Ir al contenido

Ir al índice

1923: qʼaxinaq chi cien junabʼ

1923: qʼaxinaq chi cien junabʼ

«PA RI junabʼ 1923, kbʼan taj na utzalaj jastaq» xubʼij ri revista The Watch Tower (La Atalaya) 1 re enero 1923. «Are jun eqeleʼn yaʼom chqe rech keqatoʼ ri winaq che tajin kkiriq kʼax pa ri kikʼaslemal y che kqabʼij chke che naj ta chi kraj ksukʼumataj ri kʼax che kʼo cho ri uwach Ulew». Ri Estudiantes rech ri Biblia xkikʼex ri xkibʼan che uqʼijilaxik ri Dios pa ri e riqbʼal ibʼ, ri e nim riqbʼal ibʼ y che utzijoxik ri utzij ri Dios. Y rukʼ ri xkibʼano ubʼanom che kimik xuqujeʼ kʼo jamaril pa ri utinamit ri Jehová.

RUKʼ RI E RIQBʼAL IBʼ XKʼOJIʼ MÁS JUNAMIL CHKIXOʼL RI QACHALAL

Jun calendario che kʼo textos re ri Biblia chuwach y números re alabanza

Chupam ri e junabʼ riʼ, ri utinamit ri Jehová xukʼex jujun taq jastaq rech jeriʼ xkʼojiʼ más kikotemal chkixoʼl ri Estudiantes rech ri Biblia. Xmajix ubʼixik pa La Atalaya jasche xkʼex ri kbʼan che ri e riqbʼal ibʼ ronojel taq semanas, ri chʼawem, ri bʼixonem y ri utzijoxik ri utzij ri Dios. Ri Estudiantes re ri Biblia kʼo jun kicalendario ri kitzʼibʼam wi textos che kkikoj ronojel taq semanas y ri kitzʼibʼam wi ri e bʼixonem che kkibʼixoj ronojel taq qʼij.

Are chiʼ kkibʼan ri kiriqbʼal ibʼ ri Estudiantes re ri Biblia ketzijon chrij ri experiencias che xkiriq pa ri semana are chiʼ xkitzijoj ri utzij ri Dios chke ri winaq, kemaltyoxin che ri Jehová, kebʼixonik y kkibʼan jun chʼawem. Eva Barney che xubʼan ri uqasanjaʼ pa ri junabʼ 1923 are chiʼ kʼo 15 ujunabʼ, kubʼij: «Kwaj kimaltyoxij che ri qaTat rumal ri utzilal che ukʼutum chwe...». E jujun qachalal utz kkinaʼo kkiya ubʼixik ri utzilal che xkiriqo are chiʼ xkitzijoj ri utzij ri Dios. Ri qachalal Barney xubʼij: «Ri qachalal Godwin nim chi ujunabʼ y amaqʼel kʼo kʼi kumaltyoxij che ri Dios. Are kʼu, ri rixoqil ri qachalal Godwin krilo che ri tajin kkʼamow ubʼe ri riqbʼal ibʼ kkʼistaj ukʼuʼx che utatabʼexik, kujekʼ ri qachalal Godwin che ri ratzʼyaq rech kutanabʼaʼ tzijonem».

Jumul pa jun ikʼ chkijujunal ri congregaciones kkibʼan jun riqbʼal ibʼ ri kkibʼan wi jun chʼawem, kebʼixonik y kkiya ubʼixik ri xkiriqo are chiʼ xkitzijoj ri utzij ri Dios. La Atalaya 1 re abril 1923 xuya ubʼixik ri kebʼan pa ri riqbʼal ibʼ: «Pa ri e riqbʼal ibʼ che kebʼanik ketoʼ ri qachalal rech kkitzijoj ri utzij ri Dios xuqujeʼ kyaʼ kichuqʼabʼ [...]. Y we qonojel kqabʼan wariʼ ri e qachalal kkʼojiʼ junamil chkixoʼl».

