1-2. Idjerhe oyoyovwin vọ yen e se vwo yono Baibol na? Djudje rọyen.

 VWẸ ẹwẹn roro nẹ wọ guọnọ dẹ uwevwin ọvo. Die yen wọ guọnọ mrẹ tavwen wo ki brorhiẹn? Uhoho rẹ obaro uwevwin na ọvo? Aphro herọ-ọ wọ guọnọ rhiẹromrẹ uwevwin na rere wọ je yan riariẹ, ro evunrẹ uwevwin na, je frẹkotọ ni ubruwevwin na eje. Wọ sa tobọ ni uhoho re si phiyọ ọbe ro shekpahen obo ra bọn uwevwin na wan. O muẹro dẹn nẹ wọ cha nabọ ni uwevwin na eje tavwen wọ ke dẹ.

² E ji se ru ọtiọyen siẹrẹ e de yono Baibol na. Ohwo ọvo ro yono Baibol na kodo tare nẹ “Baibol na pha kerẹ uwevwin rọ pha rhuarho, rọ ji kpenu gogorogo rẹ uchivwo rọyen nabọ ro otọ.” Ọtiọyena, kẹ mavọ yen avwnare sa vwọ riẹn evuẹ rehẹ Baibol na? Wo de brokpakpa se, ọ sa dianẹ erọnvwọn elọlọhọ ọvo yen wo che yono kpahen​—kọyen “erọnvwọn rẹsosuọ rẹ eta efuanfon rẹ Ọghẹnẹ.” (Hib 5:12) Ukperẹ ọtiọyen, kerẹ uwevwin ra ta ota kpahen siẹvure na, ro “evun rọyen” frẹkotọ yono Baibol na ji vwo ẹruọ rọyen. Idjerhe oyoyovwin ọvo re vwo yono Baibol na yen e vwo roro kpahan oborẹ evuẹ sansan rehẹ Baibol na vwo churobo si ohwohwo. Ọ dia oborẹ wo segbuyota ọvo yen wọ cha davwẹngba vwo vwo ẹruọ rọye-en, ẹkẹvuọvo oboresorọ wo vwo se ayen gbuyota.

3. Die yen Ọyinkọn Pọl vuẹ Inenikristi nẹ ayen ru, kẹ diesorọ? (Ẹfesọs 3:​14-19)

³ A vwọ nabọ vwo ẹruọ rẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ, ofori nẹ e yono kpahen iyota ikokodo rehẹ Baibol na. Ọyinkọn Pọl vuẹ iniọvo re dia Inenikristi nẹ ayen nabọ fuẹrẹn Ota rẹ Ọghẹnẹ rere  ayen sa vwọ “nabọ vwo ẹruọ rẹ ohẹhẹre, ugrongron, enuẹra kugbe ukokodo” rọyen. Ọnana cha nẹrhẹ ayen “tan awọ muotọ ji mudia vwẹ enu rẹ uchivwo” rẹ esegbuyota rayen. (Se Ẹfesọs 3:​14-19.) Ofori nẹ e ji ru ọtiọyen. E jẹ a ta ota kpahen obo re se vwo yono Ota rẹ Ọghẹne kodophiyọ je nabọ vwo ẹruọ rọyen.

4. Die yen avwanre se ru e se vwo sikẹrẹ Jihova phiyọ? Djudje evo.

⁴ O dia iyono elọlọhọ rehẹ Baibol na ọvo yen ofori nẹ Inenikristi vwo ẹruọ rọye-en. Womarẹ ukẹcha rẹ ẹwẹn ọfuanfon rẹ Ọghẹnẹ, avwanre ji vwo owenvwe re vwo yono “erọnvwọn ikokodo rẹ Ọghẹnẹ.” (1Kọ 2:​9, 10) O rhe fo nẹ wo ton uyono ri Baibol romobọ rọ cha nẹrhẹ wo sikẹrẹ Jihova phiyọ? Kerẹ udje, wọ sa hiẹ kodo wọ mrẹ oborẹ Jihova dje ẹguọnọ kẹ idibo rọyen rẹ ọke awanre kugbe oborẹ ọnana vwo djephia nẹ o ji vwo ẹguọnọ wẹn. Wo se yono kpahen oborẹ Jihova guọnọre nẹ ihwo rẹ Izrẹl ga ọyen wan vwẹ ọke awanre je vwọ wanvwe obo rọ guọnọre nẹ a ga ọyen wan nonẹna. Wo ji se ru uyono okokodo kpahen aroẹmrẹ sansan ri rugba vwẹ akpeyeren vẹ iruo aghwoghwo ri Jesu vwẹ otọrakpọ na.

