Si gu ku mbatayo

Mo gu kuti tangaratangara ariihe

1923—Agarã Sa Kama Kusayo

1923—Agarã Sa Kama Kusayo

GU NGBAÕBAMBU SINZIRI nangia ga Ngi 1, 1923 ape gupai nga, “Ani namaabangirani nga gu garã nga 1923 nika ngia bawene garã. Si nga bakerepa momu ka pe gupai fu agu aboro i arungosi yo nga bawene aregbo kisusi naye kumbatayo.” Rogo gu garã nangia 1923, aBawiriki Ziazia Kekeapai amangi bawene aˈariapai ti gayo adunguratise, bakere adunguratise, na ti gayo sunge tungusapai. Ni sangbanaha, i aye kadu na bakere kodatise dagbayo.

ADUNGURATISE AUNDO AWIRINA I DU NA BAKERE KODATISE

Karendaria na averesi ti ni gbiati namba abia

Rogo gu garã re, riigbu amangi bete aˈariapai tipa ka sa gupai nga kodatise du dagba aBawiriki Ziazia Kekeapai. Gu Ngbaõbambu Sinziri re atona ka kusa kekeapai nga gu naasakarogo Ziazia Kekeapai yo, i anaasaka gupai re rogo aposo yo dunduko, i anaayamba gu sakapai re nga Dunguratise Nga ga Kparakpee na Tambua Yekova. ABawiriki Ziazia Kekeapai akusi karendaria na bange averesi ti ni tipa aposo nibasasa gbiati abia nga gu i anirengbe ka bihe ti regbo gayo wisigopai nisase na ti regbo gayo irisombori nga ga aborokporo.

Ti regbo gayo adunguratise, aBawiriki Ziazia Kekeapai anirengbe ka pe gupai namangi fuyo gene tungusapai yo, ki pe ndu gupai du yo ti ni na tambuahe fu Yekova, ki bibia, na zavura ki mangi kparakpee. Eva Barney, nazi bapatiza rogo 1923 mburi na garãri nga 15, natingida gupai nga: “Ka si du nga boro anaaida ka pe gupai namangi fu ni, ni aniru kuari na ki pe ngbatunga pai wa, ‘Mi nakpinyemu ka tambua Gbia tipa gu weneapai dunduko ko namangihe fere.’” Gu kura awirina aima kpinyemu kaa gumba pa agu apai nanaamanga fuyo. Wirinarani nga Barney andu kumbatayo ki pe gupai nga: “Sosono wirinarani nangia Wiriba Godwin adu na dungu apai ngbako tipa ka tambuahe Gbia tipaha. Ho diako anibi gupai ni nga gu wirina nangbe kumbatayo ima tona kaa du na bakabangirise, ri anigbe ga kumbari goro roko tooni ko ki mbu fugo na ki sungu.”

Rogo adiwi yo ni basasa, dungurati anaamanga gu kparakpara dunguratise nangia Dunguratise Nga ga Kparakpee na Tambua Yekova. Gu Ngbaõbambu Sinziri nangia ga Zerekpe 1, 1923, asakipai tipa gi dunguratise re nga: “I anaambu papara gi dunguratise re tipa aboro peke agu apai naadu ngbayo nibipa agu apai namangi fuyo ti ngba gayo sunge na kini ngarasi abamangisunge. . . . Ani idi kuti gupai nga agi adunguratise re nikaa ngarasa aboro na ki sa gupai nga i mbedi gbe dagbayo.”

Charles Martin, garãko adu nga 19 adu ni batungusipai rogo gu dungurati naadu Vancouver yo, Canada yo, aima gbia bakere undo ti agi adunguratise re. Ko ape gupai kusa nga: “Gu re nangia gu bambata regbo mi awiriki gupai rengbe mi ka gumbaha ho mi atungusapai ni kporo na kporo. Dedede, boro anipe pa gupai naanimangi fu ni ho ni anaatungusapai ni kporo na kporo. Gipai re anaaundo re mi du na aberãpai tipa gupai si aida mi pehe na wai si aida mi karagapai kuti asanahe ni bakiakia nibipa gu dungu apai aboro anaati kango rii he.”

