Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 44

Komprende didiʼak Maromak nia Lia­fuan

Komprende didiʼak Maromak nia Lia­fuan

“Komprende didiʼak kona-ba luan, naruk, aas no kleʼan.” —ÉF 3:18.

KNANANUK 95 Lia-loos sai naroman liután

IHA LISAUN NEʼE: a

1-2. Saida mak dalan diʼak liu atu lee no estuda Bíblia? Konta toʼok ai-knanoik.

 IMAJINA toʼok Ita planu atu sosa uma ida. Antes deside atu sosa uma neʼe, saida mak Ita presiza halo? Ita sei haree deʼit foto kona-ba uma neʼe ka lae? Klaru katak Ita hakarak haree uma neʼe ho Ita-nia matan rasik, laʼo haleʼu uma neʼe, tama ba laran hodi haree kuartu sira, no haree didiʼak buat hotu neʼebé iha laran. Karik Ita mós hakarak koʼalia ho badaen kona-ba oinsá nia harii uma neʼe. Tuir loloos, Ita hakarak hatene buat hotu kona-ba uma neʼe.

2 Ita mós bele halo buat neʼebé hanesan kuandu lee no estuda Bíblia. Matenek-naʼin ida kona-ba Bíblia dehan: “Bíblia mak hanesan uma boot ida neʼebé aas tebes ho fundasaun neʼebé kleʼan.” Entaun oinsá mak ita bele hatene ho didiʼak buat hotu neʼebé iha Bíblia? Se Ita lee liu deʼit, karik Ita sei aprende deʼit “buat báziku husi Maromak nia liafuan sagradu”. (Ebr 5:12) Hanesan ita presiza tama ba uma laran atu bele hatene liután kona-ba uma neʼe, ita mós presiza estuda didiʼak Bíblia hodi bele komprende liután. Dalan diʼak liu atu estuda Bíblia mak hodi haree oinsá eskritura sira iha Bíblia liga malu. Hakaʼas an atu komprende kona-ba saida mak Ita fiar, no tanbasá Ita fiar ida-neʼe.

3. Apóstolu Paulo anima irmaun-irmán sira atu halo saida, no tanbasá? (Éfeso 3:​14-19)

3 Atu komprende didiʼak Bíblia iha dalan neʼebé kompletu, ita tenke estuda kona-ba hanorin kleʼan husi Bíblia. Apóstolu Paulo anima irmaun-irmán sira atu estuda Maromak nia Liafuan ho badinas, hodi nuneʼe sira bele “komprende didiʼak kona-ba luan, naruk, aas no kleʼan” husi lia-loos. Neʼe sei ajuda sira atu “iha abut metin no sai metin iha fundasaun fiar nian”. (Lee Éfeso 3:​14-19.) Ita mós presiza halo nuneʼe. Mai ita haree oinsá mak ita bele estuda didiʼak Maromak nia Liafuan hodi bele komprende signifikadu husi ninia liafuan sira.

ESTUDA KONA-BA HANORIN KLEʼAN HUSI BÍBLIA

4. Saida mak ita bele halo atu hakbesik ba Jeová? Fó toʼok ezemplu.

4 Nuʼudar ema Kristaun, ita lakohi atu komprende deʼit Bíblia nia hanorin neʼebé báziku. Ita hakarak tebes atu aprende “buat kleʼan husi Maromak”, no ho Jeová nia espíritu santu, ita bele halo neʼe ho susesu. (1 Kor 2:​9, 10) Karik Ita bele estuda mesak hodi bele hakbesik liután ba Jeová. Porezemplu, Ita bele buka-hatene oinsá mak nia hatudu domin ba ninia atan sira iha tempu uluk, no oinsá ida-neʼe fó prova katak nia mós hadomi Ita. Ita mós bele estuda kona-ba oinsá Jeová hakarak povu Izraél atu adora nia, no oinsá nia hakarak ita adora nia ohin loron. Ka karik Ita bele estuda kleʼan kona-ba profesia neʼebé Jesus kumpre durante ninia moris no ninia serbisu haklaken.

5. Ita hakarak estuda mesak kona-ba tópiku saida?

5 Irmaun-irmán balu neʼebé gosta atu estuda didiʼak Bíblia fó sai buat balu neʼebé sira hakarak aprende liután husi Maromak nia Liafuan. Buat sira-neʼe balu mak temi iha kaixa “ Tópiku atu uza hodi halaʼo estuda mesak”. Ita sei sente ksolok boot kuandu estuda tópiku sira-neʼe hodi uza Livru atu ajuda Testemuña ba Jeová buka informasaun. Bainhira Ita estuda kleʼan Bíblia, neʼe sei hametin Ita-nia fiar no ajuda Ita atu “hetan koñesimentu kona-ba Maromak”. (Prov 2:​4, 5) Mai ita koʼalia kona-ba hanorin kleʼan husi Bíblia neʼebé ita bele aprende hamutuk.

