Skip to content

Skip to table of contents

1923​—⁠Kongar Wan Andet Wopunom

1923​—⁠Kongar Wan Andet Wopunom

Was Taua Jenwari 1 1923, yu neori kem kongar 1923 kunum,” wal ka pende min wonda panim.“Embe pile, wal kawei ende paim e, . . . Mala alamb yipe ombun kauwo kapile nameim, wal ka ende yipe min wonda mand wei enem pane ngopo pilkane enam.” Kongar 1923 kunum, Baibel Omuk Karojup Ga, kongrikeisen make, kibung na Baibel yu neori keram mal, wusngam kol pende karkar enam mal erkun enjip wo kapungo, kumbol ding senge lotu wei enjip mal yipe kenem karkar esmen.

KUMBOL DING SENDE LOTU ESIM

Kalada pambar, Baibel wes na golang namba bol mokjup

Kongar ele tuwalto wusngam kol pende erkun enjip, Baibel Omuk Karojup Ga pakerongo, kumbol ding senge lotu enjip. Enjep wakan dingding ne Yane nijip, makero Johova Kangem Min Kenjip, Baibel skripsa yu pende omukro kane ne aunijip mal, pulnombol Tawol Gara bonjup. Ala Baibel Omuk Karojup Ga wal ende enjip e, enjep kalada ende ere, wankan dingding ne Baibel skripa ende makeronam bar kanam bol pakjip. Ala enjep enjep Baibel yu duwom enam mo, pemili yu duwom enam bar golang ende keram, golang kangem bol pakjip eri.

Ala Baibel Omuk Karojup Ga, enjep Baibel yu neori kenjip bar, wal ka pende min wom mal “yubol toto” enjip. Ala nalmem pange Johova bol sangiyo nijip mal neori kele, golang ende kenjip mo yane nine enjip. Epa Bane 1923 kunum, olom kongar 15 molo nol pam, buro yem kel pile embe nim: “Nim make panda bar wal pende min wom mal yubol tonal nepin dal, yero akil min wo yu embe mal pende nindel, ‘Na bol wal ka pende min wom mal Ye Kerma bol sangiyo nengond.’” Angjen man pende, enjep bol wal min wom mal yubol tonam kapilpile enjip. Ambajen Bane yu pende embe nim: “Angjen tuwa Gotwin, Ye Kerma bol sangiyo nengonda wal puli keswei molmolo erim. Ba olom ambiyem kanim make tawol erim angjen, yu puli dom nepim kunum, ambiyem olom adam kontakes wuloma apal pende ambil singe ami nine erim.”

Oll dingding ne, kongrikeisen dingding ne, Yane ninam kunum kerma ende senge, Got Kangem Min Kele, enjep bol Wal ka Min Wom Yubol toro enjip. Tawol Gar Eprel 1 1923, make e, tonjup mal yu neori kem: “Make tonjup anj dunglom yem pel kele, kongan enjip mal wal kaka min wom mal yubol to, kongan enjip ga dongal ngongo enjip. . . . Kin pilgi wei nijin make embe tonjin mal, kin kumbol ding senge, ende ende bol senojin mem wose dongal pum.”

Angjen Charles Martin, kulu Wankupa Keneda meim, kongar 19-mom kunum olom (kongrikeisen pablisa) ende mom, make embe mal tonjup mal olom pake kerma sim. Olom bulto pilyem kel pile, embe nim: “Make embe mal tonjup mal, na alamb garjep kol pu yu nalmal ninal mal duwom erind. Kunum kunum alamb-garjep kol Baibel yu neori kel punjup mal, ende yubol toro erim, mambnem embe enjip mal na yu nalmal ninal, ende ki ngonam nalmal pundom ngonal, ala ende opyem enam kunum, yu nalmal ninal mal kanpol tond.”

BAIBEL YU NEORI KENJIP BAR KUMBOL DING MONJUP MEM ER DONGAL ENJIP

Mei 1, 1923 Bulten

“Ga porpor kumbol dongal pande ori pu Baibel yu neori keram kunum sem,” ala embe enjep pakerongo, okanaiseisen tuwalto kumbol ding senge monjup. Kongar 1923 Eprel 1 kunum, Tawol Gar ende enjip yu embe, “Kenem kumbol ding sende ding kongan enamen. . . , Embe pile, Tunde Mei 1 1923 kunum, Baibel yu neori keram pane enge er senjip mal. Oll dingding ne wakan ngimba Tunde kunum, enjep porpor wo Baibel yu neori kelkele enjip. . . Embe pile, kongrikeisen porpor sembar monjup ga kongan e, tuwal pu enjip eri.

