Bul ɓil ɓe

Bul kluuri wããren wo

HADGE 44

Frug wer wããre Baa go de woore

Frug wer wããre Baa go de woore

‛Da’ wer go ne diy ɓe, ne pããge ɓe, ne kuɗum ɓe lan ne gẽẽre ɓe.’—EFE. 3:18.

SIŊ 95 La lumière s’intensifie

KLUURI HADGE NO a

1-2. Ɗeŋ maaga daŋ go maa jaŋ Bible, lan maa frug nen ɓe diŋ maylà? Naa wer ɓe.

 ƊIG ba doo ga ndo de maŋ ɗiggi maa yee tiŋ noga bay wa ɗa. Ndo de ko mayse go taŋgu maaga ndo maŋ ɗiggi sen ne? Diŋ foto tiŋn tawa tu yawlà? Sen go tinoo tu ga ndo joŋ de sãy woge ko tiŋn go de nen ɓo ɗa; ndo kii ti ɓe go koge ɓe de woore, kal ɓil ɓe, raŋ carge ɓil ɓe maa ko fẽẽre maaga wo ni go de woore. Maapo ndo wii jag jobo maaga hay ko ɓo’ge wer tiŋ no, maa koge ga à hay boon booge là. Sen go tinoo tu ga ndo de sãy da’ wer go ne tiŋ maaga ndo da yeege ɓe go de woore.

2 Naa joŋ doo sen ne taw taw lay, de maaga naa jaŋ Bible, lan frug nen ɓe mono. Jee kiɗ wer fẽẽre ti Bible ngaɓ wããre maa ɓil Bible doo “tiŋ maa kluu debaŋ, de mahol ti de gẽẽre, de ɓo’ wer gesiŋ kuɗum lay. Dayso naa da’ wer go ne wããre maa ɓil Biblen de woore na da’ge là? Hayga ndo yaŋ jaŋge ɓe deparday no, ndo laa diŋ wer fẽẽre maa mẽ’ mẽ’ wo tawa, wer “re maga [ndo] le go de had sen taŋgu” (Heb. 5:12). Doo maaga ndo kal ɓil tiŋn maa koge ɓe go de woore ne mono, frug nen Wããre diŋ maa laa wer go ne hẽn de woore lay. Maa da’ wer go ne Bible de woore mono, ko ɗeŋ maaga wããre maa ɓil ɓen wo de jag nen see kããra jagge la mono. Kiɗ diŋ maa laa wer ne cwãy maaga ndo hã ɓil ti ɓaara mo tawa wa, amaa kiɗ maa koge wer mayse ga ndo hã ɓil ti ɓaara la lay.

3. Apotre Pol jor glog hẽẽre ɓe krétiyẽ wo maa joŋ mayselà, day wer mayselà (Efes wo 3:​14-19)?

3 Maa laa wer go ne Wããre Baa de woore mono, naa de hay had frug wer fẽẽre maa de gayri wo. Apotre Pol jor glog hẽẽre ɓe krétiyẽ wo ga á mo frug wo nen wããre Baa de woore nen maaga á mo “da’ [wo] wer go ne diy, ne pããge, ne kuɗum lan ne gẽẽre” cwãy no. Doo sen ne kay saara de hay joŋ yaŋ de “laa cẽw gesiŋ, lan de tõɗ kããge gesiŋ kiŋ” ti hãge ɓil ɓaara” (Jaŋ Efes wo 3:​14-19). Naa mo joŋ doo sen ne lay no. Naa ko maaga à frug nen Wããre Baa na fruggi maa laa wer go ne hẽn de woore là.

FRUG NEN CWÃY MAA ƁIL BIBLEN WO KUƊUM KUƊUM

4. Naa joŋ diŋ mayse maa ya’ge see Jeofa mbaŋ là? Hã saɓlaŋ po wo ɗa.

4 Naa krétiyẽ, naa taw bay diŋ de laa wer ne hadge maa gus gus wo tawa wa. De kayge nenterse Baa mono, naa laa wer ne “fen maga le nen ɗiggi Baa kuɗum” (1 Kor. 2:​9, 10). Wer mayse ga ndo tĩĩ ba wer frug nen Wããre Baa boŋ ɓo maa ya’ge see Baa mbaŋ ga ne? Ndo da we no, frug nen wããre maa ko maaga á naa nen dage ɓen go see jar maaga hay wo joŋ peele ne hẽn ɓaa na naage là, lan maa ko maaga á go de naage ɓe see ɓo na naage lay là. Ndo da we pa no, kiɗ maaga Jeofa hay da ga jar Israyel mo goŋ wo se goŋge là, ni ndo tab ne de ɗeŋ maaga á da ga naa mo hay goŋ sege wara de ɓe mono. Noga pa, frug nen profesi maaga Yeso bag jag ɓaara go de maaga á hay gesiŋ la mono, lan ti joŋre siigi wããre Baa ɓe mono.

