Hagnente ty agnate’ao

Hizilike amy ty lohahevetse

LAHATSORATSE FIANARAGNE 44

Karoho Soa ty Raha Laleke Amy ty Saontsin’Andrianagnahare Ao

Karoho Soa ty Raha Laleke Amy ty Saontsin’Andrianagnahare Ao

Kezaho ‘takaregne soa ty apohe’e naho ty halava’e vaho ty haabo’e naho ty halale’e.’​—EFES. 3:18.

HIARA 95 Mihamazava ny Lalantsika

INO TY HOTREA’O ATO? a

1-2. Ino ty fomba tena soa azo atao naho fa itika mamaky naho mianatse Baiboly? Magnomeza ohatse.

 ANDAO ataontika tihoe hanapa-kevetse hivily tragno rehe. Ino hey ty raha tea’o ho trea, aloha ty hanapaha’o hevetse? Ty sare i tragnoy avao vao ty tea’o ho henteagne? Tsy isalasalagne fa te hahatrea i tragnoy mivantagne rehe mba hahafaha’o magnente ty magnodidigne aze, mizilike agnate’e ao mba hagnenteagne ty efetse iaby naho ty habei’e vaho ze pitsopitson-draha agnate’e ao. Va’e ho tea’o aza ty handineke ty pilà i tragnoy mba hahafantara’o ty fomba namboaragne aze. Azo antoke fa tea’o ho henteagne ty lafi’e iaby amy i tragno eretserete’o hovilianegney.

2 Azo atao ka zay naho fa mamaky naho mianatse Baiboly tika. Misy manam-pahaiagne raike miomba ty Baiboly zay nirehake tie, ty hafatse amy Baiboly ao, le mitovy amy ty “tragno raike abo bey sady laleke ty fototse nagnoregnagne aze.” Akore areke ty hahaiantika soa ty raha amy Baiboly ao? Naho mamaky aze memeke avao rehe, le ty “fampianaragne fototse boake amy ty saontsin’Andrianagnahare masigney” ao avao ty ho hai’o. (Heb. 5:12) Faie manahake ty atao’o amy i tragnoy avao le mila karohe’o soa ka ty pitsopitson-draha amy ty Saontsin’Agnahare ao mba hahatakara’o aze. Hoe mizilike “agnate’e” ao rehe naho fa manao izay. Fomba tena soa azo atao naho fa mianatse Baiboly ty fagnenteagne tie ino ty ifandrambesa ty andine’e raike amy ty andine’e hafa. Tsy ze hamarenagne inoa’o avao ro toko’e ho kezahe’o hotakaregne fa ty anto’e mahavy azo hino irey ka.

3. Ino ty raha nirisihe i apostoly Paoly hatao o Kristiana nama’eo, le ino ty anto’e? (Efesianina 3:14-19 naho ty fagnamarehagne ambane peje.)

3 Mba hahaiantika soa ty raha amy Saontsin’Agnahare ao, le mila mianatse ty hamarenagne laleke agnate’e ao tika. Nandrisike o rahalahi’e naho o rahavave’e Kristianao ty apostoly Paoly mba hazoto hianatse ty Saontsin’Agnahare, amy izay iareo mba mahatakatse soa ty “apohe’e naho ty halava’e vaho ty haabo’e naho ty halale i hamarenagne.” Naho manao izay iareo, le “hamahatse soa naho hioregne mafe” ty finoa iareo. (Vakio ty Efesianina 3:14-19 naho ty fagnamarehagne ambane peje.) Mila manao manahake iareo ka tika. Andao tika handineke tie ino ty azontika atao mba hianaragne soa ty Saontsin’Agnahare hahazoantika sare an-tsaigne ty raha agnate’e ao naho ty tea’e hambara.

KAROHO SOA TY HAMARENAGNE LALEKE AMY BAIBOLY AO

4. Ino ty azontika atao mba hagnarineagne i Jehovah? Magnomeza ohatse.

4 Amy ty maha Kristiana antika, le tsy ty fampianaragne fototse amy Baiboly ao avao ty teantika ho hay. Teantika ka ty hianatse ty “raha laleke agnate’e ao.” (1 Kor. 2:9, 10) Ho vitantika zay noho ty fagnampea ty fagnahy masin’Agnahare. Nagnino naho manomboke manao fianaragne raike hagnampe azo hifandrambe maifitse amy i Jehovah? Azo’o karohegne zao ohatse ty nanehoa i Jehovah hatea tamy ty mpanompo’e taloha, le nagnino zay ro mampiseho tie tea azo ka reke. Azo’o karohegne ka tie akore ty nitea i Jehovah hanompoa o Israelitao aze naho ty tea’e hanompoantika aze amy izao. Ndra azo’o ianaragne amy ty pitsopitso’e ka ty faminaniagne nitanterahe i Jesosy tamy ty fanompoa’e tan-tane etoy.