HANOIN KLEʼAN KONA-BA MAROMAK NIA HAKARAK

6. (a) Saida mak diferensa entre planu ida no hakarak ida? (b) Oinsá mak ita hatene katak Jeová nia hakarak ba ema no mundu mak “ba nafatin”? (Éfeso 3:11)

6 Hanoin toʼok buat neʼebé Bíblia fó sai kona-ba Maromak nia hakarak. Loloos iha diferensa entre planu ida no hakarak ida. Planu mak hanesan hili dalan espesífiku ida atu bele toʼo fatin neʼebé Ita hakarak bá. Maibé se dalan kotu Ita sei la bá fatin neʼebé Ita planu atu bá. Hakarak mak refere ba fatin neʼebé ita deside atu bá. Ita hatene fatin neʼebé ita hakarak bá maibé ita seidauk deside metin kona-ba dalan atu bá. Ita bele troka dalan tuir situasaun. Jeová bele hili dalan naran deʼit atu bele kumpre ninia hakarak, no nia sempre susesu tanba nia “halo ona buat hotu hodi kumpre ninia hakarak”. (Prov 16:4) No rezultadu husi buat neʼebé Jeová halo sei iha ba nafatin. Ita agradese ba Jeová tanba neineik-neineik nia fó sai “ninia hakarak neʼebé iha ba nafatin” iha Bíblia. (Éf 3:11) Saida mak Jeová nia hakarak? Saida mak Jeová halo atu kumpre ninia hakarak?

7. Depois Adão no Eva kontra, oinsá Jeová troka dalan atu kumpre ninia hakarak? (Mateus 25:34)

7 Maromak fó sai ba Adão no Eva kona-ba ninia hakarak ba sira. Sira presiza “iha oan no sai barak bá, halo nakonu no domina rai neʼe, . . . no kriatura hotu neʼebé book an iha rai”. (Gén 1:28) Bainhira Adão no Eva kontra Maromak, sala tama ba mundu, maibé neʼe la hanetik Jeová atu kumpre ninia hakarak. Nia troka dalan neʼebé nia sei kumpre ninia hakarak. Jeová deside kedas atu harii Ukun ida iha lalehan neʼebé sei kumpre ninia hakarak ba ema no mundu. (Lee Mateus 25:34.) Iha tempu neʼebé loos, Jeová mós fó ninia Oan-Mane mesak hodi mai mundu atu hanorin ema kona-ba ninia Ukun no fó ninia Oan-Mane nia moris atu salva ita husi sala no mate. Tuirmai, Jesus hetan moris-hiʼas no saʼe ba lalehan atu ukun nuʼudar Liurai iha Maromak nia Ukun. Maibé iha buat seluk tan neʼebé ita bele aprende kona-ba Maromak nia hakarak.

Imajina toʼok tempu neʼebé kriatura hotu iha lalehan no rai serbí Jeová ho unidade no laran-metin! (Haree parágrafu 8)

8. (a) Saida mak Bíblia nia mensajen importante? (b) Tuir Éfeso 1:​8-11, saida tan mak Jeová sei kumpre? (Haree dezeñu iha livru oin.)

8 Mensajen importante husi Bíblia mak kona-ba Jeová nia naran sei sai santu nuʼudar nia kumpre ninia hakarak ba mundu liuhusi ninia Ukun no Kristu nuʼudar Liurai. Jeová nia hakarak la troka. Nia garantia katak nia sei kumpre ida-neʼe. (Isa 46:​10, 11, nota; Ebr 6:​17, 18) Iha tempu neʼebá, mundu tomak sei sai paraízu, no Adão ho Eva nia bei-oan sira neʼebé perfeitu sei “moris ba nafatin”. (Sal 22:26) Liután neʼe, Jeová sei kumpre buat seluk tan. Nia sei lori unidade ba kriatura hotu iha lalehan no rai. Tuirmai, kriatura hotu sei hakruʼuk ba nia nuʼudar Ukun-Naʼin. (Lee Éfeso 1:​8-11.) Furak tebes hodi haree dalan neʼebé Jeová kumpre ninia hakarak.

