Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 44

Ane Biblia nǎ lonanga li ni li ni dyu ro

Ane Biblia nǎ lonanga li ni li ni dyu ro

“Ndiro ni famu ri dzá dʉnga ma, danga ma, arø ra ná nga ma, atsɨ tsu ná nga ma na kaka nari bbai d’e.”​—EFE. 3:18.

DYI 95 Mwangaza Unaendelea Kuongezeka

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO a

1-2. Ri ká kʉ bblo pli kʉ ná ddikpa ngbá chu nǎ ko ka ko zø ndirigoti ko ka ko jifunza Biblia ri? Abbʉ loroji.

 ADDINGA ni rivʉ ni ká ka ni dzí ddikpa dza dzí inga nzá ma nari djo. Lonanga ni vʉ nari njí ká ni ka ni jiri ni nja addu? Ni ká ka ni jiri ni nja dza ró ji dhé? Bbʉbbʉ dhé, ni ka ni rá dza nja vi, ni bbí ri lu, ri kotɨ lu, ni tsu ri na, ni nja ri nǎ chumba krʉ ndirigoti ni nja dza nǎ krʉ kʉ ná ritsi bblo. Ni ka ni jiri ni dhunga ngbaribbai ma le chingʉe fø dza nari djo chu lo ná ke tso maddi. Ni ka ni jiri ni chu njonjo kʉ ná lo ni ji ni dzí ná dza djo.

2 Ko ka ko njí fø di ná lo Biblia ko zø ndirigoti ri nǎ lo nanga ko ne ná saa na. Biblia djo chu lo ná ddikpa ke pori, Biblia nǎ kʉ ná lo kʉ “ddikpa bbo nanga kʉ ná dza bbai ndirigoti bbo tsu ná fondasio djó le chi ndi ro.” Nde, ko ká ka ko chu Biblia na kʉ ná lo bblo pli ngbaribbai? Njati ni di ngazø lele ró, ni ka ni chu dhʉdhʉ kʉ ná lo dhé, føri kʉ “Mungu dzá takatifu kʉ ná lo nǎ dhʉdhʉ kʉ ná lo.” (Ebr. 5:12) Ro, ni dho ringani ni bbí dza lu ndiro ni chu lo bbo ri djo d’e nari bbai, ni dhó lo uri ni ne Biblia nǎ lo nanga li ni li ni dyu ro ndirigoti ni famu ri bblo. Biblia nǎ lo nanga ni ka ni ne bblo pli ná ddikpa chu kʉ, adi ngbaribbai ma ri nǎ nja lo tso nju nja ngana kʉ ná lo na nari ne ni chu. Anji kpakpanga ni famu ni ká u ngbá bbʉbbʉlo nari, ndirigoti fø lo kʉ bbʉbbʉ nari ká ni u addudho ma nari maddi.

3. Mutume Paulo ká jangʉeri ndi lai Wakristo njí addu, ndirigoti addudho? (Waefeso 3:14-19)

3 Ndiro ko famu Mungu dzá lo nǎ njonjo kʉ ná lo bblo d’e, ringani ko ne Biblia nǎ bbʉbbʉlo nanga li ko li ko dyu ro. Paulo jangʉeri Wakristo ngʉe na ndi djoi ma, ndi vei ma na dho kpa ne Mungu dzá lo nǎ bbʉbbʉlo nanga li ndima li ndima dyu ro ndiro “kpa famu ri dzá dʉnga ma, danga ma, arø ra ná nga ma, atsɨ tsu ná nga ma na kaka nari bbai d’e. Føro, kpa ka ndima lie ndima “dherr ndirigoti ndima tøni kprɨ” ndima dhó udha djo. (Azø Waefeso 3:14-19.) Ringani ko ma njiri fø ddi. Akonja ngbaribbai ma ko ka ko ne Mungu dzá lo nanga li ko li ko dyu ro ndiro ko famu ri na mana kaka nari bbai d’e nari.

