Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

ONTHELE YOKULILONGESWA 44

Heyulula Umwe Nawa Pokulilongesa Ondaka ya Huku

Heyulula Umwe Nawa Pokulilongesa Ondaka ya Huku

‘Noñgonoka nawa ounthanda, noule, nokuaya peulu, nokuaya kohi.’— EFE. 3:18.

OTYIIMBO 95 Otyitei Tyitualako Okuyandyuluka

ETYI MATULILONGESA a

1-2. Oityi tuna okulinga tyikahi vali nawa pokulilongesa Ombimbiliya? Oityi tutyeeleka natyo?

 SOKA ñgeno uhanda okulanda omota. Okuti moti vala popilwee okuti pena ou ulandesa omota oyeke onombongo wiilande-po? Ine nkhele moipo apa ili oitale umwe nawa oyuunisa otehela etyi ikahi, otale etyi yeenda? Moitale umwe nawa-nawa, okutala umwe atyiho ine petupu otyivela tyakamba-po itavela umwe okwiilanda.

2 No pokutanga Ombimbiliya, no pokulilongesa-yo otyo tuna okulinga. Oityi tuna okulinga tunoñgonoke umwe nawa atyiho tyili m’Ombimbiliya? Ine utanga Ombimbiliya upondola okunoñgonoka ovipuka vyo tete Viondaka “yatunda ku Huku.” (Heb. 5:12) Ngeetyi ulinga tyina wahanda okulanda omota, nkhele wiitala-tala umwe nawa, no pokutanga Ombimbiliya tuna umwe okutala nawa ovipuka aviho, atwiinoñgonoka umwe nawa. Twesukisa umwe okutala nawa, opo tunoñgonoke etyi ipopia. Ya opo twiinoñgonoke umwe nawa pokutanga, twesukisa okutala oñgeni ovipuka viapopiwa vielifwa novikwavo. Pokulilongesa, linga umwe ononkhono mbokunoñgonoka evi utavela neetyi uvitavelela.

3. Oityi omu apositolu Paulu apopilile Ovakilisitau, ya omokonda yatyi? (Ova Efesu 3:14-19)

3 Opo tunoñgonoke umwe nawa ovipuka aviho viapopiwa Mondaka ya Huku, tuna okulilongesa nawa otyili tyili-mo. Omu apositolu Paulu wapopilile Ovakilisitau opo velilongese umwe nawa Ondaka ya Huku, ‘avetyivili okunoñgonoka nawa ounthanda wayo, noule wayo, nokwaya peulu, nokwaya kohi.’ Okulinga ngootyo, opo vala ankho onthumbi yavo maikala “nomii viapama.” (Tanga Ova Efesu 3:14-19.) Noonthwe otyo twesukisa okulinga ngootyo. Pahe matutale umwe nawa etyi twesukisa okulinga pokulilongesa Ondaka ya Huku opo tuvase olumono luli-mo.

HEYULULA UMWE NAWA OTYILI TYAYA KOHI TY’OMBIMBILIYA

4. Oityi tuna okulinga tukale omapanga a Siovaa? Ovipuka patyi vimwe upondola okwovolola vali nawa?

4 Mondaka ya Huku katuhande okunoñgonoka-mo vala ovipuka vyo kombanda. Huku utukwatesako nomphepo yae opo tunoñgonoke umwe nawa ovipuka viae viaya kohi. (1 Kol. 2:9, 10) Oityi ove wahalingila omphango yokulilongesa nawa Ondaka ya Huku ukale epanga liae? Heyulula umwe nawa utale ovityi Siovaa alingaile kohale vilekesa okuti uhole ovanthu vae, neevi alinga vilekesa okuti ukuhole. Tupu upondola okuheyulula unoñgonoke oñgeni aonganekele efendelo liae lyo kohale pomuvo wova Isilayeli, oñgeni hono ahanda tumufende. Upondola okulilongesa ovipuka aviho viyemba kweetyi Sesusi alingile etyi eile pano pohi.