5. Ino ty foto-kevetse tea’o hokarohegne amy ty fianaragne raike atao’o?

5 Misy amy i ndaty mazoto mianatse Baiboly rey zao ro nagnonteneagne tie, i fampianaragne laleke manao akorey ty tea iareo hianaragne raike amy Saontsin’Agnahare ao. Hotrea’o amy ty efajoro manao tihoe “ Foto-kevetse azo Ianaragne Naho fa Mianatse Raike” ty raha ila’e nirehafe iareo. Hahatrea hafaleagne rehe naho fa mianatse i foto-kevetse rey. Hagnampe azo amy izay ty Fitaovana Fikarohana ho An’ny Vavolombelon’i Jehovah naho ty Fanondroana Bokin’ny Vavolombelon’i Jehovah. Hagnatanjake ty finoa’o sady hagnampe azo ‘hahafantatse an’Agnahare’ ty fanoa’o fianaragne laleke o Baibolio. (Ohab. 2:4, 5) Zao tika le handineke ty hamarenagne laleke ila’e azontika karohegne amy Baiboly ao.

VETSEVETSEO SOA TY RAHA SAFIRIEN’AGNAHARE

6. a) Hazavao tie nagnino ty raha safirie i Jehovah ro lava avy eo avao? b) Nagnino ty raha safirie i Jehovah miomba o ndatio naho ty tane toy ro rehafegne tie “nainai’e”? (Efesianina 3:11)

6 Dineho ohatse ty raha rehafe ty Baiboly miomba ty raha sarifien’Agnahare. Tsy manahake o ndatio ty Jehovah satria misy amy iareo zao naho fa misy toeragne tea’e handenagne, le lalagne raike avao ty jobogne’e mba hiaviagne agne. Ie naho fa misy raha manakagne aze ty an-dalagne ey, le va’e tsy ho avy amy i toeragney agne reke. Azo oharegne amy ty toeragne tea i Jehovah handenagne ty raha safirie’e. Fa nanapa-kevetse reke tie aia ty homba’e mba hiaviagne amy i toeragney agne faie afake miova lalan-kafa ka reke ndra fomba hafa mba hiaviagne agne. Afake mijobogne fomba sambe karaza’e ka reke mba hagnatanteraha’e ty raha safirie’e. Lava avy eo avao areke ty raha safirie’e satria ‘ty raha iaby atao’e, le atao’e mba hagnatanterahagne izay.’ (Ohab. 16:4) Rehafe o Baibolio ka tie “nainai’e” ty raha safirie’e. (Efes. 3:11, f.a.p.) Ty anto’e, maharetse nainai’e ty voka ty raha atao’e. Ino ty raha safirie i Jehovah, le ino ty fagnovàgne natao’e mba hagnatanterahagne izay?

7. Tafara ty nivaliha i ndaty finoro i Jehovah voaloha’e rey, le ino ty fagnovàgne natao’e mba hagnatanterahagne ty raha safirie’e? (Matio 25:34)

7 Hoe ty Jehovah tamy i ndaty voaloha’e rey miomba ty raha nisafirie’e tamy iareo: “Managna taranake, sady mihamaroa le mamenoa ty tane toy. Anjakao ... o raha managne aigne mihetseketseke ambone tane ey io.” (Gen. 1:28) Faie nivalike tama’e ty Adama naho i Eva, le namindra ota tamy ty tarana’e. Ndra tie teo zay, le tsy nisakagne aze tsy hagnatanterake ty raha nisafirie’e zay. Niova lalan-kafa reke mba hagnatratseragne izay. Le avy le nanapa-kevetse reke tie hagnoregne Fanjakagne an-dagnitse agne, le io ty hagnatanterake i raha nisafirie’e hoahy o ndatio naho ty tane toy tam-boaloha’e tagney. (Vakio ty Matio 25:34.) Tamy ty fotoagne fa tinondro’e, le nagnirake i talen’ana’ey ho an-tane etoy reke, mba hampianatse o ndatio miomba i Fanjakagney naho hagnomey ty fiai’e hagnavotagne antika amy ty ota naho ty fate. Tafara izay ty Jesosy, le nivelome’e hiaigne an-dagnitse agne indraike sady ho Mpanjaka ty Fanjakàn’Agnahare. Faie mbe maro ty raha azo ianaragne miomba ty raha safirien’Agnahare.