5. O vwo uyovwinrota ọvo wọ guọnọ ru ehiahiẹ kpahen vwẹ uyono romobọ wẹn?

⁵ Ihwo evo re nabọ muomaphiyọ uyono ri Baibol na djunute erọnvwọn evo rẹ ayen je guọnọ riẹn kodophiyọ. Erọnvwọn evo rẹ ayen ta ota kpahen hẹ ekpeti na “ Iyovwinreta re se Vwo ru Uyono Romobọ.” Oma cha nabọ vwerhen owẹ siẹrẹ wo de yono kpahen iyovwinrota nana womarẹ Watch Tower Publications Index yẹrẹ Research Guide for Jehovah’s Witnesses. Uvi rẹ uyono ri Baibol romobọ sa bọn esegbuyota wẹn gan je cha wẹ uko vwọ “mrẹ erianriẹn rẹ Ọghẹnẹ.” (Isẹ 2:​4, 5) Enẹna e ja ta ota kpahen uyono ri Baibol evo re pha kokodo ra sa hiẹ guọnọ.

6. (a) Ofẹnẹ vọ yen herọ vwẹ uvwre rẹ ọrhuẹrẹphiyotọ vẹ ọhọre? (b) Diesorọ a sa vwọ tanẹ ọhọre ri Jihova vwọ kẹ ihworakpọ vẹ otọrakpọ na cha dia “bẹdẹ”? (Ẹfesọs 3:11)

⁶ Kerẹ udje roro kpahen oborẹ Baibol na  ta kpahen ọhọre rẹ Ọghẹnẹ. Ofẹnẹ rode herọ vwẹ uvwrẹ rẹ ọrhuẹrẹphiyotọ vẹ ọhọre. Ọrhuẹrẹphiyotọ pha kerẹ idjerhe ro se sun ohwo kpo asan ra ra. Jẹ, ọrhuẹrẹphiyotọ ọtiọyena se shefia siẹrẹ orọnvwọn ọvo da dia oshegberudion vwẹ idjerhe na. Ẹkẹvuọvo ọhọre tẹnroviẹ asan ra guọnọ ra na dẹn. Avwanre riẹn asan rẹ avwanre ra dede nẹ o ghwe vwo idjerhe ọvo kiriguo ra rhuẹrẹphiyọ ra sa wan fio-o. Siẹrẹ oshegberudion da hẹ idjerhe ọvo, a sa wan ọfa. A kpẹvwẹ Jihova nẹ ememerha yen o dje “ọhọre ri bẹdẹ” rọyen rọhẹ Baibol na kẹ avwanre. (Ẹf 3:11.) Jihova vwo idjerhe sansan ro se vwo ru ọhọre rọyen gba kidie Ọ “ma emu na ejobi vwọ kẹ” ọhọre rọyen. (Isẹ 16:4) Oborẹ Jihova ruru eje cha dia bẹdẹ. Die yen ọhọre ri Jihova, kẹ ewene vọ yen o ruru ọhọre rọyen se vwo rugba?

7. Adam vẹ Ivi vwo gbevwọso nu, mavọ yen Jihova ru ewene phiyọ obo ro che vwo ru ọhọre rọyen gba? (Matiu 25:34)

⁷ Ọghẹnẹ vuẹ Adam vẹ Ivi ọhore ro vwo kpahen ayen. Ọ vuẹ ayen nẹ “We vwiẹ ri we bun phihọ, re wa vọn akpọ na, ru we phio kparobọ, kugbe re we vwo ogangan vwẹ enu . . . ri kemu kemu rọ yan” vwẹ otọrakpọ na. (Jẹ 1:28) Adam vẹ Ivi gbevwọso Jihova rọ nẹrhẹ ihworakpọ eje rhe dia irumwemu, ẹkẹvuọvo ọnana da Jihova obọ ji ro vwo jẹ ọhọre rọyen eruo gba-a. O de ru ewene phiyọ obo ro se vwo ru ọhọre rọyen gba. Vwẹ ugege yena, Jihova de brorhiẹn rọ vwọ vwẹ Uvie ọvo mu vwẹ odjuvwu rọ cha nẹrhẹ ọhọre ro vwo kẹ ihworakpọ vẹ otọrakpọ na ẹsosuọ rugba. (Se Matiu 25:34.) Ọke ro bruphiyọ vwo te, ẹguọnọ de mu Jihova vwo ji ọmọkpako rọyen rhe otọrakpọ na rere o yono ihwo kpahen Uvie na je vwẹ arhọ rọyen vwọ tan avwanre nẹ umwemwu vẹ ughwu. Ọyena vwọ wan nu, ọ da rhọvwọn Jesu kpo odjuvwu rere o sun kerẹ Ovie rẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ. Ẹkẹvuọvo o ji vwo erọnvwọn efa ro fori nẹ e yono kpahen ọhọre rẹ Ọghẹnẹ.