HANOIN KLEʼAN KONA-BA ITA-NIA FUTURU

9. Hodi lee Bíblia, saida mak ita bele hatene kona-ba futuru?

9 Hanoin toʼok profesia neʼebé Jeová fó sai iha jardín Eden neʼebé hakerek iha Génesis 3:15. b Neʼe refere ba akontesimentu sira neʼebé sei kumpre ninia hakarak. Presiza tinan rihun ba rihun atu kumpre ida-neʼe. Porezemplu, Maromak hatete ba Abraão katak Kristu sei moris-mai liuhusi ninia liña jerasaun. (Gén 22:​15-18) Tuirmai iha tinan 33 EC, Jesus hetan kanek iha ninia ain-tuban hanesan fó sai nanis ona. (Após 3:​13-15) Parte ikus husi profesia neʼe, kona-ba bei-oan sei harahun Satanás nia ulun, sei akontese kuandu Kristu nia Ukun ba Tinan Rihun Ida liutiha. (Apok 20:​7-10) Bíblia fó sai buat barak tan kona-ba odi malu entre Satanás nia sistema no Jeová nia organizasaun.

10. (a) Lakleur tan saida mak sei akontese? (b) Oinsá ita bele prepara ita-nia neon no laran? (Haree nota-rodapé.)

10 Hanoin toʼok kona-ba akontesimentu sira neʼebé Bíblia fó sai nanis. Primeiru, nasaun sira sei deklara “dame no hakmatek!” (1 Tes 5:​2, 3) “Derrepente deʼit” terus boot sei hahú kuandu nasaun sira ataka relijiaun falsu. (Apok 17:16) Tuirmai, ita sei haree buat kmanek ida neʼebé sei akontese, neʼe mak “Oan-Mane husi Ema neʼebé mai iha kalohan iha lalehan ho kbiit no ho glória boot”. (Mt 24:30) Jesus sei tesi-lia ba ema, no haketak bibi-malae husi bibi-timur. (Mt 25:​31-33, 46) Durante tempu neʼe, Satanás sei kontinua kontra Jeová. Tanba nia odi tebes Maromak nia povu, nia sei book grupu nasaun sira neʼebé Bíblia bolu nuʼudar Gog husi rai-Magog atu ataka Jeová nia povu. (Eze 38:​2, 10, 11) Iha tempu sira-neʼe, Kristu nia alin sira neʼebé sei moris iha rai sei saʼe ba lalehan atu hamutuk ho Kristu hodi halo funu Armagedon. Armagedon mak parte ikus husi terus boot. c (Mt 24:31; Apok 16:​14, 16) Tuirmai, Kristu nia Ukun ba Tinan Rihun Ida sei hahú ukun mundu.—Apok 20:6.

Ita sei sente besik loos ho Jeová kuandu aprende tiha kona-ba nia durante tinan biliaun ba biliaun (Haree parágrafu 11)

11. Ita rasik sente oinsá kona-ba moris ba nafatin? (Haree mós dezeñu.)

11 Hanoin toʼok buat neʼebé sei akontese iha futuru. Bíblia hatete katak ita-nia Kriadór ‘tau ona tempu neʼebé la iha rohan iha ita-nia laran’. (Ecle 3:11) Hanoin toʼok oinsá ida-neʼe afeta Ita no Ita-nia relasaun ho Jeová. Livru Mendekatlah kepada Yehuwa, pájina 319, hatete: “Hodi moris tinan atus ba atus, rihun ba rihun, millaun ba millaun, no biliaun ba biliaun, ita-nia koñesimentu kona-ba Jeová sei sai barak liu se kompara ho agora. Maibé ita sei sente nafatin katak sei iha buat furak barak tan neʼebé ita presiza aprende. . . . Moris ba nafatin sei kapás no iha buat furak oioin. Maibé buat neʼebé halo ita kontente liu mak ita bele nafatin hakbesik ho Jeová.” Nuʼudar ita kontinua estuda Bíblia, saida tan mak ita presiza buka-hatene?

BUKA-HATENE BUAT NEʼEBÉ AKONTESE IHA LALEHAN

12. Oinsá mak ita bele hatene buat neʼebé akontese iha lalehan? Fó toʼok ezemplu.

12 Bíblia fó-hatene ita kona-ba Jeová nia hela-fatin neʼebé “aas iha leten”. (Isa 33:5) Bíblia fó sai buat furak oioin kona-ba Jeová no ninia organizasaun parte lalehan. (Isa 6:​1-4; Dan 7:​9, 10; Apok 4:​1-6) Porezemplu, ita bele lee kona-ba buat neʼebé Ezequiel haree kuandu “lalehan nakloke no [nia] komesa haree vizaun sira husi Maromak”.—Eze 1:1.

