Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 43

“Ke si rili ni é kpakpa”

“Ke si rili ni é kpakpa”

“[Yova si rili] ni tøni kprɨ, ke si rili ni é kpakpa, ke si rili nzɨ ni ronga jaja.”​—1 PE. 5:10.

DYI 38 Ke si ni li kpakpa

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO a

1. Mungu ká lingʉe ndidhó anziro ngʉe ná njí dhi kpa kpakpa ngbaribbai?

 BÍ INA Mungu dzá lo adi chi ngʉ adi tøni ná kpa nzǐ kpakpa kʉ ná kpa. Ro, nì mai kpa ngʉe kpakpa ro, kpa nzɨ ngʉ adi ndima mbu kpakpa kʉ nari bbai krʉ ddo ró ri. Loroji na, ddikpa saa na Pi Daudi mbungʉe ndi “kpakpa kʉ ná ngø bbai,” ro nja saa na ke na “do ngʉ adi ta.” (Zb. 30:7) Nì mai, Samsoni ngʉe kpakpanga na bbo Yova dhó roho ngʉe ndi na ná saa na ro, ke chungʉeri chu ngadhi Mungu dhó kpakpanga ro, ndi ka ndi “ngʉ zaifu nja kʉ ná kpetsi kpa bbai.” (Amu. 14:5, 6; 16:17) Chi ngʉ tøni ná fø kpetsi kpa ngʉe kpakpa Yova ngʉ adi kpakpanga bbʉ ndima dho nari dho.

2. Mutume Paulo ká pongʉeri ndi kʉ zaifu ndirigoti kpakpa addudho? (2 Wakorinto 12:9, 10)

2 Mutume Paulo d’ingʉe ri utso nari kʉ ndi dho maddi ringani ndi ba kpakpanga Yova dhó ro. (Azø 2 Wakorinto 12:9, 10.) Ko kana bí kʉ ná ndrŭ bbai, Paulo ngʉe afya dhi kpakpalo na maddi. (Gal. 4:13, 14) Nja saa na ri ngʉe kpakpa ke dho ke njí chi kʉ ná lo. (Ro. 7:18, 19) Ndirigoti nja saa na ke nanga ri ngʉ adi d’od’o ndirigoti ke do ngʉ adi nji ndi ró ka ndi njini ná lo dho. (2 Ko. 1:8, 9) Ro, zaifu Paulo é ná saa na ke ngʉ adi ngʉ kpakpa. Ká ngbaribbai? Yova ngʉ adi Paulo dhó lo u ná kpakpanga bbʉ ke dho ndiro ke ve kpakpalo tso d’e.

3. I lo nǎ ká ko si ngbá logoti ngʉ?

3 Yova tsoni ndi si rili ko ma é kpakpa ddi. (1 Pe. 5:10) Ro, ko nzá ka ko ba kedhó le tsotsokodha ro nzá ko njí ddikpa kpakpanga ro ró ri. Loroji na, motere adi kpakpanga bbʉ motokari rá anzi d’e. Ro, shofere dho ringani ndi njí kpakpanga ndiro ri rá ndi ji ná ngana d’e. Føri bbai Yova kʉ tayari ndi bbʉ kodhó lo u ná kpakpanga ko dho, ro ringani ko njí kpakpanga ndiro ko ba faida ri nǎ ro d’e. Yova ká lø ngbá chu ndiro ndi bbʉ kpakpanga ko dho d’e? Ndirigoti ri ká ngani ko njí addu nja ko ba fø kpakpanga d’e? Ko si fø ngadhudha goti ba ngbaribbai ma Yova kongʉe Biblia tilo djo ná kpa, Yona ma, Yesu dzá mama Maria ma, mutume Paulo ma na tsotso nari djo ko lochu nari chulu. Ndirigoti ko si ngbaribbai ma Yova adi njʉ njínji ndi dho ná ndrŭ tsotso kó fø chu nǎ nari nja.