Sibʼalaj xtobʼan wariʼ che ri a Charles Martin, jun publicador che 19 ujunabʼ che kel pa Vancouver (Canadá). Xubʼij: «Chilaʼ xwetaʼmaj wi ri kinbʼij are chiʼ kintzijoj ri utzij ri Dios. Ri e qachalal amaqʼel kkibʼij jun experiencia. Wariʼ kinutoʼo rech kinkunik kintzijon kukʼ ri winaq».

RI UTZIJOXIK RI UTZIJ RI DIOS XUBʼANO CHE XKʼOJIʼ JUNAMIL CHKIXOʼL RI QACHALAL

Ri wuj Bulletin 1 re mayo 1923

Are chiʼ ri e qachalal «xkitzijoj ri utzij ri Dios» xtobʼanik rech xekʼojiʼ más pa junamil. La Atalaya 1 re abril 1923 xubʼij wariʼ: «Rech kkʼojiʼ junamil chqaxoʼl are chiʼ kqatzijoj ri utzij ri Dios [...], pa martes 1 re mayo 1923 are jun qʼij che qonojel kojkunik kqatzijoj ri utzij ri Dios. Ronojel taq nabʼe martes re jun ikʼ kqabʼan wariʼ[...]. Y qonojel kqaya ri qatobʼanik pa wajun chak».

Xuqujeʼ ri alabʼom alitomabʼ e jun che utzijoxik ri utzij ri Dios. Jun qachalal ubʼiʼ Hazel Burford che 16 ujunabʼ, xubʼij wariʼ pa ri junabʼ 1923, «ri wuj Bulletin xojutoʼo rech xojkunik xqakʼol pa qajolom ri kqatzijoj chke ri winaq. a Oj kebʼ rukʼ ri numam utz kqanaʼo kqatzijoj ri utzij ri Dios chke ri winaq». Are kʼu Hazel xtzijon rukʼ jun winaq che utz ta xuta ri xqabʼij che: «Jun qachalal che nim chi ujunabʼ kraj taj che kintzijon chrij ri wetaʼmam chrij ri Dios kukʼ ri winaq. Pa riʼ ri tiempo e jujun kkichʼobʼ taj che konojel ri Estudiantes rech ri Biblia ‹ri alabʼom alitomabʼ›, rajawaxik kkitzijoj ri utzij ri Dios» (Sal. 148:12, 13). Are kʼu ri qachalal Hazel xuya ta kan utzijoxik ri utzij ri Dios. Are chiʼ qʼaxinaq chi ri junabʼ ri qachalal Hazel xbʼe pa ri ukabʼ Escuela re Galaad y xtaq bʼi pa Panamá. Y are chiʼ xqʼax ri tiempo, ri e qachalal xkikʼex ri kkichomaj chkij ri alabʼom alitomabʼ y chrij ri utzijoxik ri utzij ri Dios.

RI NIMAʼQ TAQ RIQBʼAL IBʼ XTOBʼANIK RECH XKʼOJIʼ JUNAMIL CHKIXOʼL RI QACHALAL

Ri nimaʼq taq riqbʼal ibʼ che xbʼanik xeʼutoʼ ri qachalal rech xkʼojiʼ junamil chkixoʼl. Pa kʼi chke ri e riqbʼal ibʼ che xbʼanik amaqʼel xqatzijoj ri utzij ri Dios, jun chke are ri xbʼan pa Winnipeg (Canadá). Pa ri 31 re marzo konojel ri xeʼopan pa ri nim riqbʼal ibʼ xbʼix chke che xuqujeʼ kkitzijoj ri utzij ri Dios. Y sibʼalaj utz xel ronojel ri xkibʼano. Pa jun chi nim riqbʼal ibʼ che xbʼan pa Winnipeg pa ri 5 re agosto pa riʼ ri junabʼ riʼ, xeʼopan e 7,000 winaq. Kʼateʼ nabʼe mul waʼ xeʼopan e kʼi winaq pa ri nim riqbʼal ibʼ che xbʼan pa Canadá.