5. Okuti pena otyipuka tyimwe wahanda okuheyulula vali nawa-nawa?

5 Vamwe vokutyihole tyokulilongesa Ombimbiliya, vapopia ovipuka vehole okwovolola umwe nawa-nawa pokulilongesa. Ovipuka vimwe vapopia-popia vili pokakasa kokwati: “ Ovipuka Upondola Okwovolola Pokulilongesa.” Matyikuhambukiswa unene ine pokulilongesa ovipuka viatyo ovio wenda momukanda Índice das Publicações da Torre de Vigia, okuti hatyo, o m’Omukanda Wokuovolola wo Nombangi mba Siovaa. Okuheyulula umwe nawa pokulilongesa Ondaka ya Huku matyipameka onthumbi yove okala “nenoñgonoko lya Huku.” (Pro. 2:4, 5) Pahe matutale otyili tyimwe tyaya kohi ty’Ombimbiliya ove upondola okwoovolola.

SOKA KWEEVI HUKU APANGA

6. (a) Oityi tutila okusoka etyi molingi, nokutyipanga tyelikalela? (b) Oityi tutila omphango ya Siovaa iyemba kweetyi ahandela ovanthu nohi “itwala-twala-ko vala”? (Ova Efesu 3:11)

6 Nkhele tala vala etyi Huku apopia tyiyemba kweetyi apanga. Okusoka vala okuti mandyilingi tyongandi, nokupanga okuti mandyilingi tyongandi katyilii. Soka ñgeno una oku wahanda okwenda. Okusoka matutyieleka nondyila ikutwala oku wahanda okwenda. Ine mondyila uvasa-mo etyi tyikutyika upondola okwehehiki oku wenda nako. Okupanga matutyieleka nooku wahanda okwenda. Mokonda ove oku wahanda okwenda ukwii umwe nawa, upondola okukwata ondyila onkhwavo ikuhikiya-ko. Uti umwe ololo etyi, ololo etyi uhike-ko. Tupandula unene Siovaa uli nokutuholololela umwe nawa Mondaka yae Ombimbiliya etyi apanga. (Ova Efesu 3:11, tala okatoi m’Ombimbiliya yokulilongeswa.) Siovaa apeho vala etyi apanga utyilinga “mokonda ovipuka aviho, uvilinga umwe pala alinge etyi apanga.” (Pro. 16:4) Ngwe atyiho Siovaa alinga tyikala-kala-ko apeho. Mahi omphango patyi Siovaa ena-yo? Oityi alinga etyivile okulinga etyi apanga?

7. Etyi ovo Andau na Eva vehetavele ku Siovaa oityi Siovaa alinga opo afwisepo etyi apanga? (Mateusi 25:34)

7 Huku wapopilile ovo Andau na Eva omphango ena-yo, etyi evehandela. Wevetile: “Lityitei amukala ovanyingi amuyulisa ohi aiho,. . . amutumina aviho vina omwenyo, vienda-enda” kombanda yohi. (Gên. 1:28) Kombanda yeetyi ovo Andau na Eva vehetavelele, ovanthu aveho tyeveetela onkhali, mahi otyo katyapilululile omphango Siovaa ena-yo. Etyi atala tyo Andau na Eva katyetavelele, kasetele-po-ale alingi vali otyikwavo pala etyi apanga tyilingwe umwe. Okohale-ale Siovaa apanga okupaka Ouhamba keulu maulingi etyi mwene ahandelele ovanthu, nohi. (Tanga Mateusi 25:34.) Siovaa molwembia lwae olunene watumine Omona wae wotyiveli pano pohi, mahi emutumu umwe momuvo mwene ngwe anaka. Etyi Sesusi eya pano alongesa ovanthu etyi tyayemba Kouhamba wa Huku, aave omwenyo wae etuyovole konkhali no kononkhia. Etyi Sesusi atutiliswa, akondoka keulu akalinga Ohamba Mouhamba wa Huku. Mahi pena vali ovipuka ovinyingi upondola okusoka umwe nawa viyemba komphango Huku ena-yo.

