Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

NIKASEMƆ 43

‘Ebaahã Ohe Awa’

‘Ebaahã Ohe Awa’

“[Yehowa baahã] nyɛhe awa, ebaawaje nyɛ, ebaahã nyɛnaji amɔmɔ shi jogbaŋŋ.”—1 PET. 5:10.

LALA 38 Ebaahã Ohe Awa

NƆ NI ABAASUSU HE a

1. Namɔ hã hii anɔkwafoi ni hi shi yɛ blema lɛ ahe wa lɛ?

 HII anɔkwafoi ni hi shi yɛ blema lɛ ateŋ mɛi pii yɛ ni Biblia lɛ wie yɛ amɛhe akɛ amɛhe wa. Shi jeee be fɛɛ be amɛ diɛŋtsɛ lɛ amɛnu he akɛ amɛhe wa. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ko lɛ Maŋtsɛ David wie akɛ, ‘ehe wa tamɔ gɔŋ,’ shi be kroko lɛ, lɛ nɔŋŋ ewie akɛ ‘eshe gbeyei waa.’ (Lala 30:7) Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ hã Samson he wa waa. Shi ewie akɛ, kɛ́ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ je enɔ lɛ, ‘ebaagbɔjɔ ni ebaatsɔ tamɔ gbɔmɛi krokomɛi fɛɛ.’ (Koj. 14:​5, 6; 16:17) Yehowa ni hã hii anɔkwafoi nɛɛ fɛɛ ahe wa lɛ.

2. Mɛni hewɔ bɔfo Paulo kɛɛ kɛ́ egbɔjɔ lɛ, no moŋ enáa hewalɛ lɛ? (2 Korintobii 12:​9, 10)

2 Bɔfo Paulo hu yɔse akɛ, ehe miihia ni Yehowa ahã lɛ hewalɛ. (Kanemɔ 2 Korintobii 12:​9, 10.) Hela mɔ Paulo, tamɔ bɔ ni hela mɔɔ wɔteŋ mɛi pii lɛ. (Gal. 4:​13, 14) Bei komɛi hu lɛ, ewa kɛhã lɛ akɛ ebaafee nɔ ni ja. (Rom. 7:​18, 19) Agbɛnɛ hu, bei komɛi lɛ eyeɔ etsui ni ehaoɔ akɛni eleee nɔ ni baanyɛ aba enɔ lɛ hewɔ. (2 Kor. 1:​8, 9) Shi be fɛɛ be ni Paulo baagbɔjɔ lɛ, nakai beiaŋ moŋ enáa hewalɛ. Mɛni hãa ebaa lɛ nakai? Yehowa hãa Paulo hewalɛ be fɛɛ be ni ebaagbɔjɔ. Ehã Paulo he wa.

3. Mɛɛ saji wɔbaahã hetoo yɛ nikasemɔ nɛɛ mli?

3 Yehowa ewo wɔ shi akɛ ebaahã wɔ hu wɔhe awa. (1 Pet. 5:10) Shi ja wɔfee nɔ ko dani wɔbaaná nakai hewalɛ lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, hewalɛ ni jɛɔ tsɔne ko injin mli lɛ ni hãa tsɔne lɛ nyɛɔ enyiɛɔ. Shi kɛ́ mɔ ko taaa tsɔne lɛ mli ni ebaanaa la lɛ nɔ lɛ, ani tsɔne lɛ baanyiɛ? Dabi. Kɛ́ wɔkɛbaato he lɛ, Yehowa efee klalo akɛ ebaahã wɔ hewalɛ, shi ja wɔfee nibii komɛi dani wɔbaaná nakai hewalɛ lɛ he sɛɛ. Mɛɛ nibii Yehowa efee ni baanyɛ ahã wɔná hewalɛ? Ni mɛni esa akɛ wɔfee koni wɔná nakai nibii lɛ ahe sɛɛ? Wɔbaasusu gbɛ ni Yehowa tsɔ nɔ eye ebua gbalɔ Yona, Maria, ni ji Yesu mami, kɛ bɔfo Paulo ni amɛná hewalɛ lɛ he, ni no baaye abua wɔ ni wɔhã sanebimɔi nɛɛ hetoo. Agbɛnɛ hu, wɔbaakwɛ bɔ ni Yehowa tsɔɔ gbɛi ni tamɔ nakai anɔ ewajeɔ etsuji ni yɔɔ ŋmɛnɛ lɛ.