8. (a) Die yen uyovwinrota re mu Baibol na kpahen? (b) Kirobo rẹ Ẹfesọs 1:​8-11 djere, erọnvwọn efa vọ yen Jihova ji che rugba? (Ni uhoho rọhẹ opharo ọbe na)

⁸ Uyovwinrota re mu Baibol na kpahen yen, orufon rẹ odẹ ri Jihova womarẹ ọ cha vwọ reyọ Uvie rọyen ri Kristi suẹn re na, vwo ru ọhọre rọyen vwẹ otọrakpọ na gba. Emu vuọvo che se wene ọhọre ri Jihova-a. Ọ kẹ avwanre imuẹro nẹ ota rọyen eje che rugba. (Aiz 46:​10, 11; Hib 6:​17, 18) Ọke vwọ yanran na, otọrakpọ na che hirhe phiyọ iparadaisi rẹ emọ rẹ Adam vẹ Ivi re dia evwata re je gba cha “dia bẹdẹ.” (Un 22:26) O ji vwo erọnvwọn efa re rho vrẹ enana ri Jihova che rugba. O ji che ruo rere emama rọyen rehẹ odjuvwu vẹ e rehẹ otọrakpọ vwo vwo uvi oyerinkugbe. Ọnana da rhe phia re, Jihova kọ cha dia Osun rẹ emama eje rehẹ odjuvwu vẹ e rehẹ otọrakpọ na. (Se Ẹfesọs 1:​8-11.) Oborẹ Ọghẹnẹ wan ruẹ ọhọre rọyen gba na rhe gbe we unu?

9. Mavọ yen isese ri Baibol na sa vwọ cha avwanre uko vwọ riẹn obo re cha phia vwẹ obaro na?

⁹ Roro kpahen aroẹmrẹ ri Jihova ta ota kpahen vwẹ ogba rẹ Idẹn, re si phiyọ Jẹnẹsis 3:15. b Aroẹmrẹ nana djunute erọnvwọn buebun ri che ru orugba rẹ ọhọre rẹ Ọghẹnẹ, ẹkẹvuọvo ikpe uriorin buebun cha wan tavwen i ki rhi rugba. Kerẹ udje, Jihova ve kẹ Ebraham nẹ uvwiẹ rọyen yen Mesaya na che nurhe. (Jẹ 22:​15-18) Ọtiọyena, vwẹ ukpe ri 33 C.E., a da rhọvwọ Jesu uchukowọ kirobo ra mraro rọyen phiyotọ. (Iru 3:​13-15) Ọ je cha vrẹ ẹgbukpe 1,000 tavwen ẹbẹre rọ koba rẹ aroẹmrẹ na rọ dia ẹghwiẹ rẹ uyovwin rẹ  Eshu na ki che rugba. (Ẹvw 20:​7-10) Eghrẹn rọhẹ uvwre rẹ akpọ rẹ Eshu nana vẹ ukoko ri Jihova vwo kpo oba re na, Baibol na ta ota kpahen erọnvwọn efa re cha phia.

10. (a) Die yen cha phia kẹrẹkpẹ vwẹ obaro na? (b) Idjerhe vọ yen e se vwo muegbe rẹ ubiudu vẹ ẹwẹn rẹ avwanre? (Ni eta rehẹ obotọ na.)

