Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 44

Ponj Lembe pa Mungu cuu mandha

Ponj Lembe pa Mungu cuu mandha

“Nyang’ cuu mandha i kalac mi lemandha, i kaborne, i kadongone man i kathucne.”—EFE. 3:18.

WER 95 Der ubemedere ameda

I ADUNDO a

1-2. Yo ma ber nisagu zoo mi somo man mi ponjo Biblia utie ma kani? Kemii lapor moko.

 KEPAR nia ibemito ng’iewo ot moko. Iromo maru nia inen ang’o i wang’ nimaku yub mi ng’iewe? Nyo kende kende foto mi ode? M’umbe jiji, iromo maru inene ku weng’i kara iwoth i ng’ete, imond inen ayi ma jupoko ko iye, man inen kadhiri pare. Iromo penjo bende ng’atu moko ukor iri ayi ma jugiere ko. Ubenen kamaleng’ nia iromo maru ing’ey lembe ceke iwi ode.

2 Wacopo timo lembe ma rom eno kinde ma wabesomo man wabeponjo Biblia. Jararieko moko uporo rwonglembe mi Biblia ku “ot moko ma dit, ma lac, m’udongo ma bor man ma kathere unyang’ ma thuc.” Dong’ wacopo timo ang’o pi ning’eyo cuu lembe m’i Biblia? Kan ibed isome kwa nyamalu malu, ibing’eyo kende kende lemandha ma pigi tek, niwacu ‘gin ma kwong’a m’iponjo i lembe pa Mungu.’ (Ebr. 5:12) Ento calu ot ma waweco pire malu no, bed iponj Biblia mii kara inyang’ lee i iye. Yo ma ber m’usagu zoo mi ponje utie nineno ayi ma lembe ma tung’ tung’ m’i iye urombo ko i kindgi. Tim kero kud ijik ninyang’ i lemandha kende, ento bende i thelembe m’uketho iyiyogi.

3. Jakwenda Paulo ukwayu nia Jukristu wagi gitim ang’o, man pirang’o? (Juefeso 3:14-19)

3 Pi ninyang’ cuu i Lembe pa Mungu, ukwayu waponj lemandha ma thuc mi Biblia. Jakwenda Paulo ugam ukwayu umego ku nyimego pare nia giponj Lembe pa Mungu mii kara ginyang’ “cuu mandha i kalac mi lemandha, i kaborne, i kadongone man i kathucne,” wek kara ‘ulaggi unyang’ man gicung ma tek’ i yiyoyic migi. (Som Juefeso 3:14-19.) Ukwayu wan de watim kumeno. Dong’ wakenen ayi ma wacopo ponjo ko Lembe pa Mungu kara wanyang’ i iye lee nisagu.

PONJ LEMANDHA MA THUC MI BIBLIA

4. Wacopo timo ang’o pi nicoro ceng’ini i vut Yehova? Kemii lapor moko.

4 Wa Jukristu, ukwayu ngo wanyang’ nyamalu malu kende i Biblia. Ku kony mi tipo ma leng’ pa Mungu, watie kud ava mi ng’eyo ‘kadok lembe ma thuc pa Mungu.’ (1 Kor. 2:9, 10) I saa mi ponji peri ma segi, icopo timo sayusac iwi thiwiwec ma romo cori ceng’ini magwei ku Yehova. Ku lapor, iromo sayu ninyang’ i ayi m’enyutho ko mer ni jutic pare ma con man i ayi ma lembuno ubenyutho ko nia emaru in bende. Icopo ponjo bende lembe iwi ayi m’ekwayu nyithindho mir Israel gitim ko ire thier man iromo poro lembene kud ayi ma Jukristu gibetimo ko ire tin. Kunoke iromo ponjo i thucne lembila ma Yesu upong’o i kwo pare man i saa mi tic pare kinde m’ebino iwi ng’om

5. Imaru itim sayusac iwi thiwiwec ma kani i saa mi ponji peri ma segi?

5 Jukwayu umego ku nyimego mwa moko ma gibed giponjo Biblia aketha cwinygi nia gikeginyuth lembe ma thuc ma gimito ging’ii iye. Paru ma gimiyone moko nwang’ere i sanduku ma thiwiye tie, “ Thiwiwec moko pi ponji ma segi.” Kara inwang’ anyong’a lee kinde m’ibeponjo thiwiwecnegi, icopo tiyo ku Buku mi timo sayusac mi Jumulembe pa Yehova. Niponjo Biblia i thucne copo konyi nidwoko yiyoyic peri tek man ninwang’u “ng’eyong’ec pa Mungu.” (Rie. 2:4, 5) Dong’ wakewec iwi lemandha moko ma thuc mi Biblia ma wacopo ng’iyo igi.