SƆLEMƆ KƐ NYƆŊMƆ WIEMƆ LƐ KASEMƆ BAANYƐ AHÃ ONÁ HEWALƐ

4. Mɛni ji nibii komɛi ni kɛ́ wɔfee lɛ wɔbaaná hewalɛ ni Yehowa kɛhãa lɛ he sɛɛ?

4 Nɔ kome ni wɔbaanyɛ wɔfee koni wɔná hewalɛ ni Yehowa kɛhãa lɛ he sɛɛ ji, ni wɔbaasɔle wɔhã lɛ. Kɛ́ wɔsɔle lɛ, Yehowa baadro wɔ “hewalɛ ni fa kɛteke nɔ.” (2 Kor. 4:7) Gbɛ kroko ni wɔbaanyɛ wɔtsɔ nɔ wɔná hewalɛ ni Yehowa kɛhãa lɛ he sɛɛ ji, ni wɔbaakane e-Wiemɔ lɛ, ni wɔjwɛŋ nɔ. (Lala 86:11) Yehowa wiemɔi ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ ‘yɛ hewalɛ.’ (Heb. 4:12) Kɛ́ osɔle ohã Yehowa ni okane e-Wiemɔ lɛ, ebaahã bo hewalɛ koni onyɛ ofi shi, oya nɔ osɔmɔ lɛ kɛ miishɛɛ, loo otsu nitsumɔ ko ni wa ni akɛwo odɛŋ lɛ. Hã wɔkwɛ bɔ ni Yehowa waje gbalɔ Yona.

5. Mɛni ba ni Yona nu he akɛ ehewalɛ fɛɛ etã lɛ?

5 Be ko lɛ, Yehowa tsu gbalɔ Yona. Shi Yona she gbeyei akɛ ebaaya he ni Yehowa etsu lɛ lɛ. No hewɔ lɛ, ejo foi eyakwɔ meele ko ni miiya he kroko. Nɔ ni efee nɛɛ hewɔ lɛ, eshwɛ fioo kulɛ, lɛ kɛ mɛi ni ta meele lɛ mli lɛ ahiɛ kpãtã yɛ ahum ko ni tswa lɛ mli. Be ni mɛi ni yɔɔ meele lɛ mli lɛ fɔ̃ lɛ amɛwo nu lɛ mli lɛ, eyaje he ko ni eyako pɛŋ; eyaje loo agbo ko musuŋ. Kɛ́ okwɛ lɛ, te Yona nu he ehã tɛŋŋ? Esusu akɛ egbo etã, ni ekolɛ enu he akɛ Yehowa ekwa lɛ. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, ehao waa ni enu he akɛ ehewalɛ fɛɛ etã. Enɛ hewɔ lɛ, ehe bahia ni awaje lɛ.

Kɛ́ wɔkɛ shihilɛ ni mli wa ko miikpe lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔkase gbalɔ Yona ni wɔná hewalɛ? (Kwɛmɔ kuku 6-9)

