Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 44

Soma Baibuli Ogyetegereze Kurungi

Soma Baibuli Ogyetegereze Kurungi

“[Mwetegereze] . . . okugaliha, nobuhango, nokuraiha, nokuhama okubiri.”​—BEF. 3:18.

EKIZINA 95 Ekyererezi Nikyeyongera

EBITURAYEGA a

1-2. Mulingo ki omurungi ogutusobora kwesomesaamu Baibuli? Bazaaho ekyokurorraho.

 OBWORUKUBA n’ogonza kugura enju, kiki ekiwakugondeze kubanza kurora otakakozere encwamu egi? Wakugondeze kurora nk’oku erukusisana aheeru honka? Hataroho kugurukyagurukya nooba nogonza kugirora aheeru n’omunda kandi orole buli kimu ekirumu. N’osobora n’okugonza kurora pulaani y’enju egi nukwo omanye nk’oku yayombekerwe. Habwokuba niija kuba eka yaawe, oba n’ogonza kwetegereza buli kimu.

2 Nitusobora kukora ekintu nikyo kimu obuturukuba nitusoma Baibuli. Omuhandiiki omu akagamba ngu Baibuli eri nk’ekyombeko ekikooto, ekiraihire, ekirumu ebisiika bingi kandi ekyombekerwe ha musingi oguhamire. Hati, nitusobora tuta kumanya kurungi ebiri omu Baibuli? Kakuba ogisoma n’oyanguhiriza, n’osobora kwega ebintu bitaito Baibuli ebyeyeta “ebyokubandizaho ebyomu bigambo ebya Ruhanga.” (Baheb. 5:12) Nk’oku kirukwetaagisa kwetegereza kurungi enju otakagiguzire, nukwo kirukukwetaagisa kuteekamu amaani kwetegereza kurungi eby’orukusoma. Omulingo omurungi ogw’okwesomesa Baibuli nukwo kumanya omulingo eby’ebaza birukukwatagana. Lengaho kumanya mananu ki ag’orukwikiririzaamu n’ensonga habwaki ogaikiririzaamu.

3. Omukwenda Paulo akatererra Abakristaayo kukora ki, kandi habwaki? (Abefeso 3:​14-19)

3 Kusobora kwetegereza Ekigambo kya Ruhanga, tusemeriire kwesomesaaho amananu agahamire. Omukwenda Paulo akatererra Abakristaayo kwesomesa kurungi Ekigambo kya Ruhanga nukwo basobole kwetegereza kurungi okugaliha, n’obuhango, n’okuraiha, n’okuhama’ okw’amananu. Kinu kyakubakonyiire kweyongera “okugumibwa” omu kwikiriza. (Soma Abefeso 3:​14-19.) Naitwe nikyo tusemeriire kukora. Leka turole omulingo tusobora kwesomesa Ekigambo kya Ruhanga kandi tukakyetegereza kurungi.

WESOMESEEHO AMANANU AGAHAMIRE

4. Kiki ekitusobora kukora kwirra haihi na Yahwe? Bazaaho ebyokurorraho.

4 Nk’Abakristaayo, titurukugonza kugarukira ha nyegesa ez’okubandizaaho zonka. Omwoyo gwa Ruhanga nigusobora kutukonyera kwetegereza ebintu “ebitarukumanywa ebya Ruhanga.” (1 Kol. 2:​9, 10) Habwaki otatandika kwesomesaaho ebintu ebirakukonyera kwirra haihi na Yahwe? Ekyokurorraho n’osobora kwesomesaaho omulingo yayolekere abaheereza be abaakara okugonza, n’omulingo kinu kirukukugumya ngu naiwe nakugonza. Ekindi, n’osobora kwesomesaaho entekaniza ey’okuramya Yahwe eyiyataireho omu Isaleri, kandi wetegereze omulingo erukusisana n’entekaniza ey’okuramya kasumi kanu. Rundi n’osobora kwesomesaaho obunabbi Yesu obuyahikiiriize omu buheereza bwe obwakaba ali omu nsi.

5. Kiki ekiwakugondeze kuseruliirizaaho rundi kwesomesaaho?

5 Ab’oruganda na banyaanya itwe abarukugonza kuseruliiriza, bakabazaaho ebintu ebimu ebibarukugonza kwesomesaaho. Ebibaabalizeeho byolekerwe omu kasanduuko “ Ebintu eby’Osobora Kwesomesaaho.” N’osobora kwegondeza omu kwesomesaaho ebintu ebyo n’okozesa Watch Tower Publications Index rundi Ekitabu Ekikonyera Abakaiso ba Yahwe Kuseruliiriza. Kwesomesa ha bintu ebihamire nikiija kugumya okwikiriza kwawe kandi kikukonyere ‘kuzoora okumanya Ruhanga.’ (Nfu. 2:​4, 5) Hati, katubazeeho amananu agahamire agatusobora kwesomesaaho.