SAY NINYANG’ I LEMBAKECA PA MUNGU

6. (a) Tung’ tung’ ma kani m’utie i kind nipangu lembe moko ku nibedo ku lembakeca? (b) Pirang’o wacopo yero nia lembakeca pa Yehova pi dhanu man pi ng’om utie pi “rondo ku rondo”? (Juefeso 3:11)

6 Ku lapor, wakewec iwi gin ma Biblia uyero iwi lembakeca pa Mungu. Tung’ tung’ ma lee utie i kind nipangu ayi mi timo lembe moko ku nibedo ku lembakeca. Nipangu lembe ubedo ve ning’iyo yo moko ma copo teri kaka m’imito cidho i iye. Ento lembe m’ipangune romo podho kan inweng’iri ku macero moko i yoje. Wacopo poro lembakeca lundo ku kaka m’ibemito cidho i iye. Ka wang’eyo cuu kaka ma wamito tundo i iye, wacopo kwanyu yo moko ci ma terowa kuca. Ka wanwang’ara ku macero i yo acel, wakwanyu mange. Wabefoyo Yehova kum ebenyutho iwa nok nok “lembakeca pare ma rondo ku rondo” i Biblia. (Efe. 3:11) Yehova copo tiyo ku yo moko ci man lembe rombo ire kwa pilembe etimo “gin ceke” pi nipong’o lembakeca pare. (Rie. 16:4) Adwogi mi lembe m’ebetimo bibedo rondo ku rondo. Dong’ lembakeca pa Yehova utie ang’o man edaru timo alokaloka ma kani pi nipong’e?

7. I ng’ey m’Adamu giku Eva gijai, Yehova utimo alokaloka ma kani pi nipong’o lembakeca pare? (Matayo 25:34)

7 Yehova ugam unyutho ni Adamu giku Eva lembakeca m’ebino ko pigi. Ekeco nia ‘ginyol, gimediri, gipong’ ng’om, man gidwok . . . gin ma kwo kubang’e kubang’e’ m’iwi ng’om ‘udok wor igi.’ (Tha. 1:28) Kinde ma gijai, giketho dubo umondo i ng’om, ento lembakeca pa Yehova ulokere ngo. Ewilo kende kende ayi m’ebipong’e ko. Ndhundhu eca, ekeco nia ebiketho Ker moko i polo ma bipong’o lembakeca pare m’ebino ko ku kwong’a pi dhanu man pi ng’om. (Som Matayo 25:34.) I saa ma tap, mer ucwalu Yehova nioro Wode ma kayu i ng’om pi niponjo dhanu ku lembe iwi Kerne man nimiyo kwo pare pi nigonyowa kud i dubo man tho. I ng’eye, ecere kara edok ebed ni Ubimo mi Kerne i polo. Lembe mange de tie dupa ma wacopo ponjo iwi lembakeca pa Mungu.

Kepar pi nindo ma giracwiya ceke ma riek mi polo ku mi ng’om zoo bidikiri i acel pi niworo Yehova! (Nen udukuwec mir 8)

8. (a) Thiwiwec ma dit mi Biblia utie ang’o? (b) Calu ma jukoro i Juefeso 1:8-11, lembakeca pa Yehova ma dit nisagu zoo utie ma kani? (Nen cal m’i ng’eye.)

8 Thiwiwec ma dit mi Biblia utie nia Yehova bidwoko nyinge udok leng’ kinde m’ebipong’o lembakeca pare pi ng’om nikadhu kud i Ker pare ma Jabimne utie Kristu. Lembakeca pare lokere ngo. Eng’olo nia ebipong’e kubang’e kubang’e. (Isa. 46:10, 11; Ebr. 6:17, 18) I saa m’eketho, ng’om bidoko ni paradizo man nyikway Adamu giku Eva ma dong’ gimbe ku dubalaga re ma gibikwo i iye kud anyong’a pi nja. (Zab. 22:26) Ebipong’o bende lembakeca pare ma dit nisagu zoo, niwacu ebiketho giracwiya pare ceke ma riek m’i polo ku mi ng’om zoo bibedo i acel. I ng’eye, piny ceke ma kwo bijwigere i the Bimobim pare ma malu ngbir. (Som Juefeso 1:8-11.) Nyo etie ngo lembe ma wang’u ijo ning’eyo ayi ma Yehova bipong’o ko lembakeca pare?

