1. Opi ovanthu va Huku vo kohale vapolele ononkhono?

 OMBIMBILIYA ipopia ovanthu vamwe va Huku vali-ko ankho vapama, vena ononkhono. Namphila vali ovanthu vapama, mahi pamwe ankho velitehela umwe ñgaa vakamba ononkhono. Ohamba Ndaviti pamwe ankho ulitehela umwe ñgaa wapama, wakola umwe “uti vala omphunda,” mahi pamwe ankho “utila owoma.” (Sal. 30:7) Sasau ankho wapama mokonda wakwatesilweko nononkhono mba Huku, mahi ankho utyii okuti ine ha nonkhono mba Huku, ukala tyehena ononkhono “elifu vala novanthu ovakwavo.” (Juí. 14:5, 6; 16:17) Ovanthu ovo twati vali ovanthu vapama, o Siovaa wevepele ononkhono.

2. Oityi Paulu atila tyina nahapamene opo ndyina vali ononkhono? (2 Kolindu 12:9, 10)

² Apositolu Paulu ankho utyii okuti una okupola ononkhono ku Siovaa. (Tanga 2 Ova Kolindu 12:9, 10.) Paulu nae wakondyele neetyi ovanyingi hono veli nokukondya natyo, onombela. (Gal. 4:13, 14) Pamwe ankho ututumba alinge etyi tyaviuka mahi otyo ehetyivili-ale. (Loma 7:18, 19) Ononthiki mbumwe wakalele umwe notyiho, atili woma neetyi ankho matyimutumbukila ketyii-ale. (2 Kol. 1:8, 9) Mahi no ngootyo, poola Paulu elitehela ñgaa wasoya, opo ankho amona vali ononkhono. Omokonda yatyi? Omokonda Siovaa ankho umupa ononkhono etyivile okulwa novitateka ena-vio.

3. Omapulo patyi matukumbulula monthele ei?

³ Siovaa wati noonthwe metwavela ononkhono tutyivile okukoleleya. (1 Pet. 5:10) Mahi opo tupewa ononkhono ombo, tuna  etyi tuna okulinga. Ongatyina vala una otyilindo tyokulia ponthele yove, ove una okupaka okuvoko motyilindo, opolo-mo okulia ulie. Ine kulingi ngootyo, opo otyikulia tyili ponthele yove kamatyikukutisa. Na Siovaa haityo ñgoo, ngwe utwavela umwe ononkhono, mahi noonthwe twesukisa okulikwatesila. Oityi Siovaa etupameka natyo? Oityi onthwe tuna okulinga tumone ononkhono ombo? Matutale oñgeni Siovaa apele ononkhono ovanthu vamwe vetatu vapopiwa m’Ombimbiliya, — omuuli Sona na Maliya mee ya Sesusi nomu apositolu Paulu. Tupu matutale oñgeni eli nokupa ononkhono ovanthu vae hono.

4. Oityi tuna okulinga tumone ononkhono mbutunda ku Siovaa?

⁴ Tyimwe tuna okulinga tupewe ononkhono na Siovaa, okulikwambela. Siovaa makumbulula omalikwambelo etu etwavela ononkhono twesukisa. (2 Kol. 4:7) Tupu tupewa ononkhono tyina tutanga Ombimbiliya, nokusoka umwe nawa kweetyi twatanga. (Sal. 86:11) Onondaka mba Siovaa mbuli m’Ombimbiliya mbuna “ononkhono ononene.” (Heb. 4:12) Tyina ulikwambela ku Siovaa, otange Ondaka yae ngwe mwekwavela umwe ononkhono, otyivili okukoleleya ovitateka, okala nehambu, otyivili okufwisapo otyilinga usoka okuti kumetyivili-ale. Tala vala oñgeni Siovaa apele ononkhono omuuli Sona.

5. Omokonda yatyi Sona esukisilile okupamekwa?

⁵ Nthiki imwe omuuli Sona wesukisile umwe okupamekwa. Etyi apewa otyilinga tyimwe tyalema na Siovaa oku atumwa ahaiko, ai no kokukwavo. Otyo alinga atyiti nae na vakwavo aenda navo, avahande okunkhila-po. Etyi ovatahi vombaluku vemuyumba melunga, ekehika pofika imwe ehenesoke-ale — meimo liombisi imwe onene. Meimo omo, pahe Sona wakalele-vo ñgeni? Okuti watile hamwe mankhila-mo? Okuti watile pahe Siovaa wemuyeka-po umwe? Mokutala Sona watilile unene owoma.