Baibel yu duwom er kanjip ngal pra pu Baibel yu neori kenjip. Kunum ele, Aazel Bapod, kongar 16 mom buro yem kel pile embe nim: “Kin Baibel yu neori keramen mal Bultena (yu ninamen mal bol mokjup) kansi bua kel moklo, konganem ere ere enjin. a Na kopana bol kongan e, kumbol wei ngo ere ere enjil.” Embe enjil ba, pilgi ding Ambajen Bapod, olom Baibel yu neori kem bar pilgi ding angnam ende, nal nepim yu neori kem bar, olom pile malmal erim. Olom embe nim: “Pilgi ding angjen tuwa ende, na yu alamb ngondo nangonal ne olom bunuman dongal wei pange ma nepim. Kunum ele Baibel duwom enjip ngang ambel gal kongan e, tuwal pu ere kenem Ersem Ye, kangem min keram pam, ga pende pilkane nare ma nepinjip.” (Sng. 148:​12, 13, King James Version) Embe pinjip ba, Ambajen Bapod anjngo Baibel yu anjngo neori kem. Olom er puse Sukul Giliet klas namba tu pambar tuwal pu, bulto misinari kongan se kulu Panama pu erim. Ala kunum pende wopungo pilgi ding angjen man, ngang ambel gal Baibel yu neori kenjip kongan tuwal pu enjip bar, nanam nepinjip bunuman si kenjip.

KIBUNG PAM BAR ANGJEN MAN KUMBOL DING MONJUP MEM ERE DONGAL ERIM

Kibung porpor pam, pilgi ding angjen ambajen man, kumbol ding monjup mem er dongal wei erim. Kibung puli pambar, Baibel yu neori keram kunum enge er senjip. Ende embe mal, kulu Keneda Winipek kibung pambar, ele punjup ga porpor, Mas 31 kunum, taun ele Baibel yu neori keram panijip. “Kibung kerma pambar enge erse Baibel yu neori kenjip bar, wal ka puli min wom.” Ala Ogus 5 kunum, ding kulu Winipek kibung ende pam bar alamb 7000 poro wonjup. Namba e, kerma wei pase minro pu ye Keneda kibung enjip e, ngom.

Ala kongar 1923 Ogus 18-26, Johova alambem man kibung kerma wei ende, Los Enjeles Kalaponia tuwalto enjip. Kibung min wonda wakan yero pende, nuspepa wusngama alamb wiro woya nijip, ala Baibel Omuk Karojup Ga alamb wiro kibung woya nijip pepe 500 000 ngo semiro punjup. Alamb wirojup pepa kerma bolo enjep kar aijepa na, malma wanjip kar pra min kel mokjup eri.

Kongar 1923 kunum Baibel Omuk Karojup Los Enjeles makro kibung esim

Sare Ogus 25 kunum, Angjen Rutherford yu ende neori kem kangem, “Sipsip na Meme,” mambnem dulto karkar enjip ya mala paradais senda bar moram ga, “sipsip” panim. Ala olom yu ende ne ding kele bol pakjip neori kem e, “Kanpolto Moram Yu.” Yu neori kem bar kumbol ka senda alamb, Kristedom mo “Babilon Kerma” lotu gend porpor tuwal moram sikele seori wonam panim. (Rev. 18:​2, 4) Baibel yu kumbol ngo Omuk Karojup Ga, bulto mal tambem yemyem porpor kumbol ding senge yu neori kem, pepe millien puli keswei bol moklo ngo ori kenjip.

“Kumbol ding sende kongan enam erkelde, ende ende bol tapkaro moram”

Kibung er pornijip kunum, Angjen Rutherford alamb poro pisam yu ende neori kem, alamb 30,000 poro yu e, pinjip. Kangem, “Mala Alamb Porpor Got Nganmal Amagedon Wonda mal Tuwal punam, ba Alamb Millien Puli Yipe Meim Nagoram.” Baibel Omuk Karojup Ga, Los Enjeles tuwalto stidum kolnga ende taujup rentim erange, alamb puli kes wonjup kibung enjip. Alamb kibung a wonjup yu molom pilpol tonam ne, angjen man stiduma laudspika mom konganem enjip. Kunum ele e, teknologi kolnga ende konganem enjip. Ala alamb puli keswei redio wusngama kibung yu pinjip eri.

BAIBEL YU NEORI KENJIP KONGAN SE MAL TAMBEM YEMYEM PORO PUM

Kongar 1923 kunum, Baibel yu neori kenjip kongan, Aprika, Irop, India na Saut Amerika wose kerma wei pum. Angjen A. J. Josep, kulu India tuwalto mom, ambiyem ngalem 6-poro kantawol erim, ala Baibel buk na nus India yujop Indi, Tamil, Telugu na Uda mom kantawol erim.