6. Yɛ nɔ ni awie yɛ Yona 2:​1, 2, 7 lɛ naa lɛ, be ni Yona yɔɔ loo lɛ musuŋ lɛ, mɛni efee ni hã ená hewalɛ ekoŋŋ?

6 Be ni Yona yɔɔ loo lɛ musuŋ lɛ, mɛni efee ni hã ená hewalɛ ekoŋŋ? Nɔ kome ni efee ji, esɔle. (Kanemɔ Yona 2:​1, 2, 7.) Eyɛ mli akɛ Yona egbo Yehowa nɔ toi moŋ, shi ená hemɔkɛyeli akɛ kɛ́ etsake etsui ni esɔle ehã Yehowa lɛ, ebaabo lɛ toi. Nɔ kroko ni Yona fee ji, ejwɛŋ ŋmalɛi komɛi ni ekane be ko ni eho lɛ anɔ. Mɛni hewɔ wɔkɛɔ nakai? Saji pii ni ewie yɛ esɔlemɔ lɛ, ni abɔ he amaniɛ yɛ ewolo lɛ yitso 2 lɛ mli lɛ, tamɔ saji ni yɔɔ Lalai awolo lɛ mli nɔŋŋ. (Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, okɛ Yona 2:​2, 5 lɛ ato Lala 69:1; 86:7 lɛ he.) Enɛ hãa wɔnaa faŋŋ akɛ, no mli lɛ Yona le nakai ŋmalɛi lɛ jogbaŋŋ. Be ni ejwɛŋ ŋmalɛi nɛɛ anɔ lɛ, no hã ená hemɔkɛyeli akɛ Yehowa baaye ebua lɛ. Sɛɛ mli lɛ, Yehowa hã loo lɛ yashwe Yona, ni kɛjɛ no sɛɛ lɛ, Yona kpɛ eyiŋ akɛ nɔ fɛɛ nɔ ni Yehowa baakɛɛ efee lɛ, ebaafee.—Yona 2:10–3:4.

7-8. Mɛni wajeɔ nyɛmi nuu ko ni yɔɔ Taiwan lɛ ni enyɛɔ edamɔɔ shihilɛi ni mli wawai ni ekɛkpeɔ lɛ anaa?

7 Kɛ́ wɔkɛ shihilɛi ni mli wawai kpe lɛ, Yona sane lɛ baanyɛ aye abua wɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, nyɛmi nuu ko ni yɔɔ Taiwan ni atsɛɔ lɛ Zhiming b lɛ bɛ gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa. Kɛfata he lɛ, eweku lɛ kɛ lɛ yeee jogbaŋŋ kwraa yɛ Yehowa jálɔ ni ebatsɔ lɛ hewɔ. Shi Zhiming sɔleɔ ni ekaseɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ, ni no wajeɔ lɛ. Ewie akɛ: “Bei komɛi lɛ, kɛ́ mikɛ naagbai kpe lɛ, mitsui yeɔ aahu akɛ mifeɔ basaa. Ni kɛ́ mikɔ wolo akɛ makase lɛ, nɔ ko nɔ ko eyaaa miyitsoŋ.” Shi kɛ́ eba lɛ nakai po lɛ, Zhiming nijiaŋ ejeee wui. Ewie akɛ: “Klɛŋklɛŋ lɛ, misɔleɔ mihãa Yehowa. No sɛɛ lɛ, mikɛ mi-earphones lɛ tsɛɔ mitoiŋ ni miboɔ asafo lɛ lalai toi. Bei komɛi lɛ, miláa blɛoo kɛnyiɛɔ sɛɛ kɛyashi mana akɛ mitsui yeee dɔŋŋ, kɛkɛ lɛ mibɔi nikasemɔ.”

8 Nibii ni Zhiming kaseɔ be ni efeɔ aŋkro nikasemɔ lɛ wajeɔ lɛ ni enyɛɔ edamɔɔ shihilɛi komɛi ni mli wawai anaa. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ko be ni afee lɛ opireshɛŋ ko ni mli wa waa lɛ agbe naa lɛ, nɛɛsifoi lɛ ateŋ mɔ kome kɛɛ lɛ akɛ, elá eba shi waa, no hewɔ lɛ ehe baahia ni ahã lɛ lá. Shi gbi gbɛkɛ ni enɔ jetsɛremɔ lɛ abaafee Zhiming opireshɛŋ lɛ, ekane nyɛmi yoo ko ni afee lɛ nakai opireshɛŋ lɛ nɔŋŋ eko lɛ niiashikpamɔ. Nyɛmi yoo lɛ lá ba shi kwraa fe enɔ lɛ, shi ekpɛlɛɛɛ ni ahã lɛ lá, ni ehe wa lɛ hu. Niiashikpamɔ nɛɛ waje Zhiming ni eye Yehowa anɔkwa.