6. Oityi tyapele ononkhono Sona etyi eli meimo liombisi? (Jonas 2:1, 2, 7)

⁶ Etyi Sona eli meimo liombisi, oityi alingile amone ononkhono? Otyipuka tyo tete alingile, okulikwambela ku Siovaa. (Tanga Jonas 2:1, 2, 7.) Sona ketavelele ku Siovaa, mahi mokonda ankho welivela umwe, utyii okuti Siovaa matehelela elikwambelo liae. Tupu wasokele kweetyi tyipopia Ovihonekwa. Oityi tupopila ngootyo? Tupopia ngootyo mokonda melikwambelo alingile lili mu Jonas okapitulu 2, wapopia-mo onondaka mbuli mo Salmo. (Tala vala etyi tyapopia Jonas 2:2, 5 otyeeleka no Salmo 69:1; 86:7.) Tyimoneka umwe nawa okuti Sona ankho wii Ovihonekwa. Okwasoka konovelesikulu ombo mbo Salmo, Sona etyimono umwe nawa okuti Siovaa memuhupisa, tyili Siovaa emuhupisa umwe. Sona ukati ñgaa uli koluhimba, etyi atunda opo ekehikila umwe okulinga otyilinga Siovaa emutuma. — Jonas 2:10 – 3:4.

7-8. Oityi tyapele ononkhono Zhiming etyi ali novitateka?

⁷ Etyi tyalingile Sona tyipondola umwe okutulongesa atutyimono etyi tuna okulinga tyina tuli movitateka. Tala etyi tyalingile umwe utiwa o Zhiming b okala ko Taiwan, wati umwe oe ukalela vala okuvela oe ulingwa onya novae mokonda Ombangi ya Siovaa. Mokulikwambela, no mokulilongesa omo umwe eli nokupelwa ononkhono na Siovaa. Wati: “Pamwe tyina namatale ñgaa ngoti katyipu-ale vali, ndyilinga umwe otyiho nii nokulilongesa anehemetyivili.” Mahi no ngootyo kayeke-po Huku, wati: “Otyipuka tyo tete ndyilinga, okulikwambela, pahe andyipake onosikutatole momakutwi andyitehelela oviimbo. Pamwe ndyiimba  vala okangengeya ndyikatehela omutima watula umwe. Tyina namatehelela omutima watula, andyihimbika okulilongesa.”

⁸ Okulilongesa Ombimbiliya tyakwatesileko unene Zhiming. Tala vala etyi alingile pweetyi apelalwa. Ofulumela aimuti mapakwa ohonde mokonda ohonde yae yatepuluka unene. Monthiki Zhiming mapelalwa kongulohi watyo watangele momikanda vietu etyi tyalingile umwe wapelalelwe nae ankho una ouvela ngo wae. Oo yatyo atangele momikanda vietu, ohonde yae ankho yatepuluka vala tyipona ko ya Zhiming, mahi no ngootyo etyi apelalwa apinduka umwe. Otyipuka otyo atangele atyimupe ononkhono alingi umwe etyi tyihambukiswa Huku.

9. Ine ulitehela ñgaa walinga unene otyiho, oityi una okulinga? (Tala omalutalatu.)

⁹ Okuti nthiki imwe pena tyimwe tyekupwiyile nokutyipopila vala Siovaa ohetyivili? Okuti nthiki imwe waponenwe na tyina usoka vala okulilongesa kwahandele? Wahalimbweko okuti Siovaa utyii etyi uli nokukondya natyo. Upondola okulinga vala elikwambelo liahasete, Siovaa mekupe umwe etyi wakamba. (Efe. 3:20) Ine mokonda yokuvela ine hamwe waponwa, tyina ulitehela ñgaa okutanga nokulilongesa tyikupwiya, upondola okutehela vala Ombimbiliya yangalavalwa, nomikanda vietu. Tyimwe tupu tyipondola okukupa ononkhono, okutehelela oviimbo vietu, nokutala onovindiu mbuli mo jw.org. Tyina ulikwambela pahe otale etyi tyapopia Ombimbiliya nomikanda vietu, ongatyina una nokuti, Siovaa endyu umphe ononkhono.

10. Oityi tuna okulinga tupole ononkhono mu vakwetu tufenda navo?

¹⁰ Siovaa upondola okutuma vakwetu tufenda navo vetupameke. Muvo tupondola umwe “okupola-mo ononkhono” tyina tuna ovitateka na tyina tuna otyilinga tyalema. (Kolo. 4:10, 11) Onthwe tusukisa omapanga, haunene umwe tyina tuna ovitateka. (Pro. 17:17) Tyina twamatehela ñgaa tutupu ononkhono, vakwetu vapondola umwe okutupameka atukala nawa, nokutwavela ondundo twahayeke-po okulingila Siovaa. Pahe matutale oñgeni Maliya mee ya Sesusi apamekelwe na vakwavo.