WESOMESEEHO EKIGENDERERWA KYA RUHANGA

6. (a) Mbaganiza ki eri hagati y’entekaniza n’ekigendererwa? (b) Habwaki nitusobora kugamba ngu ekigendererwa kya Yahwe hali abantu ‘ky’ebiro n’ebiro’? (Abefeso 3:11)

6 Tekerezaaho Baibuli eky’ebazaaho ha kigendererwa kya Ruhanga. Kuba n’entekaniza nikyahukana n’okuba n’ekigendererwa. Entekaniza esisana nk’omuhanda ogurukukuhikya nambere orukugenda. Baitu, n’osobora kusanga omuhanda gufiire n’olemwa kuhika nambere orukugenda. Nitusobora kulengesaniza ekigendererwa n’ekiikaro nambere turukugonza kugenda. Nitumanya nambere turukugenda kandi nitusobora kukozesa emihanda erukwahukana kuhikayo. Kakuba omuhanda ogumu guba gufiire nitusobora kukozesa ogundi. Ekirungi kiri ngu mporampora, Yahwe aikaire natumanyisa ekigendererwa kye nakozesa Baibuli. N’asobora kukozesa emiringo erukwahukana kuhikiiriza ekigendererwa kye habwokuba “akora ebintu kuhikiiriza ekigendererwa kye.” (Nfu. 16:​4, NWT) Ebirugamu biikaraho ebiro byona. Ekigendererwa kya Yahwe nikyo kiha kandi akozere mpindahinduka ki kusobora kukihikiiriza?

7. Hanyuma ya Adamu na Hawa kujeema, Yahwe akahinduramu ata omulingo akaba naija kuhikiiriza ekigendererwa kye? (Matayo 25:34)

7 Ruhanga akagambira abantu ab’okubanza ekigendererwa ekyakaba abainiire. Akabagambira ati: “Muzalege, mukanye, muijuze ensi, mugirye; mulemege . . . byona ebinyina obwomezi” ebiri omu nsi. (Kub. 1:28) Adamu na Hawa obubaasiisire, bakaleetera abantu ekibi baitu kinu kitalemese Yahwe kuhikiiriza ekigendererwa kye. Akahinduramu omulingo arakihikiirizaamu. Ahonaaho, akacwamu ngu naija kuteekaho Obukama omu iguru obwakuhikiiriize ekigendererwa kye hali abantu n’ensi. (Soma Matayo 25:34.) Akasumi obukahikire, Yahwe akasindika Omwana we omu nsi kugambira abantu ha Bukama bunu n’okuhayo obwomeezi bwe nk’ekicunguro kubajuna omu kibi n’okufa. Hanyuma, Yesu akahumbuurwa yagaruka omu iguru kandi yafooka Omukama w’Obukama obu. Baitu haroho ebintu ebindi ebyokwesomesaaho ha kigendererwa kya Ruhanga.

Tekerezaaho akasumi bamalaika omu iguru n’abantu ab’omu nsi obubaliteranizibwa hamu omu bumu obu nibaheereza Yahwe n’obwesigwa. (Rora akacweka 8)

8. (a) Nsonga ki enkuru erukubazibwaho omu Baibuli? (b) Nk’oku kyolekerwe omu Abefeso 1:​8-11, kiki ekindi Yahwe ekyarukwija kuhikiiriza? (Rora ekisisani ekya ha kyesweko.)

8 Ensonga enkuru erukubazibwaho omu Baibuli, niyo ey’ibara lya Ruhanga kwezebwa obwalihikiiriza ekigendererwa kye hali ensi nakozesa Obukama bwe oburukulemwa Kristo. Ekigendererwa kya Yahwe tikisobora kuhinduka. Araganiize ngu naija kuhikiiriza ekiyagambiire. (Is. 46:​10, 11; Baheb. 6:​17, 18) Ensi erifooka orugonjo orurungi kandi abaijukuru ba Adamu na Hawa baligiikaramu ebiro byona. (Zab. 22:26) Baitu haroho n’ebindi Yahwe ebyarukwija kukora. Naija kuteraniza hamu abaheereza be omu iguru n’omu nsi. Kandi boona nibaija kumworobera nk’omulemi wabo. (Soma Abefeso 1:​8-11.) Mali omulingo Yahwe aliyo nahikiiriza ekigendererwa kye tigurukuhuniiriza?

