Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 45

Nen tic m’ibetimo i hekalu mi tipo pa Yehova ni rwom ma pire tek

Nen tic m’ibetimo i hekalu mi tipo pa Yehova ni rwom ma pire tek

“Wurwo ni Ng’atu m’ucwiyo polo ku ng’om.”—NYU. 14:7.

WER 93 Pok mugisa iwi coko mwa

I ADUNDO a

1. Malaika moko ubeyero ang’o, wec parene ubecweli nitimo ang’o?

 KA NWANG’U malaika moko ubeweco i beng’i, nyo iromo winje? I andha, tin malaika moko ubeweco i bang’ ‘thek ceke, suru, dhok man kodhi dhanu.’ Ebeyero ang’o? Ebeyero kumae: “Wulwor Mungu man wumii ire dwong’ . . . Wurwo ni Ng’atu m’ucwiyo polo ku ng’om.” (Nyu. 14:6, 7) Yehova kende re ma tie Mungu mandha, ma dhanu ceke ucikiri nirwo ire. Watie ku foyofoc lee pilembe emiyo iwa rwom ma segi mi timo ire thier i hekalu pare ma dit mi tipo!

2. Hekalu pa Yehova mi tipo utie ang’o? (Nen bende sanduku ma thiwiye tie, “ Etie ngo.”)

2 I andha hekalu mi tipo utie ang’o, man wacopo nwang’u lembe ma jukoro i wiye kani? Etie ngo ot ma nwang’ere kaka moko. Ento etie yub ma Yehova umaku kara watim ire thier i ayi ma foyo iye, ma yubne ujengere iwi lam mi jamgony ma Yesu uthiero. Jakwenda Paulo ukoro lembe i wiye i barua m’ekiewo ni Jukristu ma Juebrania mi rundi ma kwong’a ma gibino kwo i Yudea. b

3-4. Ang’o m’ubino dieng’o cwiny Paulo i kum Jukristu ma Juebrania, man ekonyogi ke nenedi?

3 Pirang’o jakwenda Paulo ukiewo barua ni Jukristu ma Juebrania mi Yudea? Copere nia pi thelembe ario ma dongo ma e: Mi kwong’o, pi nitielo cwinygi. Ju dupa m’i kindgi ugam udongo i dini mi Juyahudi. Copere nia judong dini migi ma con ubed unywarugi pilembe gidoko Jukristu. Pirang’o? Pilembe Jukristu gibino mbe kud hekalu ma dwong’ ma gicopo timo thier i iye, kadi ku pemlam ma gicopo wang’u lam i wiye ni Mungu, kadi ku julam ma romo konyogi. Lembuno romo turo cwiny julub pa Kristu man romo kwiyo yiyoyic migi. (Ebr. 2:1; 3:12, 14) Copere bende nia jumoko m’i kindgi umito gidok kendo i dini mi Juyahudi.

4 Mir ario, Paulo upoyo wi Jukristu ma Juebrania nia gibino timo ngo kero pi ninyang’ i ponji ma nyen kunoke ma thuc, niwacu “cam ma nwang’” ma nwang’ere i Lembe pa Mungu. (Ebr. 5:11-14) Ubenen kamaleng’ nia jumoko m’i kindgi ubino moko asu i kum Cik pa Musa. Re Paulo ukoro igi nia lam ma Cik ubed ukwayu copo ruco ngo dubo. Pieno re ma “juketho [Cikne] cen.” I ng’eye, eponjogi ku lemandha moko ma thuc. Epoyo wigi i kum “genogen ma ber” m’ujengere iwi lam ma Yesu uthiero, ma tie lam ma romo konyogi andhandha nicoro “ceng’ini i vut Mungu.”—Ebr. 7:18, 19.

5. Ukwayu watim ang’o pi ninyang’ i lembe ma jukoro i buku mi Juebrania, man pirang’o?

5 Paulo ukoro ni umego pare ma Juebrania thelembe m’uketho thier ma gibetimo calu Jukristu usagu ma gibed gitimo con. Lembe m’ubed ukwayere i dini mi Juyahudi ubino kende kende “tipopiny mi gin ma bibino, ma re mandhane utie Kristu.” (Kol. 2:17) Tipopiny utie kende kende ayi pa piny moko, etie ngo pinyne mandha. Kumeno bende, kite ma Juyahudi gibed gitimo ko thier ni Mungu con ubino kende kende tipopiny, ma piny mandhane bibino. Kara watim thier ni Yehova i ayi ma foyo iye, ukwayu wanyang’ i yub m’emaku kara dubo mwa uwekere. Dong’ wakepor “tipopiny” (ma tie kite ma Juyahudi gibed gitimo ko thier con) ku “[piny] mandhane” (ma tie kite ma Jukristu gibetimo ko thier), calu ma jukoro i buku mi Juebrania. E wabinyang’ cuu i kum hekalu mi tipo man i kum kite m’egwaku ko kumwa.