SAY NINYANG’ I ANYIM PERI

9. Ka wabesomo Biblia, wacopo neno lembe ma bitimere i ng’ey oro adi i nindo m’ubino?

9 Wakewec iwi lembila ma Yehova uewo i podho mir Eden, ma nwang’ere i Thangambere 3:15. b Lembilane uweco iwi lembe ma bipong’o lembakeca pare, ma lembene bitimere oro elufu swa i ng’eye. Acel m’i kind lembene utie kodhi p’Abraham ma Kristu biwok kud i iye. (Tha. 22:15-18) E i oro 33 N.N.Y., thwol utong’o Yesu i ufuny tiende, calu ma jular juewo. (Tic. 3:13-15) Thenge ma tokcen mi lembila maeno ma nia Yesu binyono wi Sitani, bipong’o i ng’ey oro ma kadhu elufu acel i nindo m’ubino. (Nyu. 20:7-10) Bende, Biblia unyutho lembe lee iwi gin ma bitimere kinde m’adegi m’utie i kind ng’om pa Sitani ku dilo pa Yehova biopo.

10. (a) Lembang’o ma bitimere i ng’ey nindo ma ceng’ini eni? (b) Wacopo yikara nenedi pi lembene? (Nen korolembe mi there.)

10 Wakewec iwi lembe ma biyengo ng’om zoo ma Biblia uewo. Ku kwong’a, thek bitwong’o “kwiyocwiny ku bedomoth!” (1 Thes. 5:2, 3) E “ndhundhu nica,” masendi ma dit bicaku kinde ma thek bilokiri i kum dini ceke mi vupo. (Nyu. 17:16) I ng’eye, udu moko bitimere man jubineno “Wod dhanu ubebino iwi afuru mi polo ku tego man ku dwong’ ma dit.” (Mat. 24:30) Yesu bipoko lembe mi dhanu, m’ebikoyo kind rombe ku diegi. (Mat. 25:31-33, 46) Sitani de biwekere ngo. Adegi m’i iye biketho ebicwalu dikiri moko mi thek ma Biblia ulwong’o Gog mi ng’om mi Magog pi niloy iwi dhanu pa Yehova. (Eze. 38:2, 10, 11) I kind saa maeno, jubicoko dong Jukristu ma juwiro ma fodi n’iwi ng’om kara gicidh gidikiri karacelo ku Yesu man kud udul mony pare i polo, pi nikiedo lwiny mi Armagedon ma bidolo dhu masendi ma dit. c (Mat. 24:31; Nyu. 16:14, 16) E i ng’eye, Bimobim pa Kristu mi oro elufu acel bicaku iwi ng’om.—Nyu. 20:6.

I ng’ey m’iponjo lembe iwi Yehova pi oro miliar swa, kindwu bidoko ceng’ini kude i kadhiri ma rukani? (Nen udukuwec mir 11)

11. Kwo ma rondo ku rondo bimiyo iri bero ma kani? (Nen bende cal.)

11 Kawoni kepar pi lembe ma bitimere bor lee i anyim. Biblia uyero nia Jacwic mwa ‘uketho ng’om,’ niwacu pidoic mi kwo rondo ku rondo, i adundewa. (Ekl. 3:11) Lembuno bibedo kud adwogi ma kani iwi kwo peri man iwi winjiri peri ku Yehova? Buku Cor ceng’ini i vut Yehova (Approchez-vous de Jéhovah) uyero wec ma e i mbayane mi 318-319: “I ng’ey ma wakwo pi oro dak, elufu, milion kunoke miliar ma dupa, wabing’eyo lembe lee iwi Yehova Mungu nisagu ma wang’eyo kawoni. Re asu wabinwang’u nia lembe ma beco ma fodi ukwayu waponji de wendgi kwanere ngo. . . . Kwo ma rondo ku rondo bibedo kwo ma ber man mir anyong’a ma yerere ngo; lembe ma ber m’usagu zoo bibedo nicoro ceng’ini i vut Mungu.” Dong’ pi kawoni wacopo mondo i kathuc mi lembang’o mange i Biblia?

NEN LEMBE MA MALU I POLO

12. Wacopo neno lembe ma malu i polo nenedi? Kemii lapor moko.

12 Lembe pa Mungu unyutho iwa i adundo ayi ma dwong’ pa Yehova utie ko “malu” i polo. (Isa. 33:5) Enyutho bende lembe dupa ma wang’u ijo iwi Yehova man iwi thenge m’i polo mi dilo pare. (Isa. 6:1-4; Dan. 7:9, 10; Nyu. 4:1-6) Ku lapor, i Biblia wacopo somo pi lembe ma Ezekiel uneno kinde ma ‘polo uyabere man eneno ginmawokiwang’ pa Mungu.’—Eze. 1:1.