SALA MA, NGA LE ZØ NARI MA NA KA NDI LIRI KO É KPAKPA

4. Ko ká ka ko ba kpakpanga Yova dhó ro ngbaribbai?

4 Yova dhó kpakpanga ko ka ko ba ná ddikpa chu kʉ nga ko nzǐ ke tso nari. Yova ka ndi ngʉ kodhó sala goti “dada kawaida e ná kpakpanga djolu ná kpakpanga” ndi bbʉ ko dho nari chulu. (2 Ko. 4:7) Godhé ko ka ko ba kpakpanga Biblia ko zø ndirigoti bbo ko ngaddi ri djo nari chulu. (Zb. 86:11) Yova bbʉ ko dho Biblia nǎ ná imba “kʉ kpakpanga na.” (Ebr. 4:12) Ni di nganzi Yova tso ndirigoti ni di kedzá lo zø ná saa na, ni ka ni ba nidhó lo u ná kpakpanga ndiro ni ve ngatso, ni b’o nidhó hwè ronga inga ni njí nidhó bbʉni ná kpakpa kʉ ná njí d’e. Anja ngbaribbai ma Yova lingʉe nabi Yona kpakpa nari.

5. Nabi Yona dhó lo ká ungʉe kpakpanga addudho?

5 Nabi Yona dhó lo ungʉeri ndi é nga nǎ do ro. Ke do ngʉ nji ndi ra Yova cho ndi ná nanga nari dho, ke nyingʉe nga d’i ngana. Føri dho ke ma, bbú nǎ ke ma ngʉe na ná kpa ma na tsengʉe tse ché bbò vʉvʉ ndima che nari ró. Bbú nǎ ngʉe ná kpa bungʉe ke dda na ná saa na, ddikpa bbò kʉ ná bbè chongʉe ke. Yona rangʉe ndi ba mbitɨ ná ngana ddikpa bbò bbè zz na. Ni ká riddi Yona mbungʉe ndi ngbaribbai? Ke ká ngʉ riddi ndi ka ndi dhedhe? Njaro ká ke ngʉ riddi ndi Yova bbabba? Yona nanga ri ka ndi d’oe bbo.

Nabi Yona bbai, ko ká ka ko ba kpakpanga ngbaribbai mbudha nǎ ko é ná saa na? (Anja paragrafu 6-9)

6. Yona 2:1, 2, 7 ridho nari bbai, Yona ká bangʉe kpakpanga ngbaribbai bbè zz nǎ ndi ngʉe ná saa na?

6 Yona ká njingʉe addu ndiro ndi ba kpakpanga bbè zz nǎ ndi ngʉe ná saa na d’e? Ya kwaza, ke njingʉe sala. (Azø Yona 2:1, 2, 7.) Nzá mai Yona rrngʉe nga Yova dho ro, ke lengʉeni le nari dho ke ngʉe udha na Yova ka ndi rr ndidhó sala ngbà. Yona ngʉ ngaddi maandiko djo maddi. Fø ká ko ripo addudho? Dhonalo ke nji ná sala le ndi Yona sura 2 nǎ, nari ma tso njunju Zaburi nǎ kʉ ná lo na. (Loroji na, addi Yona 2:2, 5 nǎ kʉ ná lo ma, Zaburi 69:1; 86:7 nǎ kʉ ná lo na.) Ri njani pʉlʉ nari kʉ, Yona chungʉe fø maandiko bblo pli. Fø verse lingʉeri Yona uri u nari kʉ Yova ka ndi kó ndi tsotso ko. Yova gøngʉe Yona gø ndirigoti luti ke ngʉe tayari ndi njí Yova bbʉ ndi njí ná njí.​—Yon. 2:10–3:4.

7-8. Taiwan nǎ di ná ddikpa le-djo ká bangʉe kpakpanga ngbaribbai mbudha kana ndi ngʉe ná saa na?