9. Kɛ́ shihilɛ ko ni mli wa ni okɛkpeɔ lɛ ehã ofee gbedee lɛ, mɛni obaanyɛ ofee? (Kwɛmɔ mfonirii lɛ hu.)

9 Ani okɛ shihilɛ ko ni mli wa miikpe ni ehã ooye otsui aahu akɛ onyɛɛɛ osɔle? Loo ani onuɔ he akɛ ofee gbedee aahu akɛ onyɛɛɛ okase nii? Kaimɔ akɛ Yehowa le shihilɛ mli ni otsɔɔ lɛ ni enuɔ bo shishi. No hewɔ lɛ, kɛ́ osɔle kuku po lɛ, ná hemɔkɛyeli akɛ ebaadro bo nɔ tuuntu ni he hiaa bo lɛ. (Efe. 3:20) Kɛ́ obɛ hewalɛ loo ofee gbedee loo ohao aahu akɛ onyɛɛɛ okɔ wolo ni okase lɛ, obaanyɛ otswa Biblia lɛ loo asafo lɛ woji lɛ ni arikɔdi lɛ ni obo toi. Agbɛnɛ hu, obaanyɛ obo asafo lɛ lalai lɛ eko toi loo okwɛ vidioi ni yɔɔ jw.org lɛ nɔ lɛ eko. Yehowa miisumɔ ni ehã ohe awa. No hewɔ lɛ, kɛ́ osɔle ohã lɛ, ni okase Biblia lɛ, ni okɛ nibii krokomɛi ni ekɛdro wɔ lɛ tsu nii lɛ, ebaahã ohe awa.

ONYƐMIMƐI KRISTOFOI LƐ BAANYƐ AWAJE BO

10. Mɛni wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ feɔ kɛwajeɔ wɔ?

10 Yehowa baanyɛ etsɔ wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ anɔ ewaje wɔ. Wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ baanyɛ ‘ashɛje wɔmii’ kɛ́ wɔkɛ shihilɛ ko ni mli wa miikpe loo ahã wɔ nitsumɔ ko ni wɔmiinu he akɛ eda fe wɔ. (Kol. 4:​10, 11) Be titri ni wɔnyɛmimɛi lɛ ayelikɛbuamɔ he bahiaa wɔ ji, yɛ “haomɔ beiaŋ.” (Abɛi 17:17) Kɛ́ wɔfee gbedee lɛ, wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ baanyɛ ashɛje wɔmii, amɛye amɛbua wɔ yɛ heloŋ gbɛfaŋ, ni amɛwo wɔ hewalɛ ni wɔya nɔ wɔsɔmɔ Yehowa. Nyɛhãa wɔkwɛa bɔ ni mɛi krokomɛi ye amɛbua Maria, ni ji Yesu mami lɛ.

11. Mɛni hewɔ ehe bahia ni awaje Maria?

11 Be ko lɛ, Yehowa tsɔ bɔfo Gabriel nɔ ekɛ nitsumɔ ko wo Maria dɛŋ. No mli lɛ, Maria boteko gbalashihilɛ mli, shi bɔfo lɛ hã ele akɛ ebaaŋɔ hɔ ni ebaafɔ mɔ ni baatsɔ Mesia lɛ. Akɛni efɔko dã hewɔ lɛ, eleee bɔ ni atsɔseɔ bi, shi ehe baahia ni etsɔse Nyɔŋmɔ Bi lɛ. Agbɛnɛ hu, Maria kɛ nuu wɔko, shi amrɔ nɛɛ eeba ebahiɛ hɔ. Te ebaafee tɛŋŋ egbála enɛ mli etsɔɔ Yosef, nuu ni kɛ lɛ baahi shi lɛ? Ekã shi faŋŋ akɛ, enɛɛmɛi fɛɛ hã Maria hao waa, ni ehe bahia ni awaje lɛ.—Luka 1:​26-33.