HEMA

6. Hema mi cokiri ubed ukonyo Juisrael nenedi?

6 Tipopiny. Wec pa Paulo ujengere iwi hema ma Musa uyiko i oro 1512 W.N.Y. (Nen kart ma thiwiye tie, “Tipopiny—Pinyne mandha.”) Hema ubino giedo moko ma Juisrael gibed giwotho ko i wigi saa ceke ma gibedagu kagonjo. Gitiyo kude pi oro ma romo kago dak abic (500) nitundo ma jugiero hekalu mi Yeruzalem. (Ai 25:8, 9; Wel 9:22) “Hema mi cokri” maeno ubino kabedo ma dit m’ubed ukonyo Juisrael nicoro i vut Mungu, nithiero ire lam man nirwo ire. (Ai 29:43-46) Ento, hema ubed unyutho bende ayi pa piny moko ma ber nisagu ma bibino pi Jukristu.

7. Hekalu mi tipo ucaku tic awene?

7 Pinyne mandha. Hema mi rundi ma con ubino “tipopiny mi gin m’i polo,” man ebed enyutho hekalu ma dit mi tipo pa Yehova. Paulo uyero nia “hema maeni utie giranyutha pi saa ma kawoni.” (Ebr. 8:5; 9:9) Eno ubenyutho nia i saa m’ebekiewo barua ni Juebrania, nwang’u dong’ Jukristu gibetimo thier ni Mungu i hekalu mi tipo m’ucaku tic i oro 29 N.N.Y. I oro maeno, Yesu ulimo batizo, tipo ma leng’ uwire, man ecaku timo calu “jalam ma dit ma dwong’” pa Yehova i hekalu mi tipo. cEbr. 4:14; Tic. 10:37, 38.

JALAM MA DIT

8-9. Nimakere ku Juebrania 7:23-27, tung’ tung’ ma lee ma kani m’utie i kind julam ma dongo mir Israel ku Jalam ma dit ma dwong’ ma Yesu Kristu?

8 Tipopiny. Jalam ma dit ubed ucungo kaka dhanu i wang’ Mungu. Saa ma jubeyabu dhu tic i hema, Yehova ung’iyo Arun ubed ni jalam ma dit ma kwong’a mir Israel. Ento calu ma Paulo ukoro, “dhanu dupa gibed giwiliri awila nibedo julam pilembe tho ubed ucerogi nimediri ku ticne.” d (Som Juebrania 7:23-27.) Calu ma julam maeno gibino bende ku dubalaga, gibed githiero lam pi dubo migi. Eno utie tung’ tung’ ma lee m’utie i kind julam ma dongo mir Israel ku Jalam ma dit ma dwong’ ma Yesu Kristu.

9 Pinyne mandha. Calu jalam mwa ma dit, Yesu Kristu utie “jatic . . . mi hema mandha ma Yehova re m’uguro ento dhanu ngo.” (Ebr. 8:1, 2) Paulo ukoro nia “calu [Yesu] kwo rondo ku rondo, ng’atu moko mbe ma biwile i tic pare mi lamulam.” Emedo nia Yesu utie ng’atu “ma leng’, m’ukoc bor ku judubo” man nia tung’ ku julam ma dongo mir Israel, “embe ku yeny mi bethiero lam kubang’ ceng’” pi dubo pare. Kawoni wakewec iwi tung’ tung’ m’utie i kind pemlam man lam i saa ma gibino tipopiny man ma gitie pinyne mandha.

PEMLAM MAN LAM

10. Lam ma jubed juthiero iwi pemlam mi mola ubino tipopiny mir ang’o?

10 Tipopiny. Jubed juketho pemlam mi mola woko atira i wang’ dhugola mi hema pi niwang’u lam mi lei ma jubethiero ni Yehova. (Ai 27:1, 2; 40:29) Ento lam maeno ubed uketho ngo dubo mi dhanu uwekere zoo wi zoo. (Ebr. 10:1-4) Lam mi lei ma jubed juthiero thiri thiri i hema ubino tipopiny mi lam acel kende ma biruco dubo ceke mi dhanu.