Nkhele soka vala pomuvo aveho mavakafenda Siovaa tyilinge keulu tyilinge pano pohi! (Tala opalangalafu 8)

8. (a) Oityi Ombimbiliya ipopia vali unene? (b) Omu mutyipopila Ova Efesu 1:8-11, omphango onene vali Siovaa ena-yo oipi? (Tala olutalatu lwo kondye.)

8 Etyi Ombimbiliya ipopia unene okuti enyina lya Siovaa malikasukulwa. Otyo matyikalingwa vala tyina Ouhamba wa Huku wamalingi etyi Huku ahandela ohi. Etyi Huku apanga katyipiluluka, ngwe wati atyiho apanga matyikaenda umwe ngeetyi etyipopia. (Isa. 46:10, 11, outoi; Heb. 6:17, 18) Opo pahe ohi maikaviuka. Aveho vatuka mu Andau vehena vali onkhali, valinga oviwa, “mavakakala-ko apeho.” (Sal. 22:26) Siovaa una ovipuka ovinyingi etuhandela. Otyipuka otyinene vali ahanda, okuti aveho vemufenda tyilinge ava veli keulu tyilinge ava veli pano pohi, avemufende aveho tyelikwata-po. Opo pahe aveho mavakakatela vala mu Siovaa Ohamba youye auho, avemutavela. (Tanga Ova Efesu 1:8-11.) Katyikuhuvisa tyina utala evi Siovaa eli nokulinga afwisepo omphango oyo ena-yo?

SOKA UMWE NAWA KWEEVI MATUKAMONA

9. Okutanga Ombimbiliya tyitusokesa kovipuka patyi matukamona komutwe oku?

9 Nkhele tala vala eulo Siovaa apopile pweetyi ovo Andau na Eva nkhele veli motyitaka tyo Endene lili mu Gênesis 3:15. b Wapopile ovipuka ankho mavilekesa okuti omphango ena-yo maifwiswapo. Mahi wevipopile nkhele apakala-le omanima omanyingi. Tyimwe povipuka ovio otyetyi apopilile Ambalayau. Wemutile movanthu mavakatuka mwoove omo mamukatuka Kilisitu. (Gên. 22:15-18) Tyina tyiti menima 33 P.K, Sesusi anumatwa umwe kotyikomeko ngeetyi Siovaa apopile. (Ovil. 3:13-15) Etyi tyakamba-ko keulo olio tyokutyopa omutwe wa Satanasi, matyikalingwa vala tyina Kilisitu amatumina omanima ena 1.000. (Ehol. 20:7-10) Ombimbiliya yapopia vali ovipuka ovikwavo mavimoneka tyina nkhele tuli mouye muno wa Satanasi uyele eongano lya Siovaa.

10. (a) Oityi matyimoneka apa katutu? (b) Oityi tuna okulinga tukale nomutima wafwapo? (Tala onondaka mbuli pokatoi.)

10 Nkhele soka kovipuka evi ovinene viapopiwa m’Ombimbiliya mavimoneka apa katutu. Tyo tete ovanthu mavakati: “Tuna ombembwa, tukahi metuliyo!” (1 Tes. 5:2, 3) Akulandula ononkhumbi ononene mambuhimbika tyina ovatumini vamehimbika okuhanya-ko omalongeso omatutu. (Ehol. 17:16) Tyina pahe otyo tyamalambe, Omona womulume eya aendela “komakaka o keulu nepondolo nomunkhima omunene.” Otyo tyipondola ovipuka ovinene vihuvisa matumono. (Mat. 24:30) Sesusi makaongela omphela ovanthu aveho, apungulula onongi kovinkhombo. (Mat. 25:31-33, 46) Mahi no ngootyo Satanasi nkhele matutumba ñgoo vala kamayeke-ko. Mononyengo ononene ena-mbo maongiya ovanthu movilongo aviho ava Ombimbiliya iti o Ngonge wotyilongo tya Mangonge valwise ovanthu va Huku. (Eze. 38:2, 10, 11) Pomuvo watyo opo, opo ovalembulwa nkhele veli pano pohi mavatwalwa no keulu. Keulu oko, matyikati novalembulwa ovo na Kilisitu nonoandyu mavakalwa movilwa vyo Alumangendom. Opo pahe ngootyo ononkhumbi ononene mbapwa. c (Mat. 24:31; Ehol. 16:14, 16) Pahe Kilisitu ehimbika okutumina pano pohi, akala umwe nokutumina omanima ena 1.000. — Ehol. 20:6.