13. Tic ma Yesu ubetimo i polo ma jukoro pire i Juebrania 4:14-16, uketho ibewinjiri nenedi?

13 Wakepar bende pi tic ma Yesu ubetimo i polo calu Ubimo mwa man Jalam mwa ma dit ma nyang’ kudwa. Nikadhu kud i bang’e, wacopo coro i kum “komker mi bero ma yawe mbe” pa Mungu ku yore mi rwo man wakwayu kisa ku kony “tap i saane.” (Som Juebrania 4:14-16.) Dong’ kud wawek nindo acel de ukadhi ma waparu ngo pi gin ma Yehova giku Yesu gidaru timo man gibemediri nitimo iwa niai kud i polo. Ukwayu mer ma gimaru kowa umul adundewa man ucwalwa nibedo kud amora i tic pa Yehova.—2 Kor. 5:14, 15.

Kepar pir anyong’a m’ibibedo ko i ng’om ma nyen, m’ing’eyo nia igam ikonyo jumange de gidoko Jumulembe pa Yehova man julub pa Yesu! (Nen udukuwec mir 14)

14. Yo acel ma ber ma kani ma wacopo nyutho ko foyofoc mwa ni Yehova giku Yesu? (Nen bende cal.)

14 Yo acel ma ber ma wacopo nyutho ko foyofoc mwa ni Mungu giku Wode utie nitimo kero nikonyo jumange gidok Jumulembe pa Yehova man julub pa Yesu. (Mat. 28:19, 20) Eno utie gin ma jakwenda Paulo de utimo. Egam eng’eyo nia yeny pa Yehova utie nia “kwond dhanu ceke gibothi man gituc i bang’ ng’eyong’ec ma tap mi lemandha.” (1 Tim. 2:3, 4) Pieno, erweyo lembanyong’a ku kero pare ceke pi nikonyo dhanu ma dupa kara ‘ku yo moko ci ebodh jumoko.’—1 Kor. 9:22, 23.

NWANG’ ANYONG’A I PONJO LEMBE PA MUNGU

15. Nimakere ku Zaburi 1:2, ang’o ma binyayu muturo i iwa?

15 Jagor Zaburi uyero lemandha kinde m’ekiewo nia jamutoro kunoke ng’atu ma lembe wotho ire ma ber utie ng’atu ‘m’anyong’a pare n’i cik pa Yehova’ man ma “ie pido pi cik pare dieceng’ ku diewor.” (Zab. 1:1-3) Joseph Rotheram m’ubino jalok Biblia ukoro i verse maeno i buku pare moko (Studies in the Psalms) man eyero nia ukwayu ng’atini “umar telowic pa Mungu lee kara esaye, eponje man eting’ saa lee pi ninyamu iye.” Emedo nia ukwayu jasom Biblia “ukwan nindo ceke m’esomo ngo Lembe pa Mungu i iye calu nindo m’ukadhu mananu.” Kara inwang’ anyong’a i ponji peri mi Biblia, mito iketh wii i kum lembe ceke m’ugwaku kum thenge m’ibesomo man inen kite ma paru ma tung’ tung’ ma jukorone urombo ko i kindgi. Etie anyong’a ma rukani nimondo i thuc mi Lembe pa Mungu!

16. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec m’ulubo?

16 Ecopere iwa ninyang’ i lemandha ma beco ma Yehova ubeponjo kowa i Lembe pare. I thiwiwec m’ulubo, wabiweco iwi lemandha ma thuc m’ugwaku kum hekalu ma dit mi tipo pa Yehova, ma jakwenda Paulo ukoro pire i barua m’ekiewo ni Jukristu ma Juebrania. Dong’ wek ng’iyo i thiwiwec maeno umii iri anyong’a ma dit!

WER 94 Foyofoc ni Mungu pi Lembe pare

a Niponjo Biblia copo ketho wabedo kud anyong’a i kwo mwa zoo man ketho kindwa doko ceng’ini mandha ku Wegwa m’i polo. I thiwiwec maeni, wabineno ayi ma wacopo nyang’ ko i ‘kalac, kabor, kadongo man kathuc’ mi Lembe pa Mungu.

b Nen twiwiwec m’uwacu “Lembila moko ma con ma pire tek iri” i Otkur ma Wiw mi dwi mir 7, 2022.

c Pi ninyang’ i ayi m’icopo yikiri ko pi lembe ma biyengo ng’om zoo ma bitimere i nindo m’ubino, nen buku Le Royaume de Dieu en action ! mba. 230.