5. Fẽn po yaŋ maaga ndo da frug wer ɓe ti fruggi nen wããre Baa maaga ndo boŋ ɓo?

5 À wii jag jar po maaga frug wo nen Bible tum ti fẽẽre maaga á wo de sãy kiɗ rage ti ɓil Wããre Baa mono. À da’ tee fẽẽre maaga á ngaɓ wo ɓil ngeel maa de gaɗge “ Fẽẽre maaga ndo frug wer ɓaara boŋ ɓo.” Hayga ndo joŋ joŋre we de “Index des publications des Témoins de Jéhovah” noga de “Guide de recherche pour les Témoins de Jéhovah” no, ndo da’ fruygi yaŋ wer fruggi nen wããre Baa ɓon debaŋ. Fruggi nen wããre Baa kuɗum kuɗum ya’ hãge ɓil yaŋ ciŋ, lan kay mo yaŋ maa “da’ koge mani Baa” no (Jõõ. 2:​4, 5). Patala naa ko wee cwãy po maaga wo ɓil Bible ga naa frug wer ɓaara ɗa.

ƊIG TI FẼẼRE MAAGA BAA WÃÃ GA SE JOŊ RAGE MONO

6. (a) Sar maa ti holaŋ ɗeŋ joŋre wo ɗiggi maa joŋ mopo diŋ maylà? (b) Wer mayse ga à wãã ga ɗiggi Jeofa ti jar téebeere lan ti sir diŋ “maa tum” là (Efes wo 3:11)?

6 Naa maŋ ba saɓlaŋ ti maaga Bible wãã ti ɗiggi Baa ɗa (fẽn maaga Baa da joŋge ɓe). Ɗeŋ joŋre sar de ɗiggi maa joŋge ɓe no. Ɗeŋ joŋre diŋ doo faage maaga jobo maŋ maa woge ti ngeel po. Hayga mopo caa faagen we go no, jee sen day go ti ngeel maaga se hay da woge ni ga so. Ɗiggi maa joŋ mopo de ngaɓge diŋ de ngeel maaga á da woge ni mono. Á de ko ngeel maaga se da woge ni mono, amaa faagen bay go ti’ wa. Faage maa po yaŋ go de caage no, se maŋ maa tigriŋ. De el ɓen diŋ ga Jeofa see de ngaɓ “fẽẽre maaga se da joŋ rage maa tum” ne naa ɓil Bible mẽ’ mẽ’ẽ (Efes wo 3:11). À mo joŋ ba joŋge ne, “á joŋ mayse la ɓuy maa bag jag fẽn maaga se da joŋge ɓe go; koh jee joŋ hãyhãyn dra’a” (Jõõ. 16:4). Day fẽẽre maaga Jeofa bag jag ɓaara go joŋ ge wo maa tum. Fẽn maaga Jeofa da joŋge ɓe diŋ mayse so là? Á joŋ diŋ may maa bag jag ɓe go là?

7. Blam maaga jar téebeere maa taŋgun ngiɗ wo faale ne Baa mono, Jeofa fer coo ɗeŋ maaga se bag jag ɗiggi ɓe go na cooge là (Matiye 25:34)?

7 Baa hay sii ɗiggi maaga se de ɓe see jar téebeere maa taŋgun wo ne hara. Á hay ‘tes wo, jaw wo, baa wo tamsir go, wãã wo wããre ɓe’ (Tĩĩ. 1:28). De maaga Adam wo de Efa ngiɗ wo faale ne Baa mono, ɓlagge kal yoo jar téebeere wo. Amaa sen dig Jeofa maa bag jag ɗiggi ɓe go ga. Á coo ɗeŋ maaga se bag jag ɗiggi ɓe sen go. Deparday tu mono, á laa Twaywaŋ po le ciŋ maa bag jag ɗiggi maa taŋgu see jar téebeere wo lan see sirn go (Jaŋ Matiye 25:34). Wer dage maaga á da naa mono, Jeofa ɓo’ jag mbarga ɓen le go gesiŋ ti tamsir la maa sii wããre ne jar ti Twaywaŋ se no, lan maa hã tenen ɓe go, maa coo naa le go jag ɓlagge wo de húulí no. Blam sen Jeofa bir Yeso wo go ciŋ maaga á mo hay Waŋ ti Twaywaŋ maa ni Baa no. Amaa fẽẽre maaga Baa da joŋ rage ga à nen ɗiggi ti ɓaara mbaara deŋe.