7 Yona dhó loroji ka ndi kó ko tsotso njonjo kʉ ná kpakpalo na ko bani ná saa na. Loroji na, Taiwan nǎ kʉ ná le-djo Zhiming b dhe adi nji bbo. Godhé, ke adi bbo pli kʉ ná upinzani ba ndidhó familia dhó ro ndi kʉ Yova dzá Dimu nari dho. Ke adi kpakpanga ba Yova dhó ro sala ma, Biblia nǎ lonanga ndi ne nari ma na chulu. Ke pori, “Nja saa na kpakpalo banga ró, ma nanga ri adi d’o bbo nari adi rili nzɨ ma jotso ko funzo la pekee njidha dho.” Ro, ke adi ndi thí li Yova dhó ngatsotsokodha djo. Ke pori, “Ya kwanza ma adi nganzi Yova tso. Føri goti ma adi Pidhinga dzá dyi li ma rr telefone nǎ ro. Nja saa na ma adi ri ngo rere ma chu na kpø ma jotso ko ná nga djo. Føri goti ma adi ngazødha tso nga.”

8 Funzo la pekee ko Zhiming tsotso nzá djo ke ddinga ná chu nǎ. Loroji na, kedhó lo ungʉe bbo pli kʉ ná ddikpa operasio ná saa na, munganga pongʉeri ke dho, ke ró kaka chembe (globule rouge) tso vʉni vʉ nari bbai, kedhó lo ungʉeri le tsu ju ndi ro. Zhiming le si nji operasio nari njí ngʉe ná kuna, ke zøngʉe lo føri bbai dhó operasio le njingʉe ná ddikpa le-ve djo. Ledhó kaka chembe ngʉe sese pli kedhó ri djolu, ro le nzá ungʉe ju le tsu ndi ndí na nari ro ri ndirigoti le gøngʉe gø. Fø loroji lingʉe Zhiming kpakpa ndi tøni chi d’e.

9. Njati ni nanga ri di d’od’o ni bani na ná mbudha dho ró ká ni ka ni njiri ngbǎ? (Anja ji maddi.)

9 Kpakpalo dhi saa na, ká ni mburie ni ro b’lo nzá dho nga ka ndi nzini Yova tso nari bbai? Inga ni ká adi ni mbu nje njeni ngazødha dho nari bbai? Anonga nari kʉ Yova nidhó hali famu kaka nari bbai. Føri dho, ni njí sala sese ma ró, ni ka ni uri u ke si nidhó lo u ná kpakpanga nganga bbʉ ni dho. (Efe. 3:20) Njati rie nidhó afya ma, nidhó akili nǎ kʉ ná lo ma na rili rie kpakpa ni dho ni zønga ri ró, ni ka ni njí kpakpanga ni rr Biblia nǎ lo chu le lø nari inga vichapo nǎ lo chu le lø nari ro mai. Ni ka ni rr kodhó dyi kana ddikpa dyi inga ni nja jw.org djó kʉ ná video. Yova jiri ndi li ni kpakpa ndirigoti ke si rinji fø njati ni nzinga ndi tso ndirigoti ni ne nidhó sala dhi jibu Biblia nǎ ro inga nja vichapo nǎ ro ró.

LE-DJOI MA, LE-VEI MA NA KA NDIMA LI NI KPAKPA

10. Ko lai Wakristo ká adi ko li kpakpa ngbaribbai?

10 Yova ka ndi njinjí le-djoi ma, le-vei ma na na ndima li ko kpakpa d’e. Kpa ka ndima é “bbò kʉ ná le isopɨdha si ná nga” mbudha nǎ ko kʉ inga kodhó bbʉni ná kpakpa njí ko nji nari kana. (Kol. 4:10, 11) Pli si ri kodhó lo u ko djoi “kpakpalo dhi saa na.” (Mez. 17:17) Zaifu ko kʉ ná saa na, ko djoi ma, ko vei ma na ka ndima kó ko tsotso kimwili nǎ, kiroho nǎ, ndirigoti nja lo kana. Akonja ngbaribbai ma Yesu dzá mama Maria bangʉe kpakpanga nja ndrŭ dhó ro nari.

11. Maria dhó lo ká ungʉe kpakpanga addudho?

11 Maria dhó lo ungʉe kpakpanga nja ndi njí Yova ji ná lo d’e. Addinga ngbaribbai ma nzá ro d’engʉe køni ná fø le Maria ka ndi mbue ndi nari djo malaika Gabrieli pongʉeri le si lɨnga ba ná saa na. Le nzá d’engʉe nzø ro ngu ri, ro le dho ringʉngani ndi ngu Masiya si kʉ ngʉ ná ngba. Ndirigoti Maria ro nzá d’engʉe ddo kpetsi ke na ri, nde le ká ka ndi tue ndidhó lo nanga ngbaribbai ndidhó fiase Yosefu dho?​—Lu. 1:26-33.