Hiharo saigne o raha finorogne manan-tsaigne an-dagnitse naho an-tane etoio amy ty hoavy noho iareo tsy mivalike amy i Jehovah. Alao sare an-tsaigne hey moa ze fotoagne zay! (Fehentsoratse 8)

8. a) Ino ty foto-kevetse lahibey amy Baiboly ao? b) Arake ty hazavaegne amy Efesianina 1:8-11 ao, ino ty raha hotanterahe i Jehovah hoahy ze raha finorogne manan-tsaigne iaby an-dagnitse naho an-tane etoy? (Henteo ty sare amy ty fogno ty gazete toy.)

8 Ty foto-kevetse lahibey amy Baiboly ao, le ty miomba ty tahina i Jehovah. Hovoaporofo fa maregne o tahina’e iohoe naho fa hagnatanterake ty raha safirie’e hoahy ty tane toy reke amy ty alala i Fanjakà’e tarihe i Kristỳ. Tsy miova ty raha safirie’e. Nampitamà reke fa tsy maintsy ho avy eo ze raha nisaontsie’e. (Isaia 46:10, 11, f.a.p.; Heb. 6:17, 18) Amy ze fotoagne zay, le hiova ho paradisa fanjaka ty tane toy sady “hankamamy nainai’e o fiaignagneo” ty ndaty maregne agnisa ty tarana i Adama naho i Eva. (Sal. 22:26) Faie tsy izay avao ty raha hotanterahe i Jehovah. Amy ty fara’e, le tea’e hiharo saigne iaby ze raha finorogne manan-tsaigne an-dagnitse agne naho an-tane etoy. Ie naho fa amy ze fotoagne zay, le i Jehovah raike avao ty heké iareo ho Mpanjaka iareo. (Vakio ty Efesianina 1:8-11.) Tsy mahalatse azo vao ze fomba tena soa hagnatanteraha i Jehovah ty raha safirie’e zay?

VETSEVETSEO TY HOAVI’O

9. Naho fa mamaky Baiboly tika, le hatrake aia amy ty hoavy ro ho fantantika?

9 Dineho ty faminaniagne nisaontsie i Jehovah tamy i tonda i Edenay taoy, trea amy Genesisy 3:15 ao. b Rehafegne ao tie ino ty raha hiseho mba hahatanterake ty raha safirie’e. Faie agnarivo’e taogne tafara izay vaho niseho i raha rey. Nisaontsy tamy i Abrahama zao ohatse ty Andrianagnahare tie boake amy ty tarana’e ty hiavia i Kristy. (Gen. 22:15-18) Ie tamy taogne 33, le naratse tamy ty tomi’e teo ty Jesosy, arake ty fa nambara mialoha. (Asa. 3:13-15) Ty raha hiseho fara’e amy i faminaniagney, le ty handemodemoha “i taranakey” ty loha i Satana. Mbe afake arivo taogne mahery ty hahatanteraha izay. (Apok. 20:7-10) Mbe maro ka ty raha rehafe ty Baiboly miomba ty raha hiseho amparake ty hijanogna ty aly misy amy ty tontolo i Satana toy naho ty fandamina i Jehovah.

10. a) Ino ty raha hiseho tsy ho ela? b) Akore ty azontikagne agnomanagne ty fontika naho ty saintika? (Henteo ka ty boke voarehake amy i fagnamarehagne ambane peje eoy.)