Ɗig ba mbo ti wur maaga jar peele Baa maa ciŋ wo, de jar téebeere maa gesiŋ wo la, kol wo go ɓuy de deele peel Jeofa ɗa! (Ko paragraf 8)

8. (a) Kluu wããre maa ɓil Biblen diŋ maylà? (b) Doo maaga á de wããge ɓil Efes wo 1:​8-11 mono, Jeofa bag ge jag mayse wo go pa là? (Ko foto maa faale kefder no.)

8 Kluu wããre maa ɓil Biblen diŋ ga ɗuu Jeofa joŋ ge go de fããge de maaga á bag jag ɗiggi ɓe we go gesiŋ la no. Ɗiggi ɓe sen bag jag diŋ wer Twaywaŋ maaga Waŋ ɓen diŋ Yeso mono. Fẽẽre maaga Jeofa da joŋ rage bay wo de cooge wa. Á wãã ga maysela ɓuy bag jag go ti ngeel ɓe doo maaga se hay wããn ne no (Esa. 46:​10, 11; Heb. 6:​17, 18). Sir kol ge go diŋ paradis. Weere Adam maaga bay wo de ɓlagge see wa, wo de deele lay “joŋ ge wo yaŋ tenen ti’ tum de fruygi” (Siŋ. 22:​26, [TMN]). Amaa Jeofa da bagge go bay diŋ jag fẽn sen la tawa wa. Dage ɓe maa kluun diŋ ga se tay weere se maa ciŋn wo de maa gesiŋn la wo go ti kẽẽ boŋ. Wosela ɓuy, le ciŋ noga gesiŋ la yãã ge yaŋ ga Jeofa diŋ Waŋ fẽẽren ɓuy (Jaŋ Efes wo 1:​8-11). Ɗeŋ maaga Jeofa bag jag ɗiggi ɓe wo go bay ba ngel moge wa?

ƊIG TI NAW ƁO MAA PEELN DEBAŊ

9. Maaga naa jaŋ Bible mono, naa ko ngeel maa peeln na koge là?

9 Ko ba profesi maaga Jeofa wãã ne le ɓil pay maa Edeŋ doo maaga á de yerge ɓil Tĩĩgi were 3:15 ɗa. b Profesi sen ngaɓ fẽẽre maaga de hresge wo maaga Jeofa mo bag jag ɗiggi ɓe sen go mono. Amaa fẽẽre sen de hay hresge wo kiŋgi blam ndar puri. Yoo fẽẽre sen wo mono, wer maa ni Abraham ga Mesin de nduu gi le ni, ni lay (Tĩĩ. 22:​15-18) Nen kiŋgi maa 33 N.W.N mono, à loŋ Yeso ɓaale doo maaga á hay go de wããge ne no (Joŋre 3:​13-15). Fẽn maaga hresge blam taw diŋ ɗreɗge ti Manhúulí go. Kiŋgi de gwa’ge ne sen de daŋ 1000 (Naa. 20:​7-10). Bible ngaɓ fẽẽre po wo debaŋ ga hresge wo de maaga hee maa ti holaŋ tamsir maa ni Manhúulín wo de tayge maa ni Baan day we go ti tawgeti ɓen no.

10. (a) Fẽẽre maaga naa de gor rage diŋ mayse wo là? (b) Naa knẽ’ ɗiggi naa lan jiili naa go peel bol na knẽ’ge là? (Ko ngeel naa wer maa gesiŋ no.)