WESOMESEEHO EBIRAABAHO OMU KASUMI AK’OMUMAISO

9. Obutusoma Baibuli, bintu ki ebitusobora kwega ha busumi obw’omumaiso?

9 Tekerezaaho obunabbi Yahwe obuyarangire omu rugonjo rwa Adeni oburukusangwa omu Okubanza 3:15. b Obunabbi bunu bubazaaho ebintu bibiri ebyakubaireho kandi ebyakuhikiiriize ekigendererwa kya Yahwe, baitu bukaba nibugende kuhikirra hanyuma y’emyaka nyingi. Ebintu binu nibitwarramu oruzaaro rwa Iburahimu nambere hakurugire Masiya. (Kub. 22:​15-18) Hanyuma, omu mwaka 33 Y.A.K., nk’oku kyarangirwe, Yesu akahutaazibwa ha kikongoijo. (Eng. 3:​13-15) Ekicweka eky’okumalirra eky’obunabbi bunu, bulihikirra hanyuma y’emyaka 1,000 Sitaani obwalihwerekerezebwa. (Kus. 20:​7-10) Baibuli eyongera ebazaaho ekiribaho obunyanzigwa hagati y’obulemi bwa Sitaani n’ekitebe kya Yahwe obubuliba nibuhwaho.

10. (a) Biki ebitulindiriire kurora nibibaho omu kasumi ak’omumaiso? (b) Nitusobora tuta kubyetekaniriza? (Rora obugambo obwa hansi.)

10 Tekerezaaho ebintu ebirukuhuniiriza Baibuli eby’egamba ngu biribaho. Eky’okubanza, amahanga galirangirra ngu “mirembe, busaho kabi.” (1 Bas. 5:​2, 3) Omuhito omwingi gulitandika “bwangu,” amahanga obugalitahirra amadiini goona ag’ebisuba. (Kus. 17:16) Hanyuma y’ebi, nikisobora kuba ngu omu iguru halibaho akokurorraho “akomwana womuntu . . . naizira ha bicu ebya haiguru, namani nekitiinisa ekingi.” (Mat. 24:30) Yesu alicwera abantu omusango nayahukaniza entaama n’embuzi. (Mat. 25:​31-33, 46) Kasumi ako, Sitaani naija kulengaho kuhakaniza entekaniza za Yahwe. Habwokuba anoba abaheereza ba Ruhanga ab’amananu, naija kuleetera amahanga ageteraniize hamu Baibuli ageyeta Gogi wa Magogi kubatahirra. (Ez. 38:​2, 10, 11) Omu kasumi ak’omuhito omwingi, abaseserweho amagita abaliba bakyali omu nsi balitwarwa omu iguru kweteranizaaho Yesu n’ihe rye kurwana obulemu bwa Haramagedoni. c (Mat. 24:31; Kus. 16:​14, 16) Hanyuma y’ebi, Obulemi bwa Kristo obw’Emyaka Rukumi bulitandika.​—Kus. 20:6.

Notekereza, noija kweyongera kwirrra haihi na Yahwe hanyuma y’okumwegaho kumara obuhumbi n’obuhumbi bw’emyaka? (Rora akacweka 11)

11. Omurago gw’okwomeera ebiro n’ebiro nigukukwataho guta? (Rora ekisisani.)

11 Hati tekerezaaho obusumi obw’omumaiso hanyuma y’Emyaka Rukumi. Baibuli egamba ngu Omuhangi waitu “ataire ebyaira naira omu [mitima yaitu].” (Mug. 3:11) Eki nikikwataho kita enkoragana yaawe na Yahwe? Akatabu Draw Close to Jehovah, ha rupapura 319, harumu ebigambo binu ebirukusemeza. Nihagamba ngu: “Hanyuma y’okwomeera enkumi n’enkumi, obukaikuru n’obukaikuru, obuhumbe n’obuhumbe bw’emyaka, tuliikara nitweyongera kumanya bingi ebirukukwata hali Yahwe Ruhanga kukira ebiturukumanya hati. Baitu tuliikara twine bingi eby’okumwegaho. . . . Obwomeezi obutahwaho bulibamu ebintu bingi ebirungi kandi ebirukusemeza. Baitu kwirra haihi na Yahwe nikyo kintu ekirikirrayo kimu kutuleetera okusemererwa.” Kiki ekindi ekitusobora kwesomesaaho?

TUNGA OBWIRE OROLE HAIGURU OMU IGURU

12. Nitusobora tuta kurora haiguru omu iguru? Bazaaho ekyokurorraho.

12 Ekigambo kya Ruhanga kitukonyera kumanya ebiri haiguru omu iguru nambere Yahwe aikara. (Is. 33:5) Baibuli eyoleka ebintu ebirukuhuniiriza ebirukukwata hali Yahwe, n’ekicweka ky’ekitebe kye eky’omu iguru. (Is. 6:​1-4; Dan. 7:​9, 10; Kus. 4:​1-6) Ekyokurorraho, nitusobora kusomaho ebintu ebirukuhuniiriza Ezekyeri ebiyarozere, ‘iguru obulyasukwirwe, yarora okwolekwa kwa Ruhanga.’​—Ez. 1:1.