12. Luka 1:39-45 ridho nari bbai, Maria ká bangʉe ndidhó lo ungʉe ná kpakpanga ngbaribbai?

12 Maria ká bangʉe kpakpanga ngbaribbai ndiro ndi njí pekee ndirigoti li tso o ná fø njí d’e? Le nengʉe ndi tsotsokodha nja ndrŭ dhó ro. Loroji na, le dhungʉe ngbaribbai ma ndi ka ndi njí fø njí nari Gabrieli tso. (Lu. 1:34) Føri goti tse, le njingʉe safari Yuda nǎ “glʉ ngʉe nǎ ná ngø” lu ndiro ndi rá ndima dhó familia nǎ le Elizabeti ronga be d’e. Føri ngʉe bblo pli kʉ ná safari. Elizabeti mangʉe Maria ma ndirigoti Yova dhó roho chulu le d’rangʉe kpakpa ka ndi li le ná unabi Maria dzá nzá d’engʉe gøni go ná ngba djo. (Azø Luka 1:39-45.) Maria pongʉeri Yova “njinjí kpakpanga na ndi thó na.” (Lu. 1:46-51) Gabrieli ma, Elizabeti ma na chulu Yova lingʉe Maria kpakpa.

13. Bolivie nǎ di ná ddikpa le-ve ká bangʉe ngbá faida ndi tsotsokodha ndi nengʉe ndi lai Wakristo dhó ro nari dho?

13 Maria bbai, ni ma ka ni ba kpakpanga ddi ni lai Wakristo dhó ro. Bolivie nǎ di ná ddikpa le-ve Dasuri dhó lo ungʉe fø di ná kpakpanga. Ledzá baba ró le d’ingʉe nzá nǎ ro ke ka ndi gø ná dhe utso ndirigoti ke ngʉe hopitale nǎ ná saa djo, Dasuri ngʉe tayari ndi b’o ndidzá baba ronga. (1 Ti. 5:4) Krʉ ddo ró nga føri ngʉe sʉsʉ ri. Le pori, “Bí ina ma ngʉ adi ma mbu nzá ka ndi rá anzi ke ronga b’odha na nari bbai.” Le ká nengʉe ndi tsotsokodha ddi? Anziro nzá le nengʉe ri ri. Le pori, “Ma nzá jingʉeri ma bbʉ njí ma djoi dhona ri. Ma ddingʉeri, ‘Ri kʉ Yova i ka ndi bbʉ madhó lo u ná le tsotsokodha ri.’ Ro, føri goti ma rangʉe ri famu nari kʉ ddiro ma rine ma hwini madhó kpakpalo tso ró ná føri na ma riji ma si madhó kpakpalo ddiro.” (Mez. 18:1) Dasuri vʉngʉeri ndi ndí barua ro ndidhó nja kʉ ná bbakau dho ndirigoti ndi tu ndi bani na ná lo nanga kpa dho. Le pori “Ma dho nzá ngbá ngatsi ma ma lai jiji ma ná Wakristo lingʉe ma kpakpa nari nanga ka ndi tuni ri. Kpa ngʉ adi si nyo na ko dho hopitale djo ndirigoti kpa ngʉ adi kpakpa ka ndi li ma ná verse zø ma dho. Ko churi nari kʉ ko nga kʉ ddiro ri ná føri kʉ bbo thonga ná lo. Ko bani Yova dhó bbo pli kʉ ná familia nǎ, ná fø familia nǎ kʉ ná ndrǔ kʉ tayari ndima dda ndima thó ko dho, ndima dzz ddinga ko na ndirigoti ndima li ko kpakpa nja ko njinjí ddinga Yova dho d’e.”