11. Omokonda yatyi Maliya esukisilile okupamekwa?

 ¹¹ Maliya wesukisile umwe okupamekwa opo etyivile okulinga otyilinga Huku emupa. Mokutala Maliya wehulililwe unene etyi apopilwa noandyu Ngambiliyeli otyilinga makala natyo. Maliya ankho kanepelwe, mahi atiwa malingi omulemi. Omunthu wehityii-ale etyi tyitekulwa omona, atiwa omona makutula malingi Mesiya. Pahe Maliya wehei-ale omukwendye, oñgeni mapopila omphunga yae Susee otyipuka otyo? — Luka 1:26-33.

12. Oityi Maliya alingile amone ononkhono? (Luka 1:39-45)

¹² Opi Maliya apolele ononkhono opo etyivile okulinga otyilinga tyina tyalema, tyihenelingwe-ale? Wapolele ononkhono mu vakwavo. Tyimwe alingile, wapulile koandyu Ngambiliyeli oñgeni otyilinga tyatyo otyo metyilingi. (Luka 1:34) Kapakale-ale, Maliya aende kowavo ku Elisambete “kotyilongo tyonomphunda” mo Sundaa. Walingile waile-ko, Elisambete emuhivilika, apopi onondaka mbumwe mbatunda ku Siovaa mbupopia etyi omona Maliya makutula makalinga. (Tanga Luka 1:39-45.) Maliya ati Siovaa “wandingila ovipuka ovinene.” (Luka 1:46-51) Siovaa watumine oandyu Ngambiliyeli na Elisambete vapameke Maliya.

13. Oñgeni Dasuri akalele etyi apopia na vakwavo mewaneno vemukwateseko?

¹³ Noove upondola umwe okupola ononkhono mu vakwenyi mufenda navo Siovaa ngeetyi tyalingile Maliya. Omukai umwe Ombangi ukala ko Bolivia utiwa o Dasuri, nae una omuvo umwe esukisile okupamekwa. Tate yae wavelele aende kosipitali avemuti una ouvela umwe wehememuhupisa, Dasuri ati tate himuyeke mwene mandyimukalela vala. (1 Tim. 5:4) Mahi pamwe tyemulemene-po, wati: “Pamwe ndyilitehela umwe ñgaa hetyivilile vali.” Okuti wapopile na vakwavo vemukwateseko? Po tete waomeneneko vala. Wapopia oñgeni tyaendele wati: “Ankho hahandele okusatiyala vakwetu, mwene ankho ndyisoka vala okuti o Siovaa mamphe ononkhono andyityivili. Andyityimono okuti ndyina nokulwa andyike mokonda yokwomena-ko vala anahapopila vakwetu.” (Pro. 18:1) Dasuri ati hahe ndyipopile vakwetu otyitateka ndyina-tyo. Wati: “Otyipuka vakwetu vamphamekele nokutyipopia vala hityivili-ale, vaetele ovikulia kosipitali avanthangela-po onotesitu m’Ombimbiliya mbupameka omutima, nakalele nawa etyi netyimona okuti naina tuna vakwetu. Onthwe tuli mombunga imwe onene ya Siovaa, ombunga imwe itukwata mokuvoko, itulilisako, itulwisako.”

14. Oityi tyahandela umwe tutavele tyina ovakulu vewaneno vetukwatesako?

¹⁴ Otyipuka tyimwe Siovaa alinga opo etwavele ononkhono, okutuma ovakulu vewaneno. Ovakulu vewaneno twevepewa na Siovaa opo vetupameke atutyivili okututumba novitateka vitutumbukila. (Isa. 32:1, 2) Naina tyina wamatale ñgaa pena etyi tyikulingisa otyiho, tyipopila ovakulu vewaneno. Etyi vamekupopila tyitavela umwe, wahasemo vali. Siovaa upondola okutuma ovakulu vewaneno vekupameke umone ononkhono.

15. Oviwa patyi atuho tukevelela?

¹⁵ Okusoka koviwa tukevelela viapopiwa m’Ombimbiliya tyipondola okutwavela ononkhono. (Loma 4:3, 18-20) Atuho onthwe ovanthu va Huku tukevelela otyipuka tyimwe otyiwa, okukala-ko apeho — tyilinge ava mavakakala mouye omupe pano pohi, tyilinge ava mavakatumina Mouhamba wa Huku keulu. Okusoka koviwa ovio tukevelela, tyitwavela ononkhono atukoleleya tyina tuna ovitateka, atwivisa oviwa ovipe, atulingi ovilinga aviho  tupewa meongano. (1 Tes. 1:3) Otyo umwe otyo tyapele ononkhono omu apositolu Paulu.