Oñgeni oupanga wenyi na Siovaa maukakala tyina wamakakala-ko omanima omanyingi omunoñgonoka umwe nawa? (Tala opalangalafu 11)

11. Oñgeni ukala tyina usoka okuti matukakala-ko apeho? (Tala olutalatu.)

11 Nkhele soka-po vala katutu oñgeni mokakala tyina omanima oo ena 1.000 amapu. Ombimbiliya yati omutungi wetu wapaka momutima wetu “olusoko lwokuhanda okukala-ko apeho.” (Ecl. 3:11) Nthiki imwe wasokele-ale oñgeni otyipuka otyo tyokukala nomwenyo apeho matyikekukalesa, oñgeni matyikakalesa oupanga wove na Siovaa? Omukanda Achegue-se a Jeová pefo 319, wapopia oñgeni matukakala mouye omupe wati: “Tyina twamakala-ko omanima nomanima matukanoñgonoka ovipuka ovinyingi viyemba ku Siovaa Huku vilamba pweevi twii hono. Mahi no ngootyo matukanoñgonoka-le vali ovipuka ovikwavo vihuvisa viehelifwe-ale pano. Okukakala nomwenyo wahapu matyikehiwa unene. Matukamona ovipuka ovinyingi oviwa, mahi otyiwa-po vali, okukakala noupanga omuwa na Siovaa.” Mokukevelela omu nkhele, oityi vali tuna okuheyulula nawa pokulilongesa Ondaka ya Huku?

TALA KEULU

12. Oityi tuna okulinga tumone evi vili keulu? Popia-po tyimwe.

12 Ombimbiliya yapopia katutu apa Siovaa akala, “keulu.” (Isa. 33:5) Yapopia ovipuka vihuvisa viyemba ku Siovaa, neongano liae keulu. (Isa. 6:1-4; Dan. 7:9, 10; Ehol. 4:1-6) M’ombimbiliya tutanga-mo ovipuka ovinene vihuvisa Ezequiel amwene etyi “eulu liaikuka ahimbika okumona omamonekelo a Huku.” — Eze. 1:1.

13. Oñgeni wakala etyi wanoñgonoka etyi Sesusi eli nokulinga keulu tyapopiwa m’Ova Hebeleu 4:14-16?

13 Nkhele soka kotyilinga Sesusi ena-tyo keulu, Ohamba yetu, Omunene-nakwa una okankhenda. Mokonda yeetyi alinga, tupondola okufwena ku Huku “kotyipundi tyoutumini tyokankhenda okanene,” putyina tulikwambela atumwiiti etweevele, etukwatesako “momuvo waviuka.” (Tanga Ova Hebeleu 4:14-16.) Twahakalei nii vala onthiki ike atwahasoko kovipuka Siovaa na Sesusi vetulingila-le neevi veli nokutulingila keulu oko. Otyipuka vetuhole tyitukalesa nawa, tyitwavela ononkhono tulinge atyiho tuvila movilinga vya Siovaa. — 2 Kol. 5:14, 15.