14. Ká addudho ringani ko u wazee ko tsotso kó nari u?

14 Wazee maddi kʉ Yova adi kpakpanga bbʉ ko dho ná ddikpa chu. Kpa kʉ Yova dhó ro si ná kado nja ndima li ko kpakpa ndirigoti ndima bbʉ klø ko dho d’e. (Isa. 32:1, 2) Føri dho ni nanga ri di d’od’o ná saa na, ad’ra ni nanga d’o ná lo wazee dho. Kpa di rine ndima kó ni tsotso ná saa na, au ri ji ni nanga jini ro. Kpa chulu Yova ka ndi li ni kpakpa.

GOSI NÁ DDO DJO NI KɄ NA NÁ NGAB’ODHA KA NDI LI NI KPAKPA

15. Wakristo krʉ ká e bbo na mana kʉ ná ngbá ngab’odha na?

15 Biblia bbʉ ná ngab’odha ka ndi li ko kpakpa. (Ro. 4:3, 18-20) Nja kʉ ná Wakristo kʉ na ná ngab’odha kʉ ndima si di ra nǎ theinga dho ndirigoti nja kʉ ná kpa kʉ ngab’odha na ndima si di choro nŭnŭ i dz’ djó paradiso nǎ. Kodhó ngab’odha adi ko li kpakpa ko ve mbudha tso, ko d’ra hwè lo-i ndirigoti ko njí ko dhona bbʉni kutaniko nǎ ná njonjo kʉ ná njí. (1 Te. 1:3) Fø ngab’odha lingʉe mutume Paulo ma kpakpa ddi.

16. Mutume Paulo dhó lo ká ungʉeri ndi ba kpakpanga addudho?

16 Paulo dhó lo ungʉeri le li ndi kpakpa. Ke ndingʉe ná barua nǎ, ke ddingʉe ndi teketeke kʉ ná nzz na le thɨ ná ritsi na. Ke ngʉ adi “nzani njonjo kʉ ná lo tsena,” ke “djǒ nanga ngʉ adi ngbʉni ngbʉ,” ke “le nzangʉe nza,” ndirigoti ke “ndrŭ bʉngʉe gʉna.” Nja saa na kedhó maisha ngʉe hatari nǎ maddi. (2 Ko. 4:8-10) Paulo ndingʉe fø lo ndidhó misionere dhi njí dzá ya tatu ri dhi saa na. B’lo ke ndi fø lo nari goti, ke hwingʉeni njonjo kʉ ná kpakpalo na. Ke bí kʉ ná ndrŭ nzangʉe nza, ke le løngʉe lø, ke na bbú kongʉe ndirigoti ke le sʉngʉe prizo na.

17. Ddiddi 2 Wakorinto 4:16-18 ridho nari bbai, Paulo ká bangʉe kpakpanga ngbaribbai ndiro ndi ve mbudha tso d’e?

17 Paulo ngʉ adi ngatsovedha dhi kpakpanga ba ndidhó ngab’odha djo ndi ndi thí li nari chulu. (Azø 2 Wakorinto 4:16-18.) Ke d’rangʉeri Korinto nǎ Wakristo dho nari kʉ njati ndi ndí “sani sa” ma ró, ndi nzɨ bba føri bʉ ndi thí ro ri. Paulo ngʉ adi ndi thí li gosi ná ddo djo. Ke ngʉe ngab’odha na ndi si choro nŭnŭ di ná shinga ba ra na, ná fø lo dzá “bbonga dangʉe bbo pli” krʉ na ke bangʉeni ná kpakpalo djolu. Paulo ngʉ adi ngaddi fø ngab’odha djo nari ngʉ adi rili ke mbu ndi “krʉ ddo ró ngʉ ø nari bbai.”

18. Ngab’odha na Tihomir ma kʉ ndidhó familia ma na nari ká adi kpa tsotso kó ngbaribbai ndima ve ngatso d’e?

18 Gosi ná ddo djo ndi kʉ ngab’odha na nari lingʉe Bulgarie nǎ di ná le-djo Tihomir kpakpa. Tihomir goti ke Zdravko dhengʉe aksida na nari goti nzá cho d’e da bí ro, ke thí ngʉ adi njedha ba bbo. Ndiro ndima hwini fø lo tso ró d’e, ke ma, ndibbá familia ma na ngʉ adi ngaddi ngbaribbai ma gadha sie nari djo. Ke pori: “Loroji na, ko adi loti Zdravko na ká ko si nju gbaga, ke nyó ká ko si ngbá nyo rɨ, ke si ga ná saa na ká ko si ie ma nzi ndirigoti ko ká si ngbá lo ma d’ra ke dho ngasini ná saa djo njingʉeni ná lo djo nari djo.” Tihomir pori ndima dhó ngab’odha djo ndima ndima thí li ná føri adi ndidhó familia li kpakpa ndiro ndima ve ngatso ndirigoti ndima b’o Yova si ke ga ná saa d’e.

