Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

1923—Emyaka Kikumi Enyuma

1923—Emyaka Kikumi Enyuma

WATCH TOWER eya Janwali 1, 1923 ekagamba eti: “Nitunihira ngu omwaka 1923 nigwija kubamu ebirungi bingi. Mali mugisa gw’amaani kumanyisa abantu abali omu nsi . . . ey’erumu okubonabona ngu obusumi bw’omumaiso nibwija kuba burungi.” Omu mwaka ogu, Abeegi ba Baibuli bakakora empindahinduka omu kuramya kwabo, n’omulingo gw’okutebeza, kandi eki kikabaleetera kweyongera kuba omu bumu obuturukurora hati.

ENSORROKANO ZIKAKONYERA AB’ORUGANDA KUBA OMU BUMU

Kalenda erukwoleka ekyahandiikirwe n’ebizina

Omu mwaka ogu, ekitebe kikakora empindahinduka ezakonyiire Abeegi ba Baibuli kweyongera kuba omu bumu. Omu mwaka ogu, Watch Tower ekatandika kuturukya ebicweka ebyasoborraga ekyahandiikirwe ekirabazibwaho omu rusorrokano rwa buli wiiki, orwabamuga okusaba, okukugiza, n’okuha obwakaiso. Ekindi, ekaturukya kalenda eyayolekaga ekyahandiikirwe ekirabazibwaho omu buli rusorrokano hamu n’ekizina eky’okuzina omu kwesomesa n’omu kuramya kw’eka.

Abeegi ba Baibuli obubaabaga bali omu nsorrokano baabazaahoga ebirungi ebibatungire omu buheereza, ebintu ebibarukusiimira Yahwe, nibazina ekizina rundi nibasaba. Eva Barney, ayabatiziibwe omu 1923 aine emyaka 15, naijuka ebyabaireho. N’agamba ati: “Obuwabaga nogonza kuha obwakaiso wayemerraga notandika n’ebigambo nka binu, ‘Ningonza kusiima Mukama habw’ebirungi ebyankoliire.’” Ab’oruganda abamu baagonzaga muno kuha obwakaiso. Munyaanya itwe Barney agumizaamu n’agamba ati: “Ow’oruganda Godwin ow’akaba akuzire omu myaka akaba aine bingi ebyokusiimira Ruhanga. Baitu mukazi we obuyaroraga ow’oruganda arukwebembera atandikire kweralikirra habw’obwire, yasikaga ekooti ya Godwin kandi yalekaga kubaza naikarra.”

Omurundi gumu omu kwezi, buli kitebe kyatungaga orusorrokano orwembaganiza orwabamuga okusaba, okukugiza n’okuha obwakaiso. Watch Tower eya Apuli 1, 1923, ekabazaaho orusorrokano runu eti: “Kimu kyakabiri eky’orusorrokano runu kisemeriire kubamu ebyokurorraho ebirukukwata ha buheereza n’okugarramu amaani abo abarukwejumbira omu mulimo gunu. . . . Nitukigumya ngu kukorra hamu nikiija kuleetaho obumu hagati yaitu n’okweyongera kwirrangana haihi.”

Omu h’abatebezi arukukwetwa Charles Martin, kuruga omu Vancouver, Canada kandi ow’akaba aine emyaka 19 kasumi ako, akagasirwa muno omu nsorrokano zinu. Hanyuma y’emyaka akagamba ati: “Ensorrokano zinu zikankonyera kumanya eky’okubaza obunabaga nintebeza enju ha nju. Obwire oburukukira obwingi omuntu yabazaahoga ebirungi ebyatungire obwabaire natebeza enju ha nju. Eki kikankonyera kumanya eky’okubaza n’omulingo ndagarukamu kakuba omuntu ankaguza rundi ampakaniza.”

OKUTEBEZA KUKAKONYERA AB’ORUGANDA KUBA OMU BUMU

Bulletin eya Maayi 1, 1923

Kuba n’ebiro eby’okutebeza nakyo kikaleetera ab’oruganda kweyongera kuba omu bumu. Watch Tower eya Apuli 1, 1923, ekagamba ngu: “Itwena kusobora kwejumbira omu mulimo gw’okutebeza tuli omu bumu . . . , Kyakabiri Maayi 1, 1923, kitairweho nk’ekiro eky’embaganiza itwena kuba omu buheereza. Hanyuma buli Kyakabiri ekirukubanza omu kwezi kirabaga ekiro ky’okutebeza . . . Buli mutebezi wena omu buli kitebe, hakire asemeriire kwejumbira omu buheereza.”