10 Saintsaigno ty raha miambake fa nirehafe ty Baiboly mialoha fa hiseho retoa. Voaloha’e, hanao fagnambaragne tihoe “fiadanagne naho filaminagne” o firenenao. (1 Tes. 5:2, 3) “Le avy le” hanomboke i haoregne lahibeỳ naho fa hanafike o fivavahan-disò o firenenao. (Apok. 17:16) Afara izay, le hisy raha mbe tsy nifitrea indraike hiseho naho fa “ho avy amy raho i lagnitsey ey i Ana o ndatỳ, sady ho avy aman-kery naho voninahitse lahibey.” (Mat. 24:30) Hitsara o ndatio ty Jesosy, le hagnambake o agnondrio amo o oseo. (Mat. 25:31-33, 46) Agnate ze fotoagne zay, le mbe hanohetse i Jehovah ty Satana. Noho ty falaigna’e o vahoa i Jehovah-o, le horisihe’e o firenena maromaro mitambatse atao tihoe Goga boake a Magoga agneo, mba hanafike ty vahoa i Jehovah. (Ezek. 38:2, 10, 11) Amy i haoreagne lahibeỳ, ze voahosotse mbe an-tane etoy le havory mba hiarake amy i Kristy naho ty tafi’e an-dagnitse agne, mba hanao i aly atao tihoe Aramagedonay. Io ty hamaragne i haoreagne lahibeỳ. c (Mat. 24:31; Apok. 16:14, 16) Afara izay, le hanomboke i Fanjakagne Arivo Tao i Kristỳ.​—Apok. 20:6.

Hanao akore koahe ty ho fifandrambesa’o amy i Jehovah naho fa boake mianatse ty miomba aze agnate ty agnarivo’e tapetrisa taogne rehe? (Fehentsoratse 11)

11. Midika inogne ho azo ty fampitamaegne fiaignagne nainai’e? (Henteo i sarey.)

11 Saintsaigno ka hinane zao ty raha hiseho afara i 1 000 taogney agne. Rehafe ty Baiboly tie fa ‘natao i Mpamorogney am-po o ndatio ao ty fagniriagne hiaigne nainai’e.’ (Mpito. 3:11) Dineho tie ino ty ifandrambesa izay ama’o naho amy ty fifandrambesa’o amy i Jehovah. Izao ty raha mahaliagne rehafe ty boke Manatòna An’i Jehovah peje 319: “Naho fa hiaigne anjato’e taogne ndra agnarivo’e taogne ndra an-tapetrisa’e taogne ndra agnarivo’e tapetrisa’e taogne tika, le vao mainke hahafanta-draha maro miomba i Jehovah naho ampitahaegne amy ze fa haintika amy hinane zao. ... Tena tsy hisy hoe’e ze o hiaigne naina’e zao sady hisy raha sambe karaza’e. Faie ty raha tena ho fanjaka amy ze fotoagne zay, le ty hifandrambe maifitse amy i Jehovah.” Ino ka ty raha mbe azontika karohegne naho fa mianatse ty Saontsin’Agnahare tika?

MIANDRÀ, LE VAZOHÒ TY AN-DAGNITSE ANDINDÌGNE AGNE

12. Ino ty hagnampe antika hisaintsaigne ty raha an-dagnitse andindìgne agne? Magnomeza ohatse.

12 Volàgne ty Saontsin’Agnahare amantika ty raha ila’e miomba ty fagnatreha i Jehovah “andindìgne agne.” (Isaia 33:5) Ambara’e amantika ty raha mahalatse miomba i Jehovah naho ty fandamina’e an-dagnitse agne. (Isaia 6:1-4; Dan. 7:9, 10; Apok. 4:1-6) Azontika vakiegne zao ohatse ty miomba ty raha mahagaga nitrea i Ezekiela. Naho fa “nisokake i lagnitsey, le nahatrea fahitagne boake aman’Andrianagnahare [reke].”​—Ezek. 1:1.

13. Ino ty raha tsapa’o miomba ty raha atao i Jesosy an-dagnitse agne, arake ty hazavaegne amy Hebreo 4:14-16 ao?

13 Saintsaigno ka ty raha atao i Jesosy ho antika amy ty maha Mpanjaka naho Mpisorombey mahay mitretré aze, an-dagnitse agne. Noho i Jesosy, le afake miharine ty “sezandroan-dria i Andrianagnahare maneho hasoa fagnahy miambakey” amy ty alala ty vavake tika, sady mangatake famindram-po ama’e naho fagnampeagne amy ty “fotoagne mete.” (Vakio ty Hebreo 4:14-16.) Lonike mba hosaintsaignentika isan’andro ty raha fa natao i Jehovah naho i Jesosy ho antika, naho ty raha mbe atao iareo amy izao. Toko’e hengantika hanohigne ty fontika ty hatea iareo antika sady handrisike antika hafana fo amy ty fanompoantika i Jehovah.​—2 Kor. 5:14, 15.