11. Yesu uthierere iwi pemlam ma kani? (Juebrania 10:5-7, 10)

11 Pinyne mandha. Yesu ugam ung’eyo nia Yehova uore iwi ng’om pi nithiero kwo pare calu lam mi jamgony pi dhanu. (Mat. 20:28) Pieno i saa mi batizo pare, ewodhere zoo pi nitimo yeny pa Yehova. (Yoh. 6:38; Gal. 1:4) Yesu uthierere iwi pemlam mi lapor m’ubenyutho “yeny” pa Mungu m’umito nia Wode uthier kwo pare ma leng’. Yesu uthiero kwo pare “wang’ acel pi nja” pi nidunyo kunoke niumo dubo pa ng’atu moko ci m’ubenyutho yiyoyic i Kristu. (Som Juebrania 10:5-7, 10.) Kawoni lundo wakenen thelembe mi kusika mi hema.

KAMALENG’ MAN KAMALENG’ M’USAGU

12. Ng’a m’ubed umondo i kusikaman mi hema?

12 Tipopiny. Jupoko i hema man i hekalu ma judok jugiero i ng’eye i Yeruzalem zoo i ayi ma rom. Kusika ubino ario i igi: “Kamaleng’” ku “Kamaleng’ m’usagu;” jupoko kindgi ke ku ridho ma juketho dheyo i kume. (Ai 26:31-33; Ebr. 9:2-5; nen korolembe mi there.) I Kamaleng’ jubed juketho tiend thala mi mola ma kwar, pemlam mir udok ma ng’wice ng’ar, man meza mi mukathi m’anyutha. “Julam ma juwiro” kendgi re ma gibed gimondo i iye pi nitimo tic migi mi lamulam. (Wel 3:3, 7, 10) I Kamaleng’ m’usagu lundo jubed juketho sanduku mi lembariba mi mola ma kwar m’ubed unyutho bedonuti pa Yehova. (Ai 25:21, 22) Jalam ma dit kende re m’ubed ukadhu i ng’ey ridho pi nimondo i Kamaleng’ m’usagu i Ceng’ mir adunya. (Law. 16:2, 17) Kubang’ oro, ebed emond i iye ku rimb lei pi nitimo adunya pi dubo pare man mi thek ceke mir Israel. Tokcenne, ku kony mi tipo ma leng’ Yehova unyutho thelembe ma tap mi piny maeno m’ubino i hema.—Ebr. 9:6-8.

13. Kamaleng’ man Kamaleng’ m’usagu mi hema ubenyutho ang’o i andha?

13 Pinyne mandha. Tipo ma leng’ uwiro julub pa Kristu ma wendgi nok kende, man gitie ku winjiri ma segi ku Yehova. Jukristu maeno ma wendgi elufu dak acel pier ang’wen wi ang’wen (144 000) gibibedo julam karacelo ku Yesu i polo. (Nyu. 1:6; 14:1) Kamaleng’ mi hema ubenyutho rwom ma segi ma gitie ko wot mi tipo pa Mungu saa ma gin’iwi ng’om. (Rum. 8:15-17) Kamaleng’ m’usagu ke ubenyutho polo ma Yehova bedo i iye. “Ridho” m’upoko kind Kamaleng’ ku Kamaleng’ m’usagu lundo ubenyutho kum mi ring’kum ma Yesu ubino ko, m’ubed ucere nimondo i polo calu Jalam ma dit ma dwong’ mir hekalu mi tipo. Saa m’emiyo kumene ni lam pi dhanu, eyabu yo mi kwo m’i polo ni Jukristu ceke ma juwiro. Gicikiri bende niweko kumgi mi ring’kum pi ninwang’u sukulia maeno. (Ebr. 10:19, 20; 1 Kor. 15:50) I ng’ey ma Yesu ucer, emondo i Kamaleng’ m’usagu mir hekalu mi tipo, ma tie kaka ma Jukristu ma juwiro ceke gicuku nwang’e i iye.