SUNGE TUNGUSAPAI AUNDO AWIRINA I DU NA BAKERE KODATISE

Bangua Atingidapai (Bulletin) rogo Merekoko 1, 1923

“Auru tungusapai” anaaye aye a na kodatise ku rogo riigbu. Gu Ngbaõbambu Sinziri nangia ga Zerekpe 1, 1923 amangi gu tingidapai nga, “Tipa gupai nga ani du ni kodikodi rani rogo bangisa sunge sa . . . , Rago Ue, Merekoko 1, 1923, nga gu uru i namoihe fu aboro dunduko tipa sunge tungusapai. Tingbafuo gure, aRago Ue dunduko rogo vovo diwi yo naningia uru tungusapai fu aboro dunduko . . . Aboro dunduko rogo dungurati anidu adu na bete papara sunge beyo tingba sunge tungusapai.”

Zavura agu aBawiriki Ziazia Kekeapai naadu kindi tooni anaamanga sunge tungusapai amanga. Hazel Burford, garãri adu gbua nga 16 ti gu regbo re natingida gupai nga: “Bangua Atingidapai (Bulletin) anidu na kpia wai ka tungusapai tipa wa ka ani zihe kurirani yo. a Mi gbiati gu tita nangia kumba amangi angbatunga sunge tungusapai dunduko nyanyaki.” Ono tie, kina ngba Wirinarani Hazel Burford nazere nibipa gu bipai kura wirina sa adu na ni nibipa gari sunge tungusapai. Ri ape gupai nga: “Kura sosono wirina sa ni kumba adu na gu nyanyaki bipai nga si aidanga mi naafura na aboro te. Ti gu regbo re, dungu aboro aaruganga tiyo na gupai nga aBawiriki Ziazia Kekeapai dunduko kodihe na ‘paranga akumba na ade wa sa,’ si aida i fubee kuti sambuo gaani Bakerepa Bakusiahe te.” (Tam. 148:12, 13) Ono wirinarani nga Hazel Burford aandu kindi kumbatayo kaa tungusapai. Kusa, ri andu tipa gu ue riko nangia ga gu Sukuru Nga ga Girada na ri ki mangisunge ni mokedi Panama yo. Ni yangaraha, agu awirina re aˈaria gayo bipai nibipa gupai nga paranga aboro naatungusapai.

BAKERE ADUNGURATISE ANYAKASI GU KODATISE NGA GA AWIRINA

Bakere adunguratise aundo awirina a i du na bakere kodatise. Dungu agu abakere adunguratise re anidu na agu aˈuru rogoho i amoihe tipa tungusapai, wa ngbatunga gu i amangihe Winnipeg yo, Canada yo. Ti regbo gu bakere adunguratise re, uru anidu kinaho i amoihe tipa sunge tungusapai, ni kpiapai, ti regbo gu bakere dunguratise namangi Winnipeg yo, Canada yo, i asana agu aboro dunduko naadu pati gi bakere dunguratise re i tungusipai rogo gu gbata re rogo Marungu 31. Badungu aboro i anaatungusapai fuyo rogo gi kparakpara aˈuru nangia ga tungusapai re na si aima kusi wene asangbanaha. Rogo Buza 5, bange aboro wa 7,000 naadu pati gu kura bakere dunguratise namangi Winnipeg yo. Ti gu regbo re, gi bange aboro re aima du ni gu bakere namba kisusi naadu pati bakere dunguratise Canada yo.

Gu nyanyakipa bakere dunguratise kisusi nga ga ga Yekova aboro naadu rogo 1923, i amangihe rogo Buza 18-26, Los Angeles yo, California yo. Vuru agu aposo yo naandu kuti bakere dunguratise, awaraga apangbanga atakipande gi bakere dunguratise re na aBawiriki Ziazia Kekeapai akparaka awaraga yambahe ti aboro nga gu bangehe aima susa 500,000. I adiko awaraga nga gu naatakapande pa gi bakere dunguratise re ti agu atarambiri natinda aboro ti marã gbiati ga aboro atarambiri.