12. Yɛ nɔ ni awie yɛ Luka 1:​39-45 lɛ naa lɛ, mɛni Maria fee ni waje lɛ?

12 Mɛni Maria fee ni waje lɛ kɛhã nitsumɔ ni nɔ bɛ ni tsii nɛɛ? Nɔ ni efee ji, ehã mɛi krokomɛi ye amɛbua lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ebi Gabriel koni etsɔɔ lɛ nibii komɛi yɛ nitsumɔ ni akɛwo edɛŋ akɛ etsu lɛ he. (Luka 1:34) No sɛɛ etsɛɛɛ lɛ, efã gbɛ kɛtee Yuda maŋ ko mli “yɛ kpokpaa ni gɔji yɔɔ nɔ lɛ nɔ” tɔ̃ɔ eyasara ewekunyo ko ni atsɛɔ lɛ Elizabet lɛ. Ená saramɔ nɛɛ he sɛɛ waa. Elizabet jie Maria yi, ni egba gbalɛ ko ni kɔɔ bi ni Maria baafɔ lɛ he, ni enɛ wo Maria hewalɛ waa. (Kanemɔ Luka 1:​39-45.) Maria wie akɛ, Yehowa kɛ “enine etsu hewalɛ nitsumɔ.” (Luka 1:​46-51) Yehowa tsɔ bɔfo Gabriel kɛ Elizabet nɔ ewaje Maria.

13. Be ni nyɛmi yoo ko ni yɔɔ Bolivia lɛ bi ni nyɛmimɛi lɛ aye amɛbua lɛ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ ená he sɛɛ?

13 Wɔbaanyɛ wɔkase Maria ni wɔ hu wɔhã wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ aye abua wɔ ni amɛwaje wɔ. Nɔ ko nakai he bahia nyɛmi yoo ko ni yɔɔ Bolivia ni atsɛɔ lɛ Dasuri lɛ. Hela ko ni ehiii tsamɔ bamɔ epapa ni ayatsĩ enaa yɛ helatsamɔhe. Be ni eba lɛ nakai lɛ, Dasuri yaa helatsamɔhe lɛ be fɛɛ be koni eyakwɛ epapa lɛ. (1 Tim. 5:4) Shi jeee be fɛɛ be ená enɛ feemɔ mlɛo. Ewie akɛ, “Minu he shii abɔ akɛ minyɛɛɛ dɔŋŋ.” Ani Dasuri bi ni aye abua lɛ? Dabi, be ni naagba lɛ je shishi lɛ, efeee nakai. Ewie akɛ, “Misumɔɔɔ ni migbaa nyɛmimɛi lɛ anaa. Mikɛɛ mihe akɛ, ‘Yehowa ji mɔ ni baaye abua mi.’ Shi miyɔse akɛ, bi ni mibiii ni nyɛmimɛi lɛ aye amɛbua mi lɛ tsɔɔ akɛ miitao ni mikome too matsu minaagba lɛ he nii.” (Abɛi 18:1) Dasuri kpɛ eyiŋ akɛ, ebaaŋmala enanemɛi fioo komɛi lɛta ni egbála shihilɛ mli ni eyɔɔ lɛ mli etsɔɔ amɛ. Ewie akɛ, “Mileee nɔ ni mawie kɛtsɔɔ bɔ ni minyɛmimɛi Kristofoi lɛ ye amɛbua mi lɛ mli. Amɛbaa helatsamɔhe lɛ, ni kɛ́ amɛmiiba lɛ, amɛkɛ niyenii baa. Agbɛnɛ hu, amɛjɛɔ Ŋmalɛ lɛ mli amɛshɛjeɔ mimii. Mina lɛɛlɛŋ akɛ, wɔyɛ nyɛmimɛi Kristofoi ni efee klalo akɛ amɛbaaye amɛbua wɔ be fɛɛ be, ni enɛ hã miná miishɛɛ waa. Wɔ fɛɛ wɔfata Yehowa weku lɛ he, ni wɔnyɛmimɛi lɛ miisumɔ ni amɛye amɛbua wɔ, amɛshɛje wɔmii kɛ́ wɔkɛ naagbai kpe, ni amɛwo wɔ hewalɛ ni wɔ kɛ amɛ fɛɛ aya nɔ asɔmɔ Yehowa.”