10 Naa ɗig ba ti fẽẽre maaga Bible de wãã rage mo ɗa. Taŋgu, jar maa ti tamsir wãã ge wo yaŋ ga “ngeel go patala desãy jam so!” (1 Tes. 5:​2, 3). “Brus tu,” wur maa de hãã debaŋn tĩĩ ge wer de maaga jar maa ti tamsir le’ wo jag-Baa maaga bay wo ti ngeel ɓe wa wo mono (Naa. 17:16). Blam sen mono, maapo fẽn mbuɗgi maa kluu joŋ ge yaŋ ti “Wel je Táabay le age ti swaare ma ciŋ le de egre, de gragge de wore debaŋ do waŋ no [ . . . ] no” (Mat. 24:30). Yeso caa ge kiida jar maa ti tamsir la yaŋ, caa ɓil sããren wo go de ɓẽẽren wo no (Mat. 25:​31-33, 46). Amaa ane, Manhúulí joŋ ge bay de men joŋre maa ɓen wa ɗa. Werga á bay de sãy jar maa ni Baan wo ti wa has so mono, á srog ge wer jar maa ti tamsir wo yaŋ, ga Bible ɗe ra ga Gog, ɓi sir Magog, maa le’ jar maaga goŋ wo Jeofa ti ngeel ɓe mono (Ese. 38:​2, 10, 11). De ngar ngeel po ta’ mono, à tay ge jar maaga nenterse Baa de sreŋ rage ga hay wo gesiŋ la ɗa, wo go ciŋ ti jeŋ Yeso de jar peele Baa wo maa joŋ durgi Armagedoŋ, ga wur maa de hãã debaŋn taw ti go de ɓe mono c (Mat. 24:31; Naa. 16:​14, 16). Kiŋgi maa ndar maa ni Yeson tĩĩ wer ge na blam sen kway so—Naa. 20:6.

Ndo ko see ɓo go see Jeofa mbaŋ na koge blam maaga ndo joŋ kiŋgi we go milyar pur had fẽẽre ti ɓe la! (Ko paragraf 11)

11. Ɗiggi tenen maa tumn da wããge mo na ga hãylà? Ko foton lay.

11 Day patala ɗig ti naw maa peeln doo ga kiŋgi maa ndarn go de tawge ɗa. Bible wãã ga jee caa naan “ɓo’ ɗiggi ngeel ma tumn ne [naa] jiili” (Ekl. 3:11). Ɗig ba mbo ti maaga sen kay mo maa ya’ge see Jeofa mo ɗa. Kefder “Approchez-vous de Jéhovah” wãã wããre po maa du’ jiili naa ti paaje 19 ga: “Blam maaga naa joŋ kiŋgi we go kis kis puri, ndar puri, miliyoŋ pur noga miliyar pur no, naa da’ wer yaŋ go ne Jeofa debaŋ de daŋ maa wara no. Amaa naa joŋ ge mbe tum had fẽẽre ti ɓe. . . . Woore, lan cõõre paradis ɗig go do naa ɓuy ga—fẽn maaga joŋ ge mbe go tum de daŋ fẽẽre maa lan wo ɓuy diŋ ya’ge see Jeofa.” Day pa mono, naa de kiɗ wer diŋ ne mayse maa tigriŋ wo de maaga naa tum de frug nen Wããre Baa mo là?

MAŊ NEN ƁO CIŊ HÃÃ KO NGEEL MAA CIŊ NO

12. Naa maŋ nen ciŋ hãã ko ngeel maa ciŋn na maŋge là? Hã saɓlaŋ po boŋ ɗa.

12 Wããre Baa wãã ne naa ti ngeel “hayle [Jeofa le] ciŋ” mẽ’ẽ (Esa. 33:5). Bible ngaɓ fẽẽre maaga ngel wo naa ne naa ti Jeofa lan ti caage ɓil tayge maa ɓe maa ciŋ no (Esa. 6:​1-4; Dan. 7:​9, 10; Naa. 4:​1-6). Naa da we naa jaŋ wããre ti fẽẽre maaga ngel wo jar ga Esekiyel ko ra de maaga “Ngeel ma ciŋ kal bulgi go, Baa kal ndar nen fẽẽre mbuɗgi wo [ne hẽn mono]”—Ese. 1:1.

13. Doo maaga á de naa wer ɓil Hebre wo 4:​14-16 ne mono, mayse co jag ɓo ti joŋre maaga Yeso le de joŋge ɓe ciŋ mo là?

13 Ɗig ba mbo ti joŋre maaga Yeso le de joŋge ɓe ciŋ ne naa doo Waŋ, lan doo jee siɗ jag maa kluu ɗa pa. Wer ɓe, naa de kããge maaga naa ya’ see “paale maga Baa je ma woo jar de hayle ti ɓe” de tosge ɓe, de joŋge kamkam wo de wii kayge “tum tum” (Jaŋ Hebre wo 4:​14-16). Naa men naw go hresge boŋ bay ɗiggi ti fẽn maaga Jeofa wo de Yeso wo go de joŋge ne naa, lan ti fẽn maaga á wo le de joŋge ne naa ciŋ wa. Dage maaga á da wo naa de hay du’ jiili naa debaŋ, lan de hay srog glog naa maa baa wùu ti joŋge peele ne Baa—2 Kor. 5:​14, 15.