Gu bakere dunguratise aBawiriki Ziazia Kekeapai amangihe Los Angeles yo rogo 1923

Rago Nzengu, Buza 25, Wiriba Rutherford amangi gu gumbapai riihe angia, “Akandoro na Ameme” (“Sheep and Goats”) rogo gu gumbapai yo re du ko ayugu gupai ni ziazia nga, “akandoro” nga gu ruru aboro nika raka rogo paradizo auru kpotosende. Ko amangi kura gumbapai a na ki pe gupai i adiberã tipaha riihe adu nga “Zahe” (“A Warning.”) Gi diaberã re adu tipa mbu agu akanisa i aya tipaha wẽ si nga ga aKristano na ki zungodi agu aboro du na ruru ngbaduyo yo i kparatiyo kusayo ti “Babera gu bakere bakporo!” (Yugo. 18:2, 4) Kusa, aBawiriki Ziazia Kekeapai rogo zegino dunduko akparaka amirioni agu atrakte naadu na gi diaberã re rogoho.

“Agi adunguratise re nikaa ngarasa aboro na ki sa gupai nga i mbedi gbe dagbayo”

Rogo gu yangara uru nangia ga gu bakere dunguratise re, aboro bange yo aima susa 30,000 nagi gu ga Wiriba Rutherford gumbapai ko amangihe fu aboro dunduko riihe angia, “Aboro Dunduko Nandu Kuti Aramegido, Ono Agu Amirioni Aboro Naraka Awere Akpingo Te,” (All Nations Marching to Armageddon, but Millions Now Living Will Never Die.”) Mbiko gupai nga aBawiriki Ziazia Kekeapai abihe nga dungu aboro nika ye tipa bakere dunguratise, i afu marã tipa gu bakiki rago i amehe ni vovoho nangia Los Angeles Coliseum. Tipa ka bi gupai nga aboro dunduko nika giapai agia wenengai, awirina amangisunge na gu ũtumba-worofugo naadu rogo gu bakiki ba ambaro re nga guhe nakuru ni vovoho ti gu regbo re. Badungu kura aboro nagi gu mbakadapai re rogo radio.

KIISO SUNGE TUNGUSAPAI ROGO ZEGINO DUNDUKO

Rogo gu garã nangia 1923, i aima kiiso sunge tungusapai vuru Afirika, Putu yo, India yo, na South America yo. India yo, gu wirina nangia A. J. Joseph aangerafuo diako gbiati awiriko sita na kini undo na kusa awaraga rogo agu afugo nga Hindi, Tamil, Telugu, na Urdu.

William R. Brown na gako aborokporo

Rogo gu ringara nga Sierra Leone, agu aBawiriki Ziazia Kekeapai nangia Alfred Joseph na Leonard Blackman ake waraga fu riibasunge nga ga zegino nadu Brooklyn yo, New York yo, ka sanahe tipa undo. I akaragapai fuyo tipa gupai i asanahe tipaha rogo Zerekpe 14, 1923. Alfred aya, “Rogo kura Rago Nzengu sa yuru, mi agbia yambahe rogo gimi terefuni nga gu yambahe mi aainongo ho nga mi nika gbiaha ya.” Ko agi fugo boro ni nisana he na fugo ni kuari nga, “Mo du nga gu boro nakepai fu Watch Tower Society ka sanahe tipa abatungusipai?” Alfred akaragapai nga, “Ii.” William R. Brown aya “I ima keda re.” Ko akaragatiko rogo gu uru re Caribbean yo na diako nangia, Antonia, na paranga awiriyo ni adegude ue arimo yo angia Louise na Lucy. Si aaidanga aida awirina sungudi ni gbangaha mbata tipa ka gbia Wiriba Brown na gako aborokporo te.