¹⁰ Roro kpahen erọnvwọn ri che kpogho akpọ na ri Baibol na mraro rọyen phiyotọ nẹ e cha phia. Ẹsosuọ ẹgborho na che kperi ukperi rẹ “ufuoma kugbe ofuvwegbe!” (1Tẹ 5:​2, 3) “Siẹvuọvo na,” ukpokpogho rode na kọ cha tonphiyọ ọke rẹ ẹgborho na da vwọso ẹga rẹ efian eje. (Ẹvw 17:16) Ọnana da wan nu, ọ sa dianẹ a cha “mrẹ Ọmọ rẹ ohwo rọ cha vwevunrẹ evwru rẹ odjuvwu na, vẹ ogangan kugbe urinrin rode” vwẹ idjerhe rẹ igbevwunu. (Mt 24:30) Jesu che guẹdjọ rẹ ihwo je hẹriẹ igodẹ nẹ ẹvwe. (Mt 25:​31-33, 46) Dedena, Idẹbono cha dobọ rẹ ẹvwọsuọ rọyen ji-i. Fikirẹ utuoma ọgangan rọhẹ ẹwẹn rọyen, kọ cha reyọ okugbe rẹ ẹgborho na ri Baibol na seri nẹ Gọg, rọhẹ otọ ri Magọg vwọso ihwo rẹ Ọghẹnẹ. (Izi 38:​2, 10, 11) Vwẹ uvwre rẹ ọke nana, ke che koko uchekotọ rẹ ihwo ra jẹreyọ re jehẹ otọrakpọ na kpo odjuvwu re kuomagbe Kristi vẹ emekashe na vwẹ ohọnre rẹ Amagidọn, rọ cha dia oba rẹ ukpokpogho rode na. c (Mt 24:31; Ẹvw 16:​14, 16) Ọnana da wan nu, Usuon rẹ Ẹgbukpe Uriorin ri Kristi na kọ cha tonphiyọ.​—Ẹvw 20:6.

11. Die yen eyeren ri bẹdẹ na mudiaphiyọ kẹ wẹ? (Ni uhoho na.)

¹¹ Enẹna gbe roro kpahen obo re cha phia vwẹ obaro na siẹrẹ enana eje de vwoba nu. Baibol na tare nẹ Ọmemama na “phi iroro rẹ arhọ ri bẹdẹ phihọ evun rẹ” ubiudu avwanre. (Agh 3:11) Roro kpahen oborẹ ọnana mudiaphiyọ kẹ wẹ, ọtiọyen ji te oyerinkugbe rẹ owẹ vẹ Jihova vwori. Ọbe ri Draw Close to Jehovah, aruọbe 319, ta ota nana rọ vọnre vẹ omavwerhovwẹn, ọ da ta: “E de rhi yerin ukpe ujorin buebun, uriorin buebun, oduduru buebun, tobọ ji te ima buebun re, erianriẹn rẹ avwanre che vwo kpahen Jihova che kodo vrẹ ọ rẹ avwanre vwori enẹna. Ẹkẹvuọvo a je cha mrẹ nẹ o vwo erọnvwọn iyoyovwin  efa buebun ro fori ne yono kpahen. . . . Erọnvwọn buebun re fẹnẹ ohwohwo, re je vọn vẹ omavwerhovwẹn ra sa vwẹ ẹwẹn roro enẹna-a, yen a cha mrẹ vwẹ eyeren ri bẹdẹ na​—ẹkẹvuọvo oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ ọ ri Jihova rọ cha rha kpẹkpẹ phiyọ ọkieje na yen cha ma vwerhoma.” Jẹ e vwo yono Ota rẹ Ọghẹnẹ kpobarophiyọ na, erọnvwọn efa vọ yen a sa hiẹ guọnọ?

12. Mavọ yen avwanre sa vwọ tẹnrovi idjuvwu na? Djudje rọyen.

¹² Jihova “obenu ọ dia,” emerha rẹ ọnana yen Baibol na vuẹ avwanre kpahen. (Aiz 33:5) Baibol na vuẹ avwanre emu igbevwunu kpahen Jihova kugbe ẹbẹre rẹ ukoko rọyen rọhẹ odjuvwu. (Aiz 6:​1-4; Da 7:​9, 10; Ẹvw 4:​1-6) Kerẹ udje, avwanre se se kpahen erọnvwọn igbevwunu rẹ Izikiẹl mrẹre vwẹ emramrẹ, ọ da ta: “Idjuvwu na de rhie phihọ, me da mrẹ emramrẹ rẹ Ọghẹnẹ.”​—Izi 1:1.