Abeegi ba Baibuli abakyali bato nabo baayejumbiraga omu mulimo gunu. Hazel Burford, ow’akaba aine emyaka 16, naijuka ekyabaireho. N’agamba ati: “Akatabu akarukwetwa Bulletin kabamuga enyanjura ezitwakwataga omu mutwe. a Nagendaga na isenkuru nyowe kandi natebezaaga n’obwekambi.” Baitu munyaanya itwe Burford akahunirra muno ow’oruganda omu obuyalengereho kumulemesa kutebeza. N’agamba ati: “Ow’oruganda omu ow’akuzire omu myaka akaba atarukugonza ntebeze. Omu kasumi ako, abantu abamu omu kitebe, baali batarukukyetegereza ngu Abeegi ba Baibuli boona, otwaliiremu abasigazi n’abaisiki basemeriire kwejumbira omu omulimo ogurukukugiza Omuhangi waitu.” (Zab. 148:​12, 13) Baitu munyaanya itwe Burford akagumizaamu natebeza. Hanyuma, akaba omu kilaasi eyakabiri ey’Isomero lya Gilead kandi yaheereza nk’omumiisani omu ihanga lya Panama. Akasumi kakahika ab’oruganda abo baahindura entekereza yabo obukirukuhika h’abato kutebeza.

ENSORROKANO ENKOOTO ZIKAKONYERA AB’ORUGANDA KUBA OMU BUMU

Ensorrokano enkooto nazo zikakonyera ab’oruganda kweyongera kuba omu bumu. Nyingi halizo zabamuga ebiro eby’okugenda omu buheereza. Ekyokurorraho, orusorrokano orukooto orwabaireho omu Winnipeg Canada. Omu Maaci 31, baingi abaabaireho bakaraalizibwa kutebeza omu rubuga. Ha biro nka binu eby’embaganiza, abantu baingi baatebezebwaga, kandi hakarugamu ebirungi bingi. Omu Agusto 5, abantu abarukuhika omu 7,000 nubo baabaireho ha rusorrokano orundi orwabaire omu Winnipeg. Kasumi ako, gunu nugwo gwali omuhendo ogurukukirayo ogw’abantu abaakaba ha rusorrokano orukooto omu Canada.

Omu 1923 orusorrokano orukooto orw’abantu ba Yahwe rukabaho omu Agusto 18-26, omu Los Angeles, California. Obuhaali nihaburayo wiiki nke orusorrokano ruhike, ebirango eby’okuraaliza abantu bikateekwa omu makuru, kandi Abeegi ba Baibuli bakagaba kaadi ez’okuraaliza abantu ezirukuhingura omu 500,000. Ebipande ebikooto eby’okuraaliza abantu bikatimbwa ha motoka nyingi omu rubuga.

Orusorrokano orukooto orw’Abeegi ba Baibuli orw’omwaka 1923 omu Los Angeles

Kyamukaaga Agusto 25, Ow’oruganda Rutherford akaha orubazo orwine omutwe “Entaama n’Embuzi,” kandi yasoborra kurungi ngu entaama nubo abantu abaine emitima emirungi, abaliikara omu nsi empyaka. Hanyuma akaranga turakiti enyakwine omutwe “A Warning.” Turakiti enu ekaba n’etererra abo boona ebarukugonza amananu kuruga omu “Baburoni Orukuru.” (Kus. 18:​2, 4) Hanyuma Abeegi ba Baibuli omu nsi yoona, bakagaba obukaikuru n’obukaikuru bwa turakiti enu.

“Kukorra hamu nikiija kuleetaho obumu hagati yaitu n’okweyongera kwirrangana haihi”

Ha kiro eky’okumalirra eky’orusorrokano, abantu abarukuhingura omu 30,000 bakahurra Ow’oruganda Rutherford naaha orubazo orwine omutwe “All Nations Marching to Armageddon, but Millions Now Living Will Never Die.” Habwokuba bakaba nibanihira abantu baingi kubaho, Abeegi ba Baibuli bakapangisa ekizaaniro ekya Los Angeles Coliseum ekyali nubwo kyakombekwa. Kukigumya ngu abantu boona baahurra, ab’oruganda bakakozesa emizindaaro ey’ekaba eri omu kizaaniro, kandi kukozesa emizindaaro nubwo kwali kukyaizire. Abandi baingi puroguraamu bakagihulirra ha rediyo.

HABAHO OKWEYONGERA OMU NSI EZINDI

Omu 1923, hakabaho kweyongera omu mulimo gw’okutebeza omu Afrika, Bulaaya, India, n’Amerika ey’Amasirimuka. Omu India, A. J. Joseph ow’akaba aine kurolerra mukazi we n’abaana baabo mukaaga, akaba aine obujunanizibwa obw’okuteera ebitabu omu Hindi, Tamil, Telugu, na Urdu.