Alfred andu kumbatayo kindi ki pe gupai nga: “Rogo gu wiso nangbefuo gure, mi na Leonard aasaka rogo Baibiri wa gu ani anaamangaha rogo aposo yo dunduko, nibasa, ani abi gbanga kumba ko naru ngbadimo. William R. Brown du naadu. Ko aima du zaza gbe tipa agu apai nga ga rengo na ko ki idi ka manga gumbapai rogo gu uru nangbefuo gure.” Si aadianga diwi sa te, Wiriba Brown ki kparaka agu awaraga dunduko ko aye na ni. I akedi kura dungu awaraga berewe fuko bangehe adu nga 5,000, si aadianga regbo te agu awaraga re ki nyasi si kini idi na kura awaraga berewe. Ono aboro aainongo Wiriba Brown ni babagi abuku te. Rogo gako sunge yo dunduko ni ga Yekova zaaza moyambu, ko anaafura tipa Ziazia Kekeapai ti aregbo dunduko rogo gako agumbapai yo si kini sa gupai nga aboro tona yamba ko na gu rimo nga Baibiri Brown.

Gu Betere nga ga Magdeburg bara rogo 1923

Germany yo, awirina adiberã ka guari rogo gu be-basunge naadu Barmen yo mbiko si adu nitooni he, na i agi gupai a nga, agu abanzengere nga ga France yo aambeda ka dia gu gbata re. ABawiriki Ziazia Kekeapai agbia gu kura meme-rago naadu Magdeburg yo nga gu naangera wa si adu ni wenehe tipa gbingbida awaraga. Rogo Banzinga 19, awirina anyasi mbakada bara aũgbingbida awaraga gbiati gu kura ahe naadu rogo gu bambu re na ki ga ku rogo gu vovo Betere naadu Magdeburg yo. Kina rogo gu uru riibasunge nga ga zegino ape gupai nga i ima nyasa tinda ahe na aboro ima ga ku rogo gu vovo ba re, kina rogo gu uru re awaraga apangbanga afu gu tingidapai nga agu abanzengere nga ga France yo ima dia gu gbata nga Barmen. Awirina afu bakere tambuahe fu Yekova tipa banda ko yo na ki undo yo.

George Young na Sarah Ferguson (ku kumbabee yo) na unvurari

Braziri yo, George Young, aima ta rogo dungu aba tipa ka gbataka wene pangbanga, ki moi vovo be-basunge na ki tona kusa Ngbaõbambu Sinziri rogo pa aboro Portugal. Vuru bete adiwi yo gbua, ko akparaka amagazini na rukutu abuku bangehe aima susa 7,000. Sarah Ferguson adu na bakere ngbarago ho Wiriba Young aye ni ka bi gari aborokporo. Ri aima digo ni gedi aNgbaõbambu Sinziri natona rogo gu garã nangia 1899, ono ri aadunga na rengba ka kpara gari raka fu Yekova nizio ri bapatiza te. Fuo bete adiwi kusa, wirinarani nga Sarah Ferguson na awiiri biama adu na rengba ni yangaraha ka manga gi nyanyakipa diandue re.

“MANGASUNGE FU MBORI ZAAZA NA NGBARAGO”

Ti digido gu garã re, gu Ngbaõbambu Sinziri nangia ga Banduru 15, 1923 asakipai tipa agu aˈariapai namangi ti gayo adunguratise, sunge tungusapai, gbiati bakere adunguratise nga gu naadu na maapai kurii aBawiriki Ziazia Kekeapai, si aya: “Si tie ziazia nga, nyanyaki idapase ima du rogo dungurati. Ani mbakadi tirani kidu regerege tipa bakere sunge, na kini ndu kumbatayo kindi kaa mangasunge fu Mbori zaaza na ngbarago rogo gu garã nga 1924.”

Gu garã nangia 1924 angia bawene garã a fu aBawiriki Ziazia Kekeapai. Awirina Betere yo aima digo nimangisunge nyanyaki ti gu rago naadu Staten Island yo, nga gu naaturongo na riibasunge nga ga zegino Brooklyn yo ya. I anyasi mekaarago rogo gu ba re ti tonatona gu garã nangia 1924, na si aima undo ka sa awirina i du na kodatise na ki gbataka wene pangbanga ngba dungu agene nga gu naarengbanga ka manga wo mbata ya.

Amekerago Staten Island yo

a Du awere nga Gaani Raka Nga ga AKristano na Gaani Sunge​—Waraga Dunguratise.