13. Ita sente oinsá kona-ba Jesus nia knaar iha lalehan neʼebé fó sai iha Ebreu 4:​14-16?

13 Hanoin toʼok kona-ba Jesus nia knaar iha lalehan nuʼudar ita-nia Liurai neʼebé ukun daudaun no Amlulik Boot neʼebé hanoin ita. Liuhusi nia ita bele halo orasaun ba Maromak neʼebé “hatudu laran-diʼak neʼebé boot”, no husu laran-sadiʼa no ajuda “iha tempu neʼebé loloos”. (Lee Ebreu 4:​14-16.) Ita presiza uza ita-nia tempu loroloron atu hanoin kona-ba saida mak Jeová no Jesus halo ona no halo daudaun mai ita husi lalehan. Sira-nia domin mai ita book duni ita-nia laran no anima ita atu serbí Jeová ho laran-manas.—2 Kor 5:​14, 15.

Imajina toʼok ksolok neʼebé Ita sente iha mundu foun hodi hatene katak Ita ajuda ema seluk sai Testemuña ba Jeová no Jesus nia dixípulu! (Haree parágrafu 14)

14. Saida mak dalan ida atu hatudu agradese ba Jeová no Jesus? (Haree mós dezeñu.)

14 Dalan diʼak ida atu hatudu agradese ba Maromak no ninia Oan-Mane mak hodi ajuda ema seluk sai Testemuña ba Jeová no Jesus nia dixípulu. (Mt 28:​19, 20) Neʼe mak buat neʼebé apóstolu Paulo halo atu hatudu agradese ba Maromak no Kristu. Nia hatene katak Jeová hakarak “ema hotu hetan salvasaun no hetan koñesimentu neʼebé loos kona-ba lia-loos”. (1 Tim 2:​3, 4) Nia halaʼo serbisu haklaken ho badinas atu ajuda ema barak, hodi nuneʼe liuhusi ‘dalan oioin nia bele salva sira balu’.—1 Kor 9:​22, 23.

HETAN KONTENTE HODI ESTUDA BÍBLIA

15. Tuir Salmo 1:​2, saida mak sei halo ita kontente?

15 Hakerek-naʼin ida ba livru Salmo dehan katak ema neʼebé kontente no susesu mak sira neʼebé “gosta tebes Jeová nia ukun-fuan” no “medita Ninia ukun-fuan loron no kalan”. (Sal 1:​1-3) Tradutór Bíblia naran Joseph Rotherham koʼalia kona-ba eskritura neʼe iha livru Studies in the Psalms, hodi dehan: “Ema presiza iha hakarak atu hatene kona-ba Maromak nia matadalan, no nia buka ida-neʼe, estuda, no hanoin kleʼan kona-ba neʼe.” Nia mós hatete: “Se ema ida la lee Bíblia ba loron ida, neʼe hanesan loron neʼe saugati deʼit ba nia.” Ita bele sente kontente hodi estuda Bíblia, aprende kona-ba buat hotu, no haree oinsá eskritura sira liga malu. Ita sei sente kontente hodi aprende kona-ba Bíblia ho didiʼak!

16. Iha lisaun tuirmai, ita sei aprende kona-ba saida?

16 Lia-loos furak neʼebé Jeová hanorin mai ita iha Bíblia mak la susar liu atu komprende. Iha lisaun tuirmai, ita sei aprende kona-ba lia-loos kleʼan ida, neʼe mak kona-ba Jeová nia templu espirituál, neʼebé Paulo temi iha ninia karta ba ema Kristaun Ebreu. Hodi aprende kona-ba neʼe sei lori kontente mai ita.

KNANANUK 94 Agradese ba Maromak nia Liafuan

a Bainhira ita estuda Bíblia, neʼe bele lori kontente mai ita iha ita-nia moris tomak, no mós sei ajuda ita atu hakbesik liután ba ita-nia Aman iha lalehan. Ita sei buka-hatene kona-ba oinsá mak ita bele komprende didiʼak Bíblia.

b Haree informasaun ho títulu “Profesia husi tempu antigu neʼebé afeta ita” iha Livru Haklaken fulan-Jullu 2022.

c Atu aprende oinsá atu prepara an hodi hasoru akontesimentu sira iha futuru, haree livru Kerajaan Allah Memerintah! pájina 230.