Pa ri 18 kopan 26 re agosto re ri junabʼ 1923, xbʼan jun nim riqbʼal ibʼ pa Los Ángeles (California). Are chiʼ majaʼ kopan ri qʼij che kbʼan ri nim riqbʼal ibʼ, xyaʼ ubʼixik pa taq ri periódicos y ri Estudiantes re ri Biblia xkijach 500,000 invitaciones chke ri winaq. Xuqujeʼ xekikoj letreros chke taq ri kicarros trenes y camionetas.

Ri nim riqbʼal ibʼ che xkibʼan ri Estudiantes re ri Biblia pa ri junabʼ 1923 pa Los Ángeles (California)

Pa ri sábado 25 re agosto ri qachalal Rutherford xuya ri chʼabʼal ubʼiʼ «Ri e chij y ri e kʼisikʼ», che chilaʼ xuya wi ubʼixik che ri «chij» are ri winaq che kkechbʼej na ri kotzʼiʼj uwach Ulew. Xuya jun chʼabʼal che kchʼaw chrij ri qastzij taj kojonem y xubʼij chke ri winaq che e kʼo kukʼ che keʼel bʼi pa «ri nimalaj Babilonia» (Apoc. 18:2, 4). Tekʼuriʼ are chiʼ xqʼax ri tiempo xbʼan imprimir jun tratado che kchʼaw chrij wariʼ y pa ronojel uwach Ulew ri estudiantes rech ri Biblia xkijach kʼi copias chke ri winaq.

«We qonojel kqabʼan wariʼ ri e qachalal kkʼojiʼ junamil chkixoʼl»

Pa ri kʼisbʼal qʼij re ri nim riqbʼal ibʼ, xekʼojiʼ más che 30,000 winaq che xkitatabʼej ri chʼabʼal che xuya ri qachalal Rutherford, ubʼiʼ «Konojel ri e tinamit keyem ri Armagedón, are kʼu kʼi chke kekam taj». Rumal che e kʼi xeʼopan pa ri riqbʼal ibʼ xqaj ri estadio Coliseo pa Los Ángeles, che kʼateʼ xbʼanik. Rech konojel ri qachalal kkitatabʼej ri chʼabʼal che kyaʼik, are xkikoj ri sonidos che kʼo pa ri estadio, che are ri kʼakʼ che kʼateʼ xel loq. Xuqujeʼ e kʼi chke ri winaq xkita ri programa pa radio.

RI CHAK TAJIN KNIMAR CHO RONOJEL RI UWACH ULEW

Pa ri junabʼ 1923 sibʼalaj xnimar ri utzijoxik ri utzij ri Dios pa África, Europa, India y Sudamérica. Pa India ri a Adavimannathu Joseph che kʼulanik y e kʼo seis ralkʼwal, xtobʼanik rech xesax wuj pa hindi pa ri chʼabʼal tamil, telugu y urdu.

William Brown y ri ufamilia

Pa Sierra Leona, Alfred Joseph y Leonard Blackman xkitzʼibʼaj apan pa ri central mundial pa Brooklyn (Nueva York) che kajwataj tobʼanik chke. Pa 14 re abril 1923, ktaq lo tobʼanik kukʼ che xkitaʼ panoq. Ri a Alfred kubʼij: «Jun bʼenaqʼij sábado xkoj lo jun llamada wukʼ». Y xuta jun chʼabʼal che xubʼij: «¿La at riʼ ri xatchʼaw apan pa ri central mundial y xa ta apan tobʼanik?». «In riʼ» xchaʼ ri a Alfred. «Tekʼuriʼ xubʼij ri qachalal, in ri xintaq lo che atoʼik». ¿Jachin riʼ ri xchʼaw loq? Are William Brown. Kʼateʼ xetzalij lo pa Caribe rachiʼl ri rixoqil Antonia y ri kebʼ umiʼal, Louise y Lucy. Ri e qachalal aninaq xketaʼmaj che are ri qachalal William Brown y ri rixoqil.