13. Die yen vwerhen owẹ oma kpahen oborẹ Jesu ruẹ vwẹ odjuvwu enẹna, kirobo ra niyẹnrẹn rọyen vwẹ Hibru 4:​14-16?

¹³ Ji roro kpahen oborẹ Jesu ruẹ vwẹ odjuvwu enẹna kerẹ Ovie rẹ avwanre kugbe Orherẹn Rode rọ vọnre vẹ arodọnvwẹ. Wan oma rọyen ke se “sikẹrẹ ekete rẹ ẹse re muwan rọye-en” na, je rẹ Ọghẹnẹ vwẹ ẹrhovwo vwọ kẹ arodọnvwẹ kugbe ukẹcha “vwẹ ọke ro fori.” (Se Hibru 4:​14-16.) E jẹ avwanre vwẹ kẹdi kẹdẹ vwo roro kpahen oborẹ Jihova vẹ Jesu rure, kugbe oborẹ ayen ji ruẹ kẹ avwanre enẹna. E jẹ ẹguọnọ rẹ ayen dje kẹ avwanre mu avwanre vwọ wiowian rẹ Uvie na vẹ oruru, je vwẹ ẹga kẹ Jihova nẹ otọ rẹ ubiudu rhe.​—2Kọ 5:​14, 15.

14. Ọrhọ yen emuọvo ro me yovwin re se ru vwo djephia nẹ e vwo ọdavwaro kpahen oborẹ Jihova vẹ Jesu ru kẹ avwanre? (Ni uhoho na.)

¹⁴ Idjerhe ọvo ro me yovwin re vwo dje ọdavwaro phia kpahen oborẹ Ọghẹnẹ vẹ Jesu ru kẹ avwanre yen, a vwọ davwẹngba vwọ cha  ihwo efa uko rhe vwọ dia Iseri ri Jihova kugbe idibo ri Jesu. (Mt 28:​19, 20) Ọnana yen oborẹ ọyinkọn Pọl ruru vwo dje ọdavwaro phia kpahen oborẹ Ọghẹnẹ vẹ Kristi ru vwọ kẹ. Ọ riẹnre nẹ Jihova guọnọre nẹ “koka koka rẹ ihwo ejobi vwo usivwin, ayen mi ji vwo erianriẹn ọgbagba rẹ uyota na.” (1Ti 2:​3, 4) O muomaphiyọ iruo rẹ aghwoghwo na rọ sa vwọ vwẹ ukẹcha kẹ ihwo buebun, rere o se vwo “sivwin evo.”​—1Kọ 9:​22, 23.

15. Vwo nene obo rehẹ Une rẹ Ejiro 1:​2, die yen cha kẹ avwanre omavwerhovwẹn?

¹⁵ Ohwo ro vwo “aghọghọ vwẹ evun rẹ urhi rẹ Ọrovwohwo, urhi rọye na kọye o roro te ason te uvo” ọyen ọbuine na tare nẹ oma vwerhan, ro ji phikparobọ. (Un 1:​1-3.) Joseph Rotherham vwọ ta ota kpahan ẹkpo ri Baibol nana vwẹ ọbe rọyen re se Studies in the Psalms, ọ da ta: “Ofori nẹ ohwo vwo omavwerhovwẹn kpahen odjekẹ ro nẹ obọ rẹ Ọghẹnẹ rhe rere ọ guọnọ, yono, je nabọ ghwọrọ ọke vwo roro kpahọn.” Ọ da je vwọba nẹ, “ọsoso ẹdẹ ọvo da wanvrẹ, ohwo se Baibol na-a, jọ ghwọrọ ẹdẹ yena kufia.” Wọ sa mrẹ omavwerhovwẹn vwẹ eyono ri Baibol na siẹrẹ wọ da davwẹngba vwo vwo ẹruọ rẹ ikuegbe eghanghanre rehẹ evun rọyen je mrẹ oborẹ ayen vwo churobọ si ohwohwo. Mavọ yen ọ vwerhoma te, ra vwọ hiẹ ota rẹ Ọghẹnẹ kokodo!

16. Die yen e che yono vwẹ uyovwinrota rọ vwọ kpahen ọnana?

¹⁶ Iyota eghanghanre ri Jihova yono avwanre vwẹ Ota rọyen, gan nọ rẹ avwanre de jẹ ẹruọ rayen evwo-o. Vwẹ uyono rọ vwọ kpahen ọnana, a cha fuẹrẹn uyota okokodo ọvo rọ dia uwevwin rẹ ẹga rẹ ẹwẹn rode ri Jihova, ri Pọl djisẹ rọyen vwẹ ileta ro si rhe Inenikristi ri Hibru. E jẹ ẹfuẹrẹn rẹ uyovwinrota yena kẹ wẹ uvi rẹ aghọghọ.