Nkhele soka vala kehambu mokakala nalio mouye omupe tyina wamasoko ku vakwenyi wakwataisako valinge ovalanduli va Sesusi avakala Onombangi mba Siovaa! (Tala opalangalafu 14)

14. Oityi tuna okulinga tyimoneke okuti twapandula etyi Siovaa na Sesusi veli nokutulingila? (Tala olutalatu.)

14 Otyipuka otyinene vali tuna okulinga tyimoneke okuti twapandula etyi Huku Nomona wae veli nokutulingila, omokuundapa nonduvia motyilinga etyi tyokukwatesako vakwetu valinge ovalongwa va Sesusi navo avakala Onombangi mba Siovaa. (Mat. 28:19, 20) Otyo umwe otyo omu apositolu Paulu alingile mokupandula etyi Huku na Kilisitu vemulingila. Tupu ankho utyii okuti Siovaa wahanda “ovanthu vatyo aveho vayovolwe nokukala nenoñgonoko liaviuka liotyili.” (1 Tim. 2:3, 4) Welikwatehilile umwe movilinga viokwivisa akwateseko ovanthu ovanyingi ‘opo mononkhalelo mbatyo ambuho ayovole-mo vamwe.’ — 1 Kol. 9:22, 23.

HAMBUKILWA OKUHEYULULA ONDAKA YA HUKU

15. Omu mutyipopila o Salmo 1:2, oityi matyitukalesa nehambu?

15 Omuhoneki umwe wono Salmo wapopile umwe nawa oñgeni omunthu wokulilongesa Ondaka ya Huku akala. Wati ukala omunthu wehambu mokonda “uhole otyitumino tya Siovaa, usoka kutyo otyitenya notyinthiki.” (Sal. 1:1-3; okatoi.) Omukulu umwe utiwa o Joseph Rotherham wali omupitiyi w’Ombimbiliya, pokwapopia ovelesikulu oyo momukanda wae utiwa Studies in the Psalms, wati: “Omunthu una okuhambukilwa etyi Huku apopia, una okutyovola, una okulilongesa-tyo otyo asoka kutyo.” Wapopia vali wati: “Omunthu upondola umwe okutalukwa ukati vala ñgaa onthiki yalamba katangele Ombimbiliya, kakopele-mo ounongo uli-mo.” Ove upondola okuhambukilwa okulilongesa Ombimbiliya, putyina usuka novipuka aviho viesukisa unene viapopiwa-mo otyo uvieeleka okutyi vielifwa-afwa novikwavo. Ine tuti tyina twamona okapuka kamwe m’Ombimbiliya atukeheyulula umwe nawa tukenoñgonoke matyituhambukiswa unene.

16. Oityi matulilongesa monthele ilandula kweei?

16 Ovipuka oviwa Siovaa etulongesa vili Mondaka yae kavipwiya unene okuvinoñgonoka. Monthele ilandula kweei matukelilongesa otyili tyimwe otyinene tyaya kohi, eumbo enene lya Siovaa, eli omu apositolu Paulu apopile momukanda ahonekelele Ovakilisitau ova Hembeleu. Ove mohambukwa unene okunoñgonoka nawa eumbo olio.

OTYIIMBO 94 Tuapandula Mokonda Yondaka ya Huku

a Okulilongesa Ombimbiliya otyipuka tyimwe tyitukalesa apeho nehambu. Tyitukalesa nawa, tukala vali noupanga omuwa na Tate yetu wo keulu. Monthele ei matutale oityi tuna okulinga tutie tyina tulilongesa Ondaka ya Huku atuheyulula umwe nawa, tumone ‘ounthanda wayo, noule wayo, nokwaya peulu, nokwaya kohi.’

b Tala onthele yokwati: “Eulo Limwe Liokohale Lina Esilivilo Enene Kuovem’Omutala Womulavi wa Julho yo 2022.

c Opo unoñgonoke oityi una okulinga ukale vali tyafwapo movipuka ovinene mavimoneka apa kapii, tala momukanda Ouhamba wa Huku Ukahi Nokutumina! pefo 230.