14. Mɛni hewɔ esa akɛ wɔbi asafoŋ onukpai lɛ adɛŋ yelikɛbuamɔ lɛ?

14 Gbɛ kome ni Yehowa tsɔɔ nɔ ewajeɔ wɔ ji, kɛtsɔ asafoŋ onukpai lɛ anɔ. Amɛji nikeenii diɛŋtsɛ, ni etsɔɔ amɛ nɔ ewajeɔ wɔ ni eshɛjeɔ wɔmii. (Yes. 32:​1, 2) No hewɔ lɛ kɛ́ ohao yɛ nɔ ko he lɛ, okɛ asafoŋ onukpa ko agba he sane. Kɛ́ asafoŋ onukpai lɛ ateŋ mɔ ko wo bo ŋaa yɛ nɔ ko he lɛ, bo toi ni okɛtsu nii. Yehowa baanyɛ etsɔ amɛ nɔ ehã ohe awa.

HIƐNƆKAMƆ NI OYƆƆ LƐ BAANYƐ AWAJE BO

15. Mɛɛ hiɛnɔkamɔ Kristofoi yɔɔ?

15 Nibii ni Biblia lɛ ewo shi akɛ Yehowa baafee ehã wɔ wɔsɛɛ lɛ baanyɛ awaje wɔ ni wɔya nɔ wɔsɔmɔ lɛ. (Rom. 4:​3, 18-20) Wɔteŋ mɛi komɛi ahiɛnɔkamɔ ji akɛ wɔbaahi shi kɛya naanɔ yɛ ŋwɛi, ni mɛi komɛi hu ahiɛnɔkamɔ ji akɛ amɛbaahi shi kɛya naanɔ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ yɛ paradeiso mli. Wɔhiɛnɔkamɔ lɛ wajeɔ wɔ ni wɔfi shi, wɔshiɛ sane kpakpa lɛ, ni wɔtsu nitsumɔi ni atu awo wɔdɛŋ yɛ asafo lɛ mli lɛ. (1 Tes. 1:3) Nakai hiɛnɔkamɔ lɛ nɔŋŋ waje bɔfo Paulo.

16. Mɛni hewɔ ehe bahia ni awaje bɔfo Paulo lɛ?

16 Yɛ wolo ni bɔfo Paulo ŋma emaje Kristofoi ni yɔɔ Korinto lɛ mli lɛ, ekɛ ehe to sũ nii he. Shihilɛi ni ekɛkpe lɛ ekomɛi hã enu he tamɔ nɔ ni ‘aamia lɛ,’ loo ‘akɛ lɛ miitswia shi.’ Agbɛnɛ hu, ‘eyiŋ fee lɛ kɔshikɔshi’ bei komɛi, ni ‘awa lɛ yi’ hu. Ewala po yaje oshãra mli bei komɛi. (2 Kor. 4:​8-10) Paulo ŋmala wiemɔi nɛɛ be ni enyiɛ emaŋsɛɛ sɔɔmɔ gbɛfãa ni ji etɛ lɛ nɔ. Be ni eŋmala saji nɛɛ sɛɛ lɛ, ekɛ naagbai krokomɛi hu kpe dani egbe emaŋsɛɛ sɔɔmɔ gbɛfãa ni ji etɛ lɛ naa. Mɛi ni feɔ basabasa tutua lɛ, amɔ lɛ, ekɛ meele yasha shi, ni awo lɛ tsuŋ. Enɛɛmɛi fɛɛ ahewɔ lɛ, ehe bahia ni awaje lɛ.

