Hazel Burford, owaabaire aine emyaka 16 yonka akagira ati: “Akatabo Bulletin kakaba karimu ebi turikubaasa kugaaniiraho ebi twabaire nitubaasa kukwata omu mutwe. a Nyowe na Tatenkuru tukaba nitwejumba omu buheereza obu n’omuhimbo.” Kwonka munyaanyazi-itwe Burford akahiinganisibwa omu muringo ogu yaabaire atarikuteekateeka. Akagira ati: “Omwe aha b’eishe-emwe abakundwa owaabaire akuzire, akanga ngu ntakayejumba omu murimo gw’okubuurira. Omu bwire obwo, bamwe bakaba batarikumanya ngu Abeegi ba Baibuli boona otwariiremu abatsigazi n’empangare baine kwejumba omu kuhimbisa Omuhangi waitu.” (Zab. 148:12, 13) Kwonka munyaanyazi-itwe Burford akagumizamu naabuurira. Akaza omu Ishomero rya Gileadi erya kabiri kandi yaaheereza nk’omumiisani omuri Panama. Bwanyima y’obwire, ab’eishe-emwe abo bakahindura emiteekateekyere ei baabaire baine aha bikwatiraine n’abato kwejumba omu kubuurira.

OKWONGYERA KUGIRA OBUMWE AHA NTEERANE EMPANGO

Enteerane enkye n’empango zikahwera ab’eishe-mwe kwongyera kugira obumwe. Aha nteerane enyingi hakaba hariho amazooba g’okubuurira hamwe, nk’orwabaireho omuri Winnipeg, Canada. Abaizire omu ruteerane oruhango orwabaireho Maaci 31 bakashabwa kwejumba omu “Ntebeekanisa y’Omutaano ey’Okubuurira Winnipeg.” Amazooba nk’ago gakabaasisa omurimo gwaitu gw’okubuurira kwongyera kutunguuka. Okwamunaana 5, abantu abarikuhika nka 7,000 bakaija aha ruteerane oruhango orundi omuri Winnipeg. Omu bwire obwo, ogwo nigwo omubaro ogwabaire nigukirayo ogwabaizire aha ruteerane oruhango omuri Canada.

Oruteerane oruhango orurikukirayo orw’abaheereza ba Yehova omu 1923 rukabaho Agusto 18-26, omuri Los Angeles, California. Harikuburayo saabiiti nkye oruteerane orwo rukabaho, empapura z’amakuru zikarangirira oruteerane orwo kandi Abeegi ba Baibuli bakagaba kaada ezirikurenga 500,000 kweta abantu. Kandi bakata n’ebipande aha motoka ezaabaire nizitwara abantu n’ez’abantu buntu.

Oruteerane oruhango rwa Beegi ba Baibuli orwabaireho 1923 omuri Los Angeles.

Aha Rwamukaaga, Agusto 25, Ow’eishe-emwe Rutherford akaha orubazo orwabaire rwine omutwe “Entaama n’Embuzi,” omu rubazo orwo akooreka ngu “entaama” n’abo baine ekihika ky’okutunga amagara agatahwaho abaraatuure omuri paradiso omu nsi. Akajumiirira Kristendomu kandi yaahiga abaine emitima eshemeire kwetaanisa ahari “Babulooni Orukuru.” (Kush. 18:2, 4) Abeegi ba Baibuli omu nsi yoona bakaba nibaza kukora n’omujinya kujanjaaza turakiti obukaikuru n’obukaikuru eziriho okurabura oku.

“Obumwe obu nibureetera ab’eishe-emwe kwirirana haihi”

Eizooba eryaheererukireyo aha ruteerane orwo, abantu abarikurenga omu 30,000 bakahurira orubazo rw’Ow’eishe-emwe Rutherford orwine omutwe “Amahanga Goona Goorekyereire Haramagedoni, kwonka Obukaikuru bw’Abantu Abariho Tibarikwija Kufa.” Ahabw’okugira ngu Abeegi ba Baibuli bakaba nibamanya ngu abantu bingi nibaza kwija, bakapangisa ekishaayi kisya ekya Los Angeles Coliseum. Kuhamya ngu buri omwe yaahurira gye, ab’eishe-emwe bakakoresa ebyoma by’okutunguura amaraka eby’omu kishaayi, egyo ekaba eri tekinologiya ensya omu bwire obwo. Kandi abandi baingi bakahurira puroguraamu aha radiyo.

OBUHEEREZA OKUJANJAARA ENSI YOONA

Omu mwaka 1923, omurimo gw’okubuurira gukongyera kutunguuka omuri Africa, Europe, India, na South America. Omuri India, A. J. Joseph akahwera omu kuteera ebitabo omuri Hindi, Tamil, Telugu, na Urdu n’obu yaabaire aine kureeberera omukazi we n’abaana be mukaaga.