Ni ká riddi nidhó maisha sie ngbaribbai ø dz’ djó? (Anja paragrafu 19) c

19. Ni ká ka ni njiri ngbǎ ndiro ni li nidhó ngab’odha kpakpa d’e? (Anja ji maddi.)

19 Ni ká ka ni li nidhó ngab’odha kpakpa ngbaribbai? Loroji na, njati rie ni kʉ ngab’odha na ni si di choro nŭnŭ dz’ djó ri ró, azø Biblia d’ra paradiso djo ná lo ndirigoti addinga bbo ri djo. (Isa. 25:8; 32:16-18) Adi ngaddi ngbaribbai ma maisha sie ø dz’ djó nari djo. Addiri ni kʉ ø dz’ djó. Addinga ni si nja ná ndrŭ ma, ni si rr ná sauti ma, ngbaribbai ma ni si ni mbu nari ma na djo. Ndiro ni ddinga ngbaribbai ma paradiso nǎ lo sie nari djo d’e, anja kodhó vichapo nǎ kʉ ná ji inga anja video dhi miziki, loroji na Dunia Mupya Yenye Kuja, Iko Karibu Sana, inga Wazia ile Siku. Njati ko di ngaddi bí ina ø dz’ djo ko kʉ na ná ngab’odha djo ró, ko kʉ na ná kpakpalo sie “sese saa dho ndirigoti nzɨ ndi tso o li ro.” (2 Ko. 4:17) Yova bbʉ ni dho ná ngab’odha chulu ke si rili ni é kpakpa.

20. Njati ko di ko mbu zaifu ró, ká ko ka ko ba kpakpanga ngbaribbai?

20 Njati ko mbu ko zaifu ma ró, “Mungu chulu ko si kpakpanga ba.” (Zb. 108:13) Yova bbʉ nidhó lo u ná ritsi ndiro ni ba kpakpanga d’e. Føri dho njati nidhó lo u le tsotsokodha ndiro ni njí ni dhona bbʉni ná njí ma, ni ve mbudha tso ma, ni b’o nidhó hwè ronga ma na d’e ró, andri ni Yova ro ni thí nǎ ro krʉ ni sala nji ndirigoti kedhó chutsoddadha ni ne ddiro ni Biblia nǎ lonangane ná saa na nari chulu. Au ni djoi ma, ni vei ma na ni tsotso kó nari u. Krʉ saa ró adi ngaddi gosi ná ddo djo ni kʉ na ná ngab’odha djo. Føro ni si kʉ “kpakpanga ba [Mungu] dhó kadha dhi krʉ kʉ ná kpakpanga chulu ndiro ni ve ngatso kaka ná ngatsi ngatsovedha na ndirigoti hwè na d’e.”​—Kol. 1:11.

DYI 33 Umutupie Yehova Muzigo Wako

a I lo si tsotso ko nari kʉ si djolu kpakpalo si nari bbai ndima mbu ná ndrŭ inga nzá dho ndima dhona bbʉni ná njí ka ndi njini nari bbai ndima mbu ná ndrŭ. Ko si ngbaribbai ma Yova ka ndi li ko kpakpa ndirigoti ko ká ka ko njí addu ndiro ko ba kedhó ngatsotsokodha d’e nari nja.

b Nja dho thika øni ø.

c JI DJÓ LONGA LE TU NARI: Nzɨ bɨ ngarr ná le-ve ngaddi Biblia nǎ tsodha djo ndirigoti le video nja ndiri kó ndi tsotso ndi ddinga ngbaribbai ma ndidhó maisha sie ø dz’ djó nari djo d’e.