17. Yɛ nɔ ni Paulo wie yɛ 2 Korintobii 4:​16-18 lɛ naa lɛ, mɛni ye ebua lɛ ni enyɛ efi shi yɛ shihilɛi ni mli wawai ni ekɛkpe lɛ amli?

17 Paulo kɛ ejwɛŋmɔ ma ehiɛnɔkamɔ lɛ nɔ, ni no ji nɔ ni waje lɛ ni enyɛ efi shi. (Kanemɔ 2 Korintobii 4:​16-18.) Paulo kɛɛ Kristofoi ni yɔɔ Korinto lɛ akɛ, kɛ́ ekponɔgbɛ gbɔmɔ lɛ “miifite” po lɛ, ehãŋ no aje enijiaŋ wui ni ekpa Yehowa sɔɔmɔ. Ekɛ ejwɛŋmɔ ma jɔɔmɔi ni ebaaná wɔsɛɛ lɛ anɔ. Ewie akɛ, hiɛnɔkamɔ ni eyɔɔ akɛ ebaahi shi kɛya naanɔ yɛ ŋwɛi lɛ “nɔ bɛ kwraa,” ni no hewɔ lɛ, ekɔɔɔ he eko shihilɛ ni ekɛbaakpe lɛ, ebaamia ehiɛ koni enine ashɛ nɔ. Paulo kɛ ejwɛŋmɔ ma ehiɛnɔkamɔ lɛ nɔ, ni no hã ená hewalɛ “gbi fɛɛ gbi.”

18. Mɛɛ gbɛ nɔ hiɛnɔkamɔ ni Tihomir kɛ eweku lɛ yɔɔ lɛ wajeɔ amɛ?

18 Hiɛnɔkamɔ ni nyɛmi nuu ko ni yɔɔ Bulgaria ni atsɛɔ lɛ Tihomir lɛ yɔɔ lɛ wajeɔ lɛ. Afii fioo komɛi ni eho nɛ lɛ, enyɛmi nuu fioo ni atsɛɔ lɛ Zdravko lɛ ná tsɔne oshãra ni egbo. Enɛ hã Tihomir ye awerɛho waa. Nɔ ni hãa lɛ kɛ eweku lɛ nyɛɔ amɛkpeɔ awerɛhoyeli lɛ naa ji, amɛfeɔ amɛhe mfoniri ni amɛyɛ jeŋ hee lɛ mli ni atee Zdravko shi. Tihomir wie akɛ: “Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wɔfeɔ he ni wɔ kɛ lɛ baakpe yɛ, niyenii ni wɔbaahoo wɔhã lɛ, mɛi ni wɔbaafɔ̃ amɛ nine kɛhã klɛŋklɛŋ okpɔlɔ ni wɔbaaŋmɛ lɛ lɛ, kɛ naagbee gbii lɛ ahe saji ni wɔbaagba lɛ lɛ ahe mfoniri.” Tihomir kɛɛ hiɛnɔkamɔ nɛɛ ji nɔ ni yeɔ ebuaa lɛ kɛ eweku lɛ ni amɛyaa nɔ amɛfiɔ shi ni amɛmɛɔ Yehowa kɛyashi be ni ebaatee enyɛmi nuu lɛ shi lɛ.