ANERI NI CHU BIBLIA NǍ LI TSO O NÁ BBɄBBɄLO

4. Ko ká ka ko njí addu ndiro ko ndri ko Yova ro d’e? Abbʉ loroji.

4 Ko kʉ Wakristo nari bbai, ri nzá ngani ko famu Biblia nǎ dhʉdhʉ tso o ná mafundisho dhé ri. Mungu dzá roho chulu ko ka ko chu “Mungu dzá lo nǎ li tso o ná lo maddi.” (1 Ko. 2:9, 10) Anga funzo la pekee ni nji nari tso ndiro ni kana nga ngʉ chøchø Yova na d’e. Loroji na, ni ka ni neri ni chu ngbaribbai ma ke dhongʉe jidha drrdrr ngʉ njínji ndi dho ná kpa dho nari ndirigoti ngbaribbai ma fø lo ridho ke ji ni maddi nari. Godhé, ni ka ni neri ni chu ngbaribbai ma Yova jingʉeri Waizraeli má ndi nari ndirigoti ni ddi fø lo ngbaribbai ma ke adi riji ko má ndi njʉ nari na. Inga njaro ni ka ni neri ni chu lo bbo Yesu ngʉe dz’ djó ná saa na, kedhó maisha ma, kedhó lod’radha dhi njí ma na chulu njingʉeni ná unabi djo.

5. Ni ji ni njí djo utafiti ro nidhó funzo la pekee nǎ ná lo ro ká kʉ ddi?

5 Ngbà jiri ndima ne Biblia nǎ lo nanga li ndima li ndima dyu ro ná ndrŭ adi Mungu dzá lo nǎ li tso o ná lo vʉ ndiri djo ndima ne lo nanga bbo d’e. Kpa ndi ná nja lo ro ni ka ni ba ɨ djǒ ripo ná kisanduku nǎ “ Funzo la pekee dhi saa na ni ka ni jifunza ná lo.” Ni ka ni ba hwè bbo fø di ná lo djo ni ngazø nari nǎ ro Index des Publications des Témoins de Jéhovah inga Musaada wa Kutafuta Habari kwa Ajili ya Mashahidi wa Yehova chulu. Bbo ni Mungu dzá lo nanga ne nari ka ndi li nidhó udha kpakpa ndirigoti ri ka ndi kó ni tsotso ni “ba lochudha Mungu djo.” (Mez. 2:4, 5) Kpadjo akonja Biblia nǎ ro ko ka ko jifunza ná li tso o ná bbʉbbʉlo ro.

ADDINGA BBO MUNGU DHÓ KUSUDI DJO

6. (a) Lo le kpe nari ma kana ká kʉ ngbá njonjonga kusudi na? (b) Ká addudho le ka le pori Yova kʉ na ndrŭ djo ndirigoti dz’ djo ná kusudi kʉ “theinga dho”? (Waefeso 3:11)

6 Loroji na, addinga Biblia po Mungu dhó kusudi djo ná lo djo. Lo le kpe nari ma kana kʉ njonjonga bbo kusudi na. Lo le kpe nari le ka le ddi ni ji ni rá ná ngana ni mba ná chu ni vʉ nari na. Ro, njati fø chu tso choni cho ró ni nzá ka ni si ni kpee ni rá ná ngana ri. Føri ró ro njonjo, kusudi le ka le ddi ni e ji ni rá ná nga nganga na. Ni chu ni ra ná nga bblo nari dho, ni nzá ka ni rá ddikpa chu lu dhé ri. Njati ni si ddikpa chu tso ro cho le cho ndi ro ró, ni ra nja chu lu. Hwè dhi lo kʉ Yova adi ndidhó “theinga dho kʉ ná kusudi” d’ra ko dho dzodzo Biblia chulu. (Efe. 3:11) Yova ka ndi vʉ njonjo kʉ ná chu ndiro ndidhó kusudi njini d’e ndirigoti ke dhó lo adi bbi bblo krʉ ddo ró dho nari kʉ, ke “adi rili krʉ kʉ ná ritsi njí ndidhó kusudi.” (Mez. 16:4) Ndirigoti Yova adi nji ná lo nǎ ro si ná matokeo si di theinga dho. Yova dhó kusudi ká kʉ addu ndirigoti ke ká ø lo thika ngbaribbai ndiro ndi njí ri d’e?