16. Omokonda yatyi Paulu esukisilile okupamekwa?

¹⁶ Paulu wesukisile umwe okupamekwa. Momukanda ahonekelele Ova Kolindu welieleka nombiya yoluma yahakolele. Paulu pamwe wakalele ngatyina uti ‘wahitikinywa,’ pamwe ‘wehulililwe,’ ‘wamonesilwe emone,’ pamwe ‘watokesililwe pohi,’ wakondaukilile-ko ehimbwe. (2 Kol. 4:8-10) Onondaka ombo wembuhoneka moungendi wae wa tatu woumisionaliu. Ankho ketyii okuti makondyo vali novitateka ovinene vilamba pweevi akondya-le navio. Etyi pakala, onthiki imwe avetwa novanthu ovanyingi-nyingi, nthiki imwe akwatwa, maa ankhila-le melunga nombaluku, nthiki imwe akwatwa vali apakwa mokaleya ngamo umwe nkhele akala.

17. Omu mutyipopila 2 Kolindu 4:16-18, oityi tyapele ononkhono Paulu mononkhumbi akondyele nambo?

¹⁷ Paulu, tyemupele ononkhono okusoka koviwa akevelela. (Tanga 2 Ova Kolindu 4:16-18.) Wapopilile ova Kolindu okuti olutu lwae lupondola okuvototela, mahi kamasoyo. Paulu wasokele vala komutwe. Okusoka “komunkhima omunene” ankho akevela wokukakala apeho keulu, tyemupele umwe ononkhono etyivili okukoleleya movitateka aviho ali navio. Otyo ankho Paulu asoka, otyo tyemupele ononkhono “ononthiki ambuho.”

18. Oñgeni okusoka koviwa tukevelela tyapa ononkhono ovo Tihomir no vomeumbo liavo?

¹⁸ Okusoka koviwa matukamona komutwe oku, otyo tyili nokupa ononkhono umwe ukala ko Bulgaria utiwa o Tihomir. Konyima oku, ondenge yae utiwa o Zdravko walingile o asindente anyimi, Tihomir atyimwihama unene. Opo ovo Tihomir vahasoke unene, avahimbika okusoka ketutilo, otyo vatomphola oñgeni matyikaenda. Tihomir wati: “Tutomphola opi matukelivasa na Zdravko, otyikulia patyi matukemutelekela-po, ovalie matukakonga tyina twamemulingila-po otyipito tyokumuliepesa, ovityi matukemupopila twamona kononthiki mbonthyulilo.” Tihomir wati okusoka kweevi matukamona komutwe wandyila  tyili umwe nokuvepa ononkhono momuvo ou veli nokukevelela onthiki Siovaa makatutilisa Zdravko.

19. Oityi una okulinga upole ononkhono moviwa matukamona? (Tala olutalatu.)

¹⁹ Oityi una okulinga upamene moviwa tukevelela? Ine mokakala apeho pano pohi, tanga onotesitu mb’Ombimbiliya mbupopia Ouye Omupe, otyo usoka kweetyi utanga. (Isa. 25:8; 32:16-18) Soka oñgeni ovanthu mavakakala mouye omupe, otyo usoka umwe ñgeno noove omo uli-ale. Oityi weete? Oityi wiivite? Tyekukalesa-vo ñgeni? Opo utyivile okusoka oñgeni ovanthu matukakala mouye omupe, upondola okutala omalutalatu amwe eli momikanda vietu alekesa ouye omupe, nokutala onovindiu mboviimbo evi: Ouye Omupe Mauya, Komutwe Wange, Eu Penso no Dia. Ine apeho tusoka oñgeni matukakala mouye omupe, ovitateka vitutumbukila kamatutyimono-ale tyina vilamba, ‘mavitupepukila.’ (2 Kol. 4:17) Mokusoka koviwa Siovaa etupakela, omo tupola ononkhono.

20. Opi matupolo ononkhono tyina twamelitehela ñgaa twasoya?

²⁰ Na tyina umwe twamelitehela ñgaa twasoya, tutyii okuti “Huku metwavela ononkhono.” (Sal. 108:13) Siovaa wetwavela-le atyiho tumone ononkhono mbutunda kwe. Naina, ine utala ñgaa wakamba ononkhono utyivile okulinga otyilinga tyimwe wapewa, una ovitateka, wahanda ehambu una-lio liehekutunde, likwambela opopila Siovaa atyiho tyili komutima wove, olilongesa nawa Ombimbiliya unoñgonoke etyi apopia. Tyina vakwenyi mufenda navo vahanda okukukwatesako, na tyina vekupameka, tavela. Uti okala-po, osoko oñgeni matukakala mouye omupe. Ine otyo ulinga otyo, mopamekwa ‘nononkhono ononene mbutuka komunkhima [wa Huku], otyivili okukoleleya movipuka aviho noumphua-lundo nehambu.’ — Kolo. 1:11.