Kɛ́ ofee ohe mfoniri akɛ oyɛ jeŋ hee lɛ mli lɛ, mɛni onaa? (Kwɛmɔ kuku 19) c

19. Mɛni kɛ́ ofee lɛ ebaahã ohiɛnɔkamɔ lɛ mli awa? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)

19 Mɛni kɛ́ ofee lɛ, ebaahã ohiɛnɔkamɔ lɛ mli awa? Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ ohiɛnɔkamɔ ji obaahi shikpɔŋ lɛ nɔ kɛya naanɔ lɛ, belɛ kanemɔ nibii ni Biblia lɛ ewie yɛ Paradeiso lɛ he lɛ ni ojwɛŋ nɔ. (Yes. 25:8; 32:​16-18) Feemɔ bɔ ni nibii baaji ahã yɛ jeŋ hee lɛ mli lɛ he mfoniri, ni ofee ohe mfoniri akɛ oyɛ jɛmɛ. Feemɔ mɛi ni obaana, gbɛɛmɔi ni obaanu, kɛ bɔ ni obaanu he ohã lɛ he mfoniri okwɛ. Nɔ kome ni baanyɛ aye abua bo ni ofee enɛ ji, ni obaakwɛ mfonirii ni kɔɔ Paradeiso lɛ he ni yɔɔ asafo lɛ woji lɛ amli lɛ, loo okwɛ lala vidioi tamɔ, Jalɛ Jeŋ Hee Lɛ, loo Etsɛŋ Ebaaba, loo Kwɛ Bɔ Ni Shihilɛ Baaŋɔɔ. Kɛ́ be fɛɛ be lɛ wɔfee wɔhe mfoniri akɛ wɔyɛ jeŋ hee lɛ mli lɛ, wɔbaana naagbai ni wɔkɛkpeɔ lɛ akɛ eji “be fioo ko nɔ, ni etsiii” hu. (2 Kor. 4:17) Yehowa baatsɔ hiɛnɔkamɔ ni ehã bo lɛ nɔ ehã ohe awa.

20. Kɛ́ wɔnu he akɛ wɔgbede po lɛ, namɔ baahã wɔ hewalɛ? Ni te wɔbaafee tɛŋŋ wɔnine ashɛ nakai hewalɛ lɛ nɔ lɛ?

20 Kɛ́ wɔnu he akɛ wɔgbede po lɛ, “Nyɔŋmɔ ji mɔ ni baahã wɔ hewalɛ.” (Lala 108:13) Yehowa ehã wɔle nibii ni kɛ́ wɔfee lɛ ebaadro wɔ hewalɛ. No hewɔ lɛ, kɛ́ ahã bo nitsumɔ ko ni tsii yɛ asafo lɛ mli, okɛ shihilɛ ni mli wa miikpe, loo oosumɔ ni oya nɔ okɛ miishɛɛ asɔmɔ Yehowa lɛ, sɔlemɔ ohã lɛ ni ofee aŋkro nikasemɔ. Agbɛnɛ hu, bi onyɛmimɛi Kristofoi lɛ ni amɛye amɛbua bo, ni okɛ ojwɛŋmɔ ama ohiɛnɔkamɔ lɛ nɔ. Kɛ́ ofee nibii nɛɛ, Nyɔŋmɔ kɛ ‘hewalɛ fɛɛ baawaje bo yɛ enyɛmɔ ni yɔɔ nyam lɛ naa koni onyɛ okɛ tsuishitoo kɛ miishɛɛ afi shi shiŋŋ.’—Kol. 1:11.

LALA 33 Shɛ Ojatsu Lɛ Ofɔ̃ Yehowa Nɔ

a Nikasemɔ nɛɛ baaye abua mɛi ni nuɔ he akɛ kaa ko ni amɛkɛkpeɔ lɛ naa wa tsɔ, loo nitsumɔ ko ni akɛwo amɛdɛŋ lɛ tsii fe amɛ lɛ. Ebaatsɔɔ wɔ gbɛi ni Yehowa tsɔɔ nɔ ewajeɔ wɔ kɛ nɔ ni wɔbaanyɛ wɔfee koni wɔná eyelikɛbuamɔ lɛ he sɛɛ.

b Atsake gbɛ́i lɛ ekomɛi.

c NƆ NI WƆNAA YƐ MFONIRI LƐ MLI: Nyɛmi yoo ko ni emu toi lɛ miikane nibii ni Nyɔŋmɔ ewo shi yɛ Biblia lɛ mli akɛ ebaafee ehã wɔ lɛ, ni eekwɛ lala vidio ko ni baaye abua lɛ ni efee bɔ ni eshihilɛ baaji yɛ jeŋ hee lɛ mli lɛ he mfoniri.