Ɗig ba mbo ti fruygi maaga ndo da’ ge ti paradis mo ɗa; ndo de koge ga ndo kay jar maaga á mo kol wo go sedeewa Jeofa, lan jar maa wer Yeso! (Ko paragraf 14)

14. Fẽn po boŋ yoo maa tigriŋ wo ga naa joŋ ne maa joŋ suse’ ne Jeofa wo de Yeso diŋ mayselà? (Ko foton lay.)

14 Ɗeŋ po boŋ ga daŋ go yoo maa tigriŋ wo ga naa joŋ suse’ ne Baa wo de Yeso de ɓe diŋ kayge jar maaga á mo kol wo go sedeewa Jeofa, lan jar maa wer Yeso (Mat. 28:​19, 20). Apotre Pol joŋ suse’ ne Baa wo de Kris na de ɗeŋ se no. Á hay de koge ga dage Jeofa diŋ ga “jar ɓuy mo yãã wo go, day mo ko wo cwãy no” (1 Tim. 2:​3, 4). Á joŋ joŋre de bon debaŋ ti siigi wããre Baa maa kay jar ngaɓa maa yãã jar po wo go yoo ɓaara mbag tõ’õ”—1 Kor. 9:​22, 23.

DA’ FRUYGI TI FRUGGI NEN WÃÃRE BAA

15. Doo maaga naa da’ ɓil Siŋ wora 1:2 ne mono, fruy naa diŋ mayselà?

15 Jee yer Siŋ wora maa 1 ngaɓ jee maa de da’ see ɓe doo jobo maaga “da’ fruygi ma ɓen diŋ ɓil jag liŋgi mani [Jeofa] no”, lan “ ɗig ti jag liŋgi ɓen de ceeg de suñ lay!” (Siŋ wora 1:​1-3;). Josef Roterham, jee kol Bible go jag maa tigriŋ naa wer verse sen wo ɓil kefder ɓe maaga kluu ɓen ga Studies in the Psalms. Á wãã ga “yaŋ maa ni Baan hay joŋ wo de cõõre jag jee jaŋge ɓe, hãã nen maaga á de hay kiɗ wer ɓaara, hay frug wer ɓaara, lan hay ig ɗiggi ti ɓaara debaŋ.” Á wãã pa ga “jee jaŋgen men naw we go hresge boŋ bay jaŋge ɓe no, wur maa sen go de basge basge”. Hayga ndo yaŋ kiɗ wer ne fẽẽre maa mẽ’ mẽ’ ga wo ɓil Bible, ga ndo kiɗ maa koge á wo de jagge see kããra na jagge la no, jaŋge Wããre le’ cõõre yaŋ mo jag debaŋe. Ko ba mbo fruygi maaga ndo da’ wer fruggi wer Wããre Baa go ti diy ɓen ɓuy mo ɗa!

16. Naa ko wo ɓil hadge maa peel wo là diŋ maylà?

16 Cwãy maa de woore wo ga Jeofa had ra ne naa bay wo de gayri debaŋ ga naa laa wer ɓaara ga wa. Ɓil hadge maa peeln wo la, naa ko cwãy po yaŋ boŋ yoo maa tigriŋ wo ga laa wer de gayri debaŋ—Tiŋ-Baa maa kluu maa ti nenterse maa ni Jeofa no, ga apotre Pol wãã ti ɓe ɓil kefder maaga á yer ne weere hebre wo mono. Nen da ga fruggi wer wããre sen mo hã fruygi mo debaŋ.

SIŊ 94 Merci Jéhovah, pour ta parole

a Fruggi wer Wããre Baa hã fruygi ne naa ti naw naa ɓuy. Á kay naa, lan ya’ naa see Pan naa maa ciŋ no. Ɓil hadge sen la naa ko maaga naa frug wer “diy, pããge, kuɗum lan gẽẽre” Wããre Baa na fruggi la yaŋ.

b Ko artikle “Une prophétie ancienne de la plus haute importance pour toi” ɓil Ngeel gor ti jare maa nen Few Gumugi 2022.

c Ko ɗeŋ maaga ndo bag jag see ɓo go see fẽẽre maaga joŋ wo hẽẽne ga a ge wo le ti naw maa peel mono, jaŋ kefder Le Royaume de Dieu en action! p. 230.