Ri a Alfred kubʼij chik: «Chukabʼ qʼij, tajin kqasikʼij ri Biblia rukʼ ri a Leonard junam rukʼ ri kqabʼan ronojel taq semana, xaq kʼateʼ xtakʼatobʼ ri qachalal William chuchiʼ ri qachoch. Sibʼalaj nim kril wi ri qastzij y kraj kuya jun chʼabʼal chukabʼ qʼij». Xa pa jun ikʼ xkunik xujach ronojel ri wuj che rukʼam bʼik. Tekʼuriʼ xtaq chi bʼi 5,000 libros rukʼ y wariʼ xubʼanaʼ ta chi che rech kujach más chke ri winaq. Are kʼu, ri e winaq ketaʼm che xa ta kukʼayij ri wuj. Pa kʼi junabʼ xupatanij ri Jehová rukʼ sukʼilal y amaqʼel kukoj ri Biblia are chiʼ kuya ri e chʼabʼal, rumal laʼ xbʼix Brown re ri Biblia che.

Ri Betel re Magdeburgo pa ri junabʼ 1920

Ri e qachalal xeʼel bʼi pa Barmen (Alemania) rumal che ri lugar nim ta más y xuqujeʼ xkito che ri ejército re Francia ya kkibʼan kʼax che ri tinamit. Ri qachalal xekiriq jujun taq edificios pa Magdeburgo che utz kebʼan imprimir ri e qawuj chupam. Pa 19 re junio ri e qachalal xkikʼam bʼi ronojel ri chakubʼal xuqujeʼ ri imprenta y xebʼe pa ri Betel re Magdeburgo. Kʼateʼ jun qʼij qʼaxinaq che xbʼix apan pa ri central mundial che ri qachalal e kʼo chi pa Magdeburgo, are chiʼ xel pa ri periódicos che Francia xubʼan kʼax che ri tinamit Barmen. Y qas xkilo che are ri Jehová xetoʼwik y xeʼuchajij.

George Young rukʼ Sarah Ferguson (pa wikyaqʼabʼ) y ri rachalal

Pa Brasil, George Young xbʼe pa ri tinamit y chilaʼ xutzijoj ri utzalaj taq tzij re ri uQʼatbʼal tzij ri Dios. Y xukoj jun sucursal chilaʼ y xresaj lo La Atalaya pa portugués. Xa pa kebʼ oxibʼ ikʼ xkunik xujach más che 7,000 wuj. Xuqujeʼ xtobʼan che ri Sarah are chiʼ xopan pa Brasil. Pa ri junabʼ 1899 umajim lo usikʼixik taq uwach ri wuj La Atalaya, are kʼu kunaq taj ubʼanom ri uqasanjaʼ. Kʼateʼ kebʼ oxibʼ ikʼ opanaq ri George Young, tekʼuriʼ xekunik xkibʼan ri kiqasanjaʼ.

«UPATANIXIK RI DIOS RUKʼ KIKOTEMAL»

Chukʼisbʼal ri junabʼ, La Atalaya 15 re diciembre 1923 xubʼij ri utzilal xuya chke ri estudiantes rech ri Biblia ri e riqbʼal ibʼ, ri utzijoxik ri utzij ri Dios y ri nimaʼq taq riqbʼal ibʼ. Kubʼij: «Qas qʼalaj che ri e riqbʼal ibʼ [...] sibʼalaj tobʼanaq [...]. Kqaya ta kan ukojik qachuqʼabʼ y chqatzijoj más ri utzij ri Dios pa taq ri junabʼ ri e petinaq».

Pa ri junabʼ 1924 are jun junabʼ che sibʼalaj nim ubʼanik chkiwach ri Estudiantes rech ri Biblia. Ri e qachalal re ri central mundial re Brooklyn kʼi ikʼ tajin kkisukʼumaj ri ulew che naqaj kʼo wi che ri tinamit Staten Island. Xkʼis kiwokik taq ri e ja pa ri junabʼ 1924. Ri taq edificios che xebʼanik xtobʼanik rech xekʼojiʼ ri qachalal pa junamil y xkitzijoj más ri utzij ri Dios.

Ri equipo de construcción pa Staten Island

a Kimik kbʼix Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos che.