William R. Brown na mukazi we n’abaana baabo

Omu Sierra Leone, Abeegi ba Baibuli Alfred Joseph na Leonard Blackman bakahandiikira ekitebe ekikuru eky’ensi yoona omu Brooklyn, New York, nibasaba obukonyezi. Omu Apuli 14, 1923, okusaba kwabo kukagarukwamu. Alfred n’agamba ati: “Kyamukaaga omu bwire bw’ekiro omuntu ounkaba ntamanyire akanterra esimu.” Akahurra omuntu ow’iraka erikooto ha simu nakaguza ati: “Niiwe ayahandikiire Watch Tower Society ebbaruha nosaba abatebezi?” Alfred akagarukamu ngu ego. Hanyuma owa ha simu akagamba ati: “Ninyowe basindikire.” William R. Brown nuwe akaba nabaza nauwe ha simu. Akaba aizire kiro eki kuruga Caribbean na mukazi we Antonia, na bahara baabo babiri Louise na Lucy. Kyali kitarukwetaagisa ab’oruganda kulinda kumara akasumi kurora ow’oruganda Brown n’eka ye.

Alfred n’agamba ati: “Ekiro eki nyowe na Leonard, tukaba tuli omu kwega kwaitu okwa Baibuli okwa buli wiiki kandi ahonaaho tukarora omusaija ow’araihire ayemeriire omu rwigi. Akaba ali Ow’oruganda Brown. Akaba ali mwekambi muno kandi akaba nagonza ngu ekiro ekirahonderaho ahe orubazo orwa boona.” N’okwezi kutakahoire, Ow’oruganda Brown akaba amazire kugaba ebitabu byona ebyakaba aizire nabyo. Hanyuma bakamusindikira ebitabu ebindi 5,000, baitu omu bwire buke nabyo byali bihoireho. Baitu Ow’oruganda Brown atamanywe nk’ow’arukutunda ebitabu, habwokuba omu myaka nyingi eyiyamazire naheereza Yahwe yakozesaaga muno ebyahandiikirwe obuyabaga naaha embazo. Nahabweki abantu baamwetaga Bible Brown.

Bbeseri ya Magdeburg omu myaka ya 1920

Omu Germany ab’oruganda bakacwamu kukinga ofiisi y’itaagi omu Barmen habwokuba ekaba eri ntaito kandi bakaba bahuliire ngu Bufaransa ekaba n’egonza kutahirra orubuga oru. Abeegi ba Baibuli bakazoora ekyombeko ekirungi omu Magdeburg nambere baali nibasobora kuterra ebitabu. Ebiro by’okwezi 19, Juuni ab’oruganda bakamara kupakira ebyoma ebyateeraga ebitabu n’ebintu ebindi, baagenda omu Bbeseri empyaka omu Magdeburg. Ha kiro ekyahondireho, hanyuma y’okumanyisa ekitebe ekikuru ngu ab’oruganda bamazire kufuruka, orupapura rw’amakuru rukahandiika ngu Bufaransa etahiriire orubuga rwa Barmen. Ab’oruganda bakarora okufuruka kunu nk’obwakaiso oburukwoleka ngu Yahwe akaba nabaha omugisa kandi nabalinda.

George Young ali na Sarah Ferguson (ha mukono gw’obulyo) na munyaanya Sarah Ferguson

Omu Brazil, Ow’oruganda George Young, ayagenzere omu biikaro bingi natebeza amakuru amarungi akakonyera kutandikaho itaagi erihyaka kandi baatandika kuteera Watch Tower omu Portuguese. Omu myezi nke, akaba agabire ebitabu ebirukuhingura omu 7,000. Kwija kwe omu Brazil kikakonyera Sarah Ferguson. Akaba asomere Watch Tower kuruga 1899, baitu akaba atakabatiziibwe. Hanyuma y’emyezi nke, munyaanya itwe Ferguson n’abaana be bbana bakabatizibwa.

‘KUHEEREZA RUHANGA N’OBWEKAMBI N’OKUSEMERERWA’

Hakumalirra kw’omwaka, Watch Tower eya Desemba 15, 1923 ekooleka omulingo empindahinduka ezaali zibaireho zakwasireho Abeegi ba Baibuli. Ekagamba eti: “Nikyeyolekera kimu ngu ebitebe . . . byeyongiire kuguma omu kwikiriza . . . Nahabweki leka twetekanirize omulimo ogw’amaani ogutulindiriire omu mwaka ogurukwija kandi twikale nituheereza Ruhanga n’obwekambi, n’okusemererwa.”

Omwaka ogwahondireho, nagwo gukabamu ebintu ebirungi muno. Ab’oruganda ha Bbeseri bakaba bamazire akasumi nibombeka ha itaka erikaba liri omu Staten Island, ekiikaro ekikaba kiri haihi n’ekitebe ekikuru omu Brooklyn. Ebyombeko ebi bikahwa ha kutandika kw’omwaka 1924, kandi bikakonyera kwongera ha bumu bw’ab’oruganda, n’okutebeza amakuru amarungi omu miringo ekaba etarukusoboka ha kubanza.

Abombeki omu Staten Island

a Hati akarukumanywa nka Obwomeezi n’Obuheereza Bwaitu Nk’Abakristaayo​—Akatabu k’Ensorrokano.