7. Ya kwanza le nongʉe ná ndrŭ tsangʉe nari goti ká Yova løngʉe ngbá chu ndiro ndi njí ndidhó kusudi d’e? (Matayo 25:34)

7 Ya kwanza Mungu nongʉe ná ndrŭ dho ke d’rangʉe ndi kʉ na kpa djo ná kusudi d’ra. Kpa dho ringʉngani “ndima nya ndima nanga ndirigoti ndima si bí ndirigoti ndima lili dz’ djo ndirigoti ndima nyopi ri djo ndirigoti ndima li shi di ná ritsi krʉ ndima dhó . . . bbonga tsena.” (Mwa. 1:28) Adamu ma, Eva ma na tsangʉe nari lingʉeri chenga tsu ndrŭ dhó familia na. Føri ma nzá ddi chongʉe Yova tso ro ndidhó kusudi ndi nji nari ró ri. Føro ke øngʉe ndidhó kusudi ndi ka ndi njí lu ná chu thi ø. Føro thei, ke vʉngʉeri ndi li Pidhinga ra na nari chulu ndi pɨngʉe ndrŭ ma, dz’ ma na djo anziro ná lo njini d’e. (Azø Matayo 25:34.) Luti Yova chongʉe ndidzá ji ndi ji ná ya kwanza gøngʉeni ná ngba dz’ djo ndiro ke ddi longa Pidhinga djo ndirigoti ke bbʉ ndidzá shinga ndiro ke ø ko chenga ma nǎ ro dhe na d’e. Føri goti Yova gangʉe Yesu ga ndirigoti ke ngʉngʉe Mungu dhó Pidhinga nǎ Pi ra na. Ro, Mungu dhó kusudi djo le ka le chu ná lo kʉ bbo.

Addinga nononi ná nyodyu na kʉ ná ritsi krʉ tso si gbani ddi ra nǎ ma, dz’ djó ma chi ndima tøni Yova dho ro ná saa djo di! (Anja paragrafu 8)

8. (a) Biblia nǎ lo dyʉ ndi ró ná bbo pli na mana kʉ nari ká kʉ ngbá mafundisho? (b) Waefeso 1:8-11 tu ri nanga nari bbai, Yova ká si nja ngbá lo ki nji? (Anja ri chuti ji.)

8 Biblia nǎ lo dyʉ ndi ró ná bbo pli na mana kʉ ná mafundisho kʉ, Yova ró dho si tsetse ndirigoti kedhó kusudi si njini dz’ djo kedhó Pidhinga chulu Yesu Kristo dhó bbonga tsena. Yova dhó kusudi thika ro nzá ka ndi øni ri. Ke tsoni krʉ kʉ ná lo si njini ndi pongʉeri nari bbai. (Isa. 46:10, 11, maelezo ya chini; Ebr. 6:17, 18) Fø saa na, dz’ si ngʉ paradiso ndirigoti Adamu ma, Eva ma na nǎ gø si ngʉ kaka ná ndrŭ, chølo ndima nji ro ndirigoti kpa si “maisha hwè nji theinga dho” ri djó. (Zb. 22:26) Ro, Yova si nji nari nga kʉ fø lo dhé ri. Ke si nononi ná nyodyu na kʉ ná ritsi krʉ tso gba ddi ra nǎ ma, dz’ djó ma. Føro krʉ ndrŭ si ngarr Yova dho chi ndima tøni ro, ke pinyo ndima djo ro. (Azø Waefeso 1:8-11.) Ni nanga ká keni nzá Yova ndidhó kusudi nji bbo thonga ná chu lu nari dho?

ADDINGA BBO GOSI NÁ DDO DJO

9. Biblia ko zø nari chulu ká ko ka ko chu ngbá lo gosi ná ddo djo?

9 Anja Mwanzo 3:15 b nǎ Yova d’rangʉe Edeni dhi í nǎ ná unabi. Ri loti kedhó kusudi ka ndi sie njini chulu ná lo djo, ro fø lo i ka ndi njieni cho maelfu goti. Loroji na, Yova d’rangʉeri Abrahamu dho nari kʉ, bicha ddo goti ke nǎ gø nǎ ro Kristo si ngʉ ná ke ka ndi sie gøni. (Mwa. 22:15-18) Føri goti cho 33 na Y.G.G., Yesu kó djuti su bbɨngʉe b’lo ri d’rangʉeni anziro nari bbai. (Mdo. 3:13-15) Fø unabi dzá ya mwisho sehemu kʉ, Shetani djǒ nanga le si d’ri nari, ná fø lo si njini njʉnga djó ro cho da 1 000 djolu nari goti. (Ufu. 20:7-10) Ndirigoti Biblia d’ra lo bbo Shetani dhó i dz’ ma kana lo si ta Yova dhó tengenezo na ná saa na si njini ná lo djo.

10. (a) Karrnga goti ká ngbá lo si ngaba? (b) Ko ká ka ko tayarisha kodhó ngaddidha ma, ko thí ma na ngbaribbai (Anja maelezo ya chini.)