13. Nk’oku kyolekerwe omu Abaheburaniya 4:​14-16, n’oyehurra ota hali ebi Yesu ebyarukukora omu iguru?

13 Tekerezaaho obujunanizibwa bwa Yesu nk’Omukama kandi Nyakatagara Omukuru ow’atugirra embabazi. Kuraba omuluwe nitusobora kwirra haihi ‘n’ekitebe eky’embabazi’ ekya Ruhanga, nitusaba okuganyirwa n’obukonyezi obuturukwetaaga. (Soma Abaheburaniya 4:​14-16.) Tusemeriire kutekerezaahoga ebintu Yahwe na Yesu batukoliire. Okugonza okubatwiniire kusemeriire kutuleetera kwekamba omu kuheereza Yahwe.​—2 Kol. 5:​14, 15.

Tekerezaaho okusemererwa okw’olitunga omu nsi empyaka habw’okukimanya ngu okakonyera abandi kufooka Bakaiso ba Yahwe kandi bahondezi ba Yesu. (Rora akacweka 14)

14. Kiki ekitusobora kukora kwoleka ngu nitusiima Yahwe na Yesu? (Rora ebisisani.)

14 Nitusobora kwoleka ngu nitusiima Yahwe n’Omwana we, kuraba omu kwekamba kukonyera abantu kufooka abaheereza be kandi abahondezi ba Yesu. (Mat. 28:​19, 20) Eki nikyo omukwenda Paulo yakozere kwoleka okusiima kwe hali Ruhanga na Kristo. Akaba akimanyire ngu Yahwe nagonza “abantu bona okujunwa, nokuhika omu kumanyira kimu amazima.” (1 Tim. 2:​3, 4) Akekamba omu buheereza bwe kukonyera abantu baingi nukwo ‘omu byona ajune abamu.’​—1 Kol. 9:​22, 23.

TUNGA OKUSEMERERWA OMU KWESOMESA EKIGAMBO KYA RUHANGA

15. Kusigikirra ha Zabuli 1:​2, kiki ekiratuleetera okusemererwa?

15 Obwakaba nabazaaho omuntu ow’asemeriirwe kandi omusinguzi, omuhandiiki wa Zabuli akagamba ngu “ebiragiro bya [Yahwe] nibyo bimusemeza” kandi “numwo atekereza nyamusana nekiro.” (Zab. 1:​1-3) Omuhinduzi wa Baibuli arukwetwa Joseph Rotherham akabazaaho orukarra runu ati: “Omuntu ogu agonza obuhabuzi bwa Ruhanga, abuserra kandi amara obwire nabutekerezaaho. Kakuba omuntu ogu amara ekiro atasomere Ekigambo kya Ruhanga, haluwe ekiro eki kiba kifiire busa.” Noija kwegondeza omu kwesomesa Baibuli kuraba omu kwesomesaaho ebintu ebirukuhuniiriza n’omulingo birukukwatagana n’ebindi. Mali nikisemeza muno kwesomesa Ekigambo kya Ruhanga n’obwegendereza!

16. Kiki ekiturabazaaho omu kicweka ekirukuhonderaho?

16 Ebintu Yahwe atwegesa kuraba omu Baibuli tibigumire kwetegereza. Omu kicweka ekirukuhonderaho, nitwija kurora gamu h’amananu agahamire kandi egi niyo yekaru ya Yahwe ey’eby’omwoyo Paulo eyiyabalizeeho omu bbaruha ye hali Abakristaayo Abaheburaniya. Noija kutunga okusemererwa kwingi obworaaba n’oyesomesaaho amananu ganu.

EKIZINA 94 Nitusiima habw’Ekigambo kya Ruhanga

a Kwesomesa Baibuli nikisobora kutuleetera okusemererwa kandi kitwiriza haihi na Isiitwe ow’omu iguru. Omu kicweka kinu, nitwija kurora omulingo tusobora kwetegereza okugaliha, n’obuhango, n’okuraiha, n’okuhama kw’Ekigambo kya Ruhanga.

b Rora ekicweka “Obunabbi obw’Okubanza omu Baibuli, Nibukukwataho Buta?” omu Omunaara gw’Omulinzi ogwa Julaayi 2022.

c Kumanya omulingo osobora kwetekaniriza ebintu ebirabaho omu kasumi ak’omumaiso, rora ekitabu God’s Kingdom Rules! rup. 230.