Wiliem R. Braun na olom pemili aiyem bol meim

Baibel Omuk Karojup angjen tal, Alpred Josep na Leonard Blakmen kulu Siera Leone meibel pepe bolo, wol etkota Bruklin Nu Yok pakeronam pane ki sinjil. 1923 Eprel 14 kunum, enjel ki ngojil pundom sinjil. Angjen Alpred embe nim, “Kunum ende Sare kunum emilpal,” Na pon kol ende nasinal nepinjip kol sind. Olom pim ende numun min wei kele ki embe ngom, “Ende pepe bol Sosait Was Taua kele, ende wo pakeronambe Baibel yu neori keramen panim, nim walem kana?” Alpred e, “na walem” panim. Embe nim kunum, “olom na wo enem nim pakeronal panijip panim.” Alpred numun pim angjen Willem R. Braun ring erim. Olom ambiyem Antonia na ambeljel tal, Losi na Lusi bol kulu Kerebien mol wonjup. Angjen man kanan kui er namonjup, wamnam wonjup kansijip.

Angjen Alpred yu pende embe nim: “Tangdero kinimba, kil Leonard bol wakan tuwal Baibel yu duwom ere ere enjil mal, er monjil kunum ye olwal ende wo gar duwa akim. E, Willem Braun wom. Olom yuwei kankawei kanim pile, tangdero alamb poro pisam yu ninal panim.” Oll ende wonapungo angjen Braun Baibel buk na nus tum konganem ere pornim. Bulto olom buk 5,000-poro ngo kenjip, ba buk puli ambsik pam. Ba, Angjen Braun buk ku borom ye ne napinjip. Olom kunum kanan keswei Johova konganem kumbol wei ngo ere, yu porpor nim bar Baibel konganem erim pile, olom kangem Baibel Braun panijip.

Kongar 1920 kunum Mekdebek Betel seim

Jemeni Brens opis kulu Bamen sem, dumam kerma nasem pile pilgi ding angjen ambajen man ele kongan er monjup, wakro seori wo pu dumam kol ende kansinamen nepinjip. Ala yu ende pinjip, Prens ami monjup taun ele tuwal wo, nganmal ngonam panijip eri. Embe pile, Baibel Omuk Karojup Ga, pu kulu Mekdebek gar ende kansi Baibel buk na nus enam ne pujup. Jun 19 kunum, buk na nus print enam masin na wal pende mom kongin si, se Betel kolnga Mekdebek punjup. Ala kongin sip porne bulto, wol etkota nengojup kunum, nuspepa ger kanjip, Prens ami tuwal wo taun Bamen to sinjip panijip. Angjen man pilkane enjip enjep wal embe enjip e, Johova enjep pakero kantawol erim pam.

George Yang na Sara Pergusen ambam bol (angel weiro meibel)

Ala kulu Brazil angjen George Yang, olom ombol wei ere Baibel yu ka neori kele, Brens opis ende pulnombol simin kele, Tawol Gar ende alamb Potugus yujopa enal ne erim. Oll apal pende tuwalto olom buklet na nus, 7000 minro konganem ere ngo ori kem. Angjen George Yang se Brazil pum kunum, pilgi ding ambajen Sarai Pegusen kawei wei pim nalerim, olom bol wal ka pende min wom. Olom kongar 1899 kunum pulnombol, Tawol Gar ger wom. Ba olom pilgi pam mal neori kele, nol panda mal wusngam ende apis nakem. Embe pamba, oll apal pende bulto pilgi ding Ambajen Pegusen ngal 4-poro bol, wal kerma wei ende enjip e, nol panjip.

“KIN KAPILE GOT KONGANEM ERE OLOM LOTU ER NGOJIN”

Kongar wo pornim bar Disemba 15, 1923 Tawol Gar, Baibel Omuk Karojup Ga, kongrikeisen makrojup, Baibel yu neori kenjip, ala kibung enjip bar, mambnem kol pende nalmal karkar enjip mal neori kem: “Mambnem embe enjip mal pilkane enjip kongrikeisen . . . porpor pilgi wal dongal monjup.” . . . Pi kenem ernombro molo kongar 1924 tuwalto, kapile Johova konganem puli meim anjngo er punamen.

Kongar 1924 Baibel Omuk Karojup Ga bol, wal kerma ende enjep bol min wongo kapinjip. Angjen man wol etkota Bruklin Betel sembar monjup, anj dunglom apal pende kele se Ailen ende, Staten pane sembar pu, oll pende kele gar pende taujup. Kongar 1924 pornanim, yero tau pornijip. Gar ele taujup pakerongo angjen man kumbol ding senge molo, Baibel yu ka ye neori nakelkele enjip mal kenjip.

Konstraksen kongan ga Staten Ailen meim

a Kristen Laip na Wok Autim Tok—Miting Wok Buk.