10 Addinga Biblia d’ra ná ké dho le nanga si keni ná i lo si njini nari djo. Ya kwanza, ndrŭ tsɨ si “ngoi ma, b’odidha ma na d’ra!” (1 Te. 5:2, 3) “Føri goti,” bbò mbudha tso si ngani ndrŭ tsɨ si lɨ ta kali dhi dini krʉ tso ro ná saa na. (Ufu. 17:16) Føri goti “ndrŭ ddù si si kpakpanga na ndirigoti kadha na rakpa ró ndundu nǎ.” (Mt. 24:30) Yesu si lod’i ndrŭ tsɨ djo, ke si chembø ma kana nga ndo ndrr na. (Mt. 25:31-33, 46) Fø saa na nzɨ ke si Shetani tso d’ø thei ri. Shetani ndro Mungu dzá ndrŭ ndro nari dho, ke si Magogu dhi ngø nǎ Gogu cho ndiro kpa ta lɨ Yova dzá ndrŭ tso ro d’e, fø kpa Biblia adi nzǐ ndrŭ tsɨ gba ndima tso nari. (Eze. 38:2, 10, 11) Føri goti le si ché na le d’ri ná ma gʉ ma ná kpa tso nju ra na ndiro kpa gba ndima tso Kristo ma, ndidhó ra nǎ bbasødda ma na nja kpa njí Armagedoni dhi lɨ d’e, føri sie bbò mbudha dzá mwisho. c (Mt. 24:31; Ufu. 16:14, 16) Føri goti Yesu si pinyodha tso nga dz’ djo cho 1 000 dho.​—Ufu. 20:6.

Ni ká ka ni si ni mbu chøchø kʉ Yova ró nari bbai ngbá ngatsi b’lo ni jifunza lo cho bilioni ke djo nari goti? (Anja paragrafu 11)

11. Theinga dho le si di ná føri ká lø ni ronga ngbaribbai? (Anja ji maddi.)

11 Kpadjo addinga bbo nidhó gosi ná ddo djo. Biblia pori ko no ná Ke lirie “theinga dho ko ka ko di nari [ko] thí nǎ.” (Muh. 3:11) Addinga føri ká lø ni ma, ni kana kʉ Yova na ná kau ma na ronga ngbaribbai nari djo. Buku Mkaribie Yehova, paje 319 d’ra bbo ka ndi lø ko thí ronga ná i lo: “B’lo ko ishi cho mamia, maelfu, mamilioni, inga bilioni nari goti, ko si lochu bbo pli Yova Mungu djo njʉ ko churi ná nga djolu. Ro, godhé ko si rinja nari kʉ ke djo ko ka ko chu ná ké dho le nanga ka ndi keni ná lo kʉ bbo pli go. . . . Ri ro nzá ka ndi ka ko ddinga ngbaribbai ma maisha sie bblo pli paradiso nǎ nari djo ri, ndirigoti Yova ro ko ko ndri chøchø nari sie krʉ ddo ró bbo thonga ná lo.” Nde, anzi ko ra Mungu dzá lo chudha na nari kana ká ko ka ko neri ko chu ngbá lo ki?

ANJANGA RØNA RAKPA RO

12. Rakpa ro røna ká ko ka ko njanga ngbaribbai? Abbʉ loroji.

12 Mungu dzá lo d’ra lo ro sese dhé Yova kuso “røna kʉ ná ritsi” djo. (Isa. 33:5) Biblia dho ké dho le nanga ka ndi keni ná lo Yova djo ndirigoti kedhó ra nǎ kʉ ná tengenezo dzá sehemu djo. (Isa. 6:1-4; Da. 7:9, 10; Ufu. 4:1-6) Loroji na, ko ka ko zø lo Ezekieli njangʉe ná ké dho le nanga ka ndi keni ná lo djo, “ra tso klongʉeni ndirigoti [ke] ngangʉe Mungu dhó maono njadha tso ná saa djo.”​—Eze. 1:1.

13. Waebrania 4:14-16 ridho nari bbai, ni nyǒ ká ngbá lo tho Yesu nji kpadjo ra nǎ ná lo djo?

13 Godhé, addinga Yesu nji ko dho ná ritsi djo ra nǎ Pi ndi kʉ ndirigoti zølo dhi Bbò Kuhani ndi kʉ nari kana. Ke chulu ko ka ko ndri ko ro Mungu dzá “nzá tso ka ndi kó le djo ná zølo dhi kiti” kuso sala chulu ndirigoti ko ka ko nzi kedhó zølo ma, le tsotsokodha ma na “ngbà thonga ná saa na.” (Azø Waebrania 4:14-16.) Nzɨ ko bbari ddikpa ddo ro ma da ddi nzá ko ddinga b’lo Yova ma, Yesu ma na nji ko dho ná lo djo ndirigoti go kpa nji ra nǎ ro ko dho ná ritsi djo ro. Kpa ji ko nari adi ko thí ronga lø bbo ndirigoti ri adi ko cho ko é bidii na Yova dho ko madha bbʉ nari kana.​—2 Ko. 5:14, 15.