Alao sare an-tsaigne ty ho hafalea’o naho fa mahatrea i ndaty nampea’o hanjare Vavolombelo i Jehovah naho ho mpanonjohy ty lia i Jesosy rey, naho fa amy i tontolo vaovaoy agne! (Fehentsoratse 14)

14. Ino ty fomba raike tena soa azontika anoroagne ty fankasitrahantika i Jehovah naho i Jesosy? (Henteo i sarey.)

14 Ty fomba tena soa ampisehoantika tie tena mankasitrake an’Agnahare naho i ana-dahi’ey tika, le ty fikezahantika magnampe o ndatio mba hanjare Vavolombelo i Jehovah naho ho mpanonjohy ty lia i Jesosy. (Mat. 28:19, 20) Izay zao ty raha natao i apostoly Paoly mba hanoroa’e tie nankasitrake an’Agnahare naho i Kristy reke. Nihai’e fa ty zoton’arofo i Jehovah, le ty “hamonjeagne ze karaza o ndaty iaby naho ty hahafantara iareo soa ty hamarenagne.” (1 Tim. 2:3, 4) Nikezake mafe reke mba hagnampe ndaty fara izay ty maro, mba “hisy hovonje’e ndra amy ty fomba akore ndra amy ty fomba akore.”​—1 Kor. 9:22, 23.

ANÒ ZE HAHATREAVA’O HAFALEAGNE NAHO FA MIKAROKE TY RAHA AGNATE SAONTSIN’ANGNAHARE AO

15. Arake ty Salamo 1:2, ino ty hagnampe antika ho sambatse?

15 Nirehafe ty mpanoratse i Salamo 1-ey, fa sambatse ty ndaty “tea ty lily i Jehovah” naho “misaintsaigne ty lalà’e handro halegne”, sady hotomombagne ty raha hatao’e. (Sal. 1:1-3, f.a.p) Hoe ze mpandika Baiboly raike atao tihoe Joseph Rotherham zay miomba o andine’e rehoe tie: “Toko’e hagniry mafe ty tari-dalan’Agnahare ty ndaty raike, le hipay aze, hianatse aze, hanokagne fotoagne maro mba hisaintsaignagne aze.” Hoe ka reke tie: “Naho tsy mamaky Baiboly ndra andron-draike avao aza ty ndaty raike, le ho lanilany fahatane avao ty fotoa’e.” Afake ty hahatrea hafaleagne rehe naho fa mianatse Baiboly naho manao arake ze tratse’o mba hahafantaragne ty pitsopitson-draha mahaliagne naho ty ifandrambesa i andine’e rey. Tena mahafale ty manao fikarohagne laleke ty raha am-pò o Saontsin’Agnahareo ao!

16. Ino ty hodinehentika amy ty lahatsoratse magnarake?

16 Tsy sarotse takaregne ty hamarenagne fanjaka ampianare i Jehovah antika amy ty Saontsi’e ao. Handineke ty raike amo o hamarenagne lalekeo tika amy ty lahatsoratse magnarake. Tsy ino zay fa ty miomba i tempoly ara-pagnahy lahibey i Jehovah-y, i nirehafe i Paoly amy i taratasy nisorate’e hoahy o Kristiana hebreò. Lonike rehe mba hahatrea hafaleagne naho fa mandineke o foto-kevetse iohoe.

HIRA 94 Jehovah ô, Misaotra Noho ny Teninao!

a Magnampe antika ho fale amparake ty iaignantika ty fianaragne Baiboly. Andrambesantika soa ty fanoagne izay sady magnampe antika hifandrambe maifitse amy i Raentikagne an-dagnitse agney. Hotreantika amy ty lahatsoratse toy tie ino ty hagnampe antika hahatrea ty “apohe’e, ty halava’e, ty haabo’e vaho ty halale” i Saontsin’Agnaharey.

b Henteo ty lahatsoratse manao tihoe “Faminaniagne Raike fa Ela Misy Voka’e Ama’o”, amy ty Fitalakesan-davitse Jolay 2022.

c Mba hahafantara’o tie akore ty hiomana’o amy ty raha miambake hiseho tsy ho ela, le henteo ty boke Efa Mitondra ny Fanjakan’Andriamanitra! p. 230.