William R. Brown n’ab’eka ye

Omuri Sierra Leone, Abeegi ba Baibuli Alfred Joseph na Leonard Blackman bakahandiikira ofiisi enkuru omuri Brooklyn, New York, barikushaba obuhwezi. Okushaba kwabo kukagarukwamu, Apuri 14, 1923. Alfred akagira ati “Orwamukaaga omu kiro, bakanteerera esimu ei naabaire nteteekateekiire.” Nkahurira eiraka rikubuuza ngu, “Niiwe ohandiikiire Watch Tower Society orikushaba ababuurizi?” Alfred akagarukamu ngu “eego.” Reero oriya yaagira ati: “Niinye batumire.” Eiraka rikaba riri erya William R. Brown. Akaba aizire ekiro ekyo kuruga Caribbean we n’omukazi we, Antonia, n’abahara baabo bato, Louise na Lucy. Ab’eishe-emwe kikaba kitarikubeetengyesa kutegyereza obwire buraingwa kureeba ow’eishe-emwe Brown n’eka ye.

Alfred akoongyeraho ati: “Akasheeshe akakuratsireho nyowe na Leonard tukaba turi aha mwegi wa Baibuli twareeba omushaija ou tutarikumanya arikwija. Akaba ari Ow’eishe-emwe Brown. Akaba aine omujinya gw’amazima kandi akaba naayenda n’okuha orubazo rwa boona eizooba eririkukurataho.” Omu bwire obutarahikire kwezi, Ow’eishe-emwe Brown akagaba ebitabo byona ebi yaizire nabyo. Bwanyima y’akaire bakamwongyera ebitabo ebindi 5,000, kandi nabyo tibiramazire bwire buraingwa, ebitabo ebindi bikaba nibyetengyesa. Kwonka Ow’eishe-emwe Brown akaba atarikumanywa nka kitunzi w’ebitabo. Ahabw’okugira ngu akamara obwire buraingwa arikuheereza Yehova n’omujinya kandi arikugamba aha Byahandiikirwe omu mbazo ze, abantu bakamukubya “omushaija wa Baibuli.”

Beseeli ya Magdeburg omu myaka ya 1920

Omu bwire obwo, ofiisi y’eitaagi eyaabaire eri omu rurembo Barmen, Germany, ekaba eijwire, kandi orurembo orwo rukaba ruri omu kabi k’okutaahirirwa France. Abeegi ba Baibuli bakatunga ekyombeko ekindi omuri Magdeburg ekyabaire nikibaasa kuteererwamu ebitabo. Okwamukaaga ebiro 19, ab’eishe-emwe bakaheza kupakira ebyoma by’okukoresa kuteera ebitabo n’ebindi bikoreso reero baza aha Beseeli ensya omuri Magdeburg. Bwanyima y’eizooba rimwe baherize kumanyisa ofiisi enkuru aha kufuruka oku, empapura z’amakuru zikaranga ngu France etwire orurembo Barmen. Ab’eishe-emwe bakareeba okufuruka okwo nk’obuhame oburikworeka ngu baine omugisha n’oburinzi bwa Yehova.

George Young ari na Sarah Ferguson (buryo) n’omurumuna

Omuri Brazil, George Young, owaagiire omu myanya mingi kujanjaaza amakuru marungi, akatandikaho ofiisi y’eitaagi kandi yaatandika kuteera Omunaara gw’Omurinzi omu Orupotuguezi. Omu meezi makye, akagaba ebitabo ebirikurenga omuri 7,000. Kandi okwija kwe omuri Brazil kukahwera Sarah Ferguson. Akaba atwire naashoma Omunaara gw’Omurinzi kuruga 1899, kwonka akaba atakoorekire muranga ngu ayehaireyo arikubatizibwa. Bwanyima y’ameezi makye, Munyaanyazi-itwe Ferguson n’abaana be bana bakabatizibwa.

“OKUHEEREZA N’OBWEZIRIKI TUSHEMEREIRWE”

Omwaka ogwo guri haihi kuhendera, Omunaara gw’Omurinzi ogwa Desemba 15, 1923 gukooreka ebyabaireho ahabw’okugira ngu Abeegi ba Baibuli bakaba baine obumwe omu kuramya. Gukagira guti: “Nikireebwa butunu ngu ebibiina . . . biri omu mbeera nungi y’eby’omwoyo . . . N’ahabw’ekyo ka tuhamye engabo zaitu kandi tumaririire kugumizamu nituheereza Ruhanga twine omujinya n’okushemererwa omu mwaka ogurikukurataho.”

Omwaka ogwakuratsireho gukaba nigwija kuba ogw’omutaano aha Beegi ba Baibuli. Ab’eishe-emwe aha Beseeli bakaba bamazire ameezi aha kirwa Staten barikwombeka, kandi hakaba hari haihi na ofiisi enkuru omuri Brooklyn. Ebyombeko ebyabaire nibyombekwa omu mwanya musya ogwo bikahwa omwaka 1924 gurikutandika, kandi bikahwera ab’eishe-emwe kwongyera kugira obumwe n’okujanjaaza amakuru marungi omu miringo eyaabaire etarikubaasika ira.

Abombeki aha kirwa Staten

a Hati nikamanywa nk’Obuheereza N’oku Turikutwaza​—Akatabo k’Okukoresa.