Addinga ni si ba ø dz’ djó ná hwè djo ni churi ni ko nja ndrŭ tsotso ndima ngʉ Yova dzá Dimu ndirigoti Yesu unakpa nari dho! (Anja paragrafu 14)

14. Ko ká ka ko njí ddikpa ngbá lo ro ndiri na ko dhǒ ko nanga jini ngbà Yova ma, Yesu ma na dho nari d’e? (Anja ji maddi.)

14 Ko po mbai ngbà kodhi Mungu ma, Yesu ma na dho nari ko adi dhǒ lu ná ddikpa bblo pli kʉ ná chu kʉ ko rine ko kó nja ndrŭ tsotso ndima ngʉ Yova dzá Dimu ndirigoti ndima ngʉ Yesu unakpa nari. (Mt. 28:19, 20) Føri i kʉ, mutume Paulo dhongʉe Mungu ma, Yesu Kristo ma na dho ndi nanga jini ngbà nari ná chu. Ke chungʉeri nari kʉ Mungu dhó kusudi kʉ “krʉ kʉ ná ndrŭ ba gødha ndirigoti kpa é d’ʉ kʉ ná lochudha na bbʉbbʉlo djo.” (1 Ti. 2:3, 4) Ke njingʉe lod’radha dhi njí kpakpanga na ndiro ndi kó bí kʉ ná ndrŭ tsotso ngbà ka ndi dho ná ngatsi ndiro “ndi gø nja kʉ ná ndrŭ ngbà ka ná chu krʉ lu d’e.”​—1 Ko. 9:22, 23.

ABA HWÈ MUNGU DZÁ LO NANGA NI NE NARI NǍ RO

15. Zaburi 1:2 ridho nari bbai, addui ká ka ndi liri ko é hwè na?

15 Ya kwanza zaburi ndingʉe ná ke pongʉeri, hwè na kʉ ná ke ndirigoti bblo dhó lo bbi ná ke kʉ, “Yova dhó sheria nǎ ro hwè ba” ná ke ndirigoti kedzá yadha djo ngaddi “dyina ma, kuna ma” ná ke. (Zb. 1:1-3; maelezo ya chini) Biblia nanga tu ná ddikpa ke pori fø verse djo nari kʉ, “bbo nanga jini Mungu dhó chutsoddadha dho ná ke ka ndi zø Mungu dzá lo, ndi jifunza ri, ndirigoti ndi ddinga bbo ri djo.” Godhé ke pori nari kʉ, “njati ddikpa ke djolu ddo da nzá ke zø Biblia ro ró, føri kʉ pá kedhó ddo da ri.” Ni ka ni ba hwè Biblia ni jifunza nari nǎ ro ni di Biblia nǎ bbo na mana kʉ ná lo nanga ne ndirigoti ni di ngbaribbai ma ri tso nju nari nja ró. Ri kʉ bbò kʉ ná hwè le neri le chu Mungu dzá lo nǎ njonjo kʉ ná lo!

16. Gosi ná lo nǎ ká ko si loti ngbá lo djo?

16 Yova ddi ko dho ná lo ro nga kʉ nzá ko ka ko famu nari bbai ri. Gosi ná lo nǎ ko si loti li tso o ná ddikpa bbʉbbʉlo djo, føri kʉ Yova dhó kiroho nǎ bbò hekalu Paulo tingʉe lo ndi djo Waebrania kʉ ná Wakristo dho ndi ndingʉe ná barua nǎ ro. Abbari fø lo nanga ni ne nari bbʉ hwè bbo ni dho.

DYI 94 Aksanti Yehova kwa Kutupatia Neno Yako

a Biblia ko jifunza nari ka ndi bbʉ hwè ko dho kodhó maisha lu nǎ. Ri adi faida bbʉ ko dho ndirigoti ri adi rili ko kana nga ngʉ chøchø kodhi ra nǎ Baba na. I lo nǎ ko si ngbaribbai ma ko ka ko chu Mungu dzá lo dzá “dʉnga ma, danga ma, arø ra ná nga ma, atsɨ tsu ná nga ma na” nari nja.

b Anja ɨ djǒ ripo ná lo “Drdr le d’rangʉe ná bbo na mana kʉ ni dho ná unabi” Bi 7, 2022 nǎ Dzamu dhi Munara.

c Ndiro ni chu ngbaribbai ma ni ka ni tayarisha ni karnga goti si ngaba ná ké dho le nanga ka ndi keni ná lo dho nari d’e, anja buku Ufalme wa Mungu Unatawala! nǎ paje 230.