14. Nimakere ku Juebrania 9:12, 24-26, ang’o m’uketho yub ma Yehova umaku pir hekalu mi tipo uloyo zoo?

14 Kawoni wacopo neno kamaleng’ nia yub ma Yehova umaku pi thier ma leng’ m’ujengere iwi lam mi jamgony man iwi tic mi lamulam pa Yesu Kristu, uloyo zoo. Jalam ma dit mir Israel ubed umondo ku rimb lei ma jubethiero i Kamaleng’ m’usagu ma jutimo ku cing’. Yesu ke umondo “i polo ku kume,” m’utie kabedo ma leng’ nisagu zoo, pi ninyuthere i wang’ Mungu. Kuca, ewok enyutho nia emiyo kwo pare ma leng’ piwa ‘pi nikabu dubo cen nikadhu kud i lam m’ethierere ko en gire.’ (Som Juebrania 9:12, 24-26.) Lam maeno utie ku copo mi ruco dubo mwa ceke pi nja. Calu ma wabineno i ng’eye, wan ceke wacopo timo thier ni Yehova i hekalu pare mi tipo, kadok watie ku genogen mi kwo i polo kunoke iwi ng’om.

LELAGANG’

15. Ng’a m’ubed utimo i lelagang’ mi hema?

15 Tipopiny. Hema ubino ku lelane; ebino lela ma jugoyo gang’ i kume man julam gibed gitimo tic migi mi lamulam i iye. Piny m’ubed ubedo i lelagang’ne ubino pemlam ma dit mi mola mi lam m’awang’a karacelo ku jamlogo mi mola ma julam gibed gilogo ko pi nidwokiri leng’ i wang’ nitimo tic migi. (Ai 30:17-20; 40:6-8) Hekalu ceke ma judok jugiero i ng’eye ubino bende ku lelagang’ ma yo woko ma dhanu m’ubino ngo julam de ubed umondo i iye pi nirwo ni Mungu.

16. Ng’a m’ubetimo i lelagang’man mir hekalu mi tipo?

16 Pinyne mandha. I wang’ nicibedo julam karacelo ku Yesu i polo, dong umego pa Kristu ma juwiro gibetimo ni Mungu ku bedopwe i lelagang’ ma yor i iye mir hekalu mi tipo. Jamlogo ma dit m’ubino i hema man i hekalu ubemiyo igi man iwa bende, poyowic ma pire tek ma nia wacikara nibedo m’umbe cilo i thenge mi tipo man mi kurajo. Ka dong’ “udul ma dit” ma gibediko cing’gi kud umego pa Kristu ma juwiro ke gibetimo thier migi kani? Jakwenda Yohana uneno “gicungo i wang’ komker” ma iwi ng’om keni ubenyutho lelagang’ ma yo woko, kaka ma ‘gibetimo iye tic ma leng’ [ni Mungu] dieceng’ ku diewor i hekalu pare [mi tipo].’ (Nyu. 7:9, 13-15) Wabefoyo Yehova lee pilembe emiyo iwa rwom mi timo ire thier ma leng’ i hekalu pare!

RWOM MWA MI TIMO THIER NI YEHOVA

17. Watie ku rwom mi thiero lam ma kani ni Yehova?

17 Tin, Jukristu mandha ceke gitie ku rwom mi thiero lam ni Yehova nikadhu kud i saa migi, kero migi, man jamcing’gi ma gibetiyo ko pi nikonyo tic mi Ker ucidh i wang’e. Calu ma Paulo uyero ni Jukristu ma Juebrania, “saa ceke [wacopo thiero] ni Mungu lam mi pak m’uai kud i dhogwa m’ubetuco kamaleng’ pi nyinge.” (Ebr. 13:15) Wacopo nyutho nia wabeneno rwom maeno ni gin ma pire tek nwang’u wabetimo ceke ma wacopo i tic pa Yehova.

18. Nimakere ku Juebrania 10:22-25, wacikara ngo niweko ang’o, man wacikara ngo niwil kud ang’o?

18 Som Juebrania 10:22-25. Ceng’ini i ajiki mi barua ma Paulo ukiewo ni Juebrania, eweco iwi lembe ma tung’ tung’ m’ugwaku kum thier mwa ma wacikara ngo niweko. Lembene uketho i iye nicoro i vut Yehova ku yore mi rwo, nimiyo lembatuca ma kamaleng’ mi genogen mwa, nidikara karacelo i coko, man nijukara i kindwa “lee nisagu, kum wabeneno nia ceng’ [pa Yehova] udhingo.” Ceng’ini i ajiki mi buku mi Lembanyutha lundo, malaika pa Yehova uyero wang’ ario kumae: “Rwo ni Mungu;” eno ke pi niketho nwoc. (Nyu. 19:10; 22:9) Dong’ kud wawil nyanok de ku lemandha ma thuc ma waponjo iwi hekalu ma dit mi tipo pa Yehova kadi ku rwom ma segi ma watie ko mi timo thier ni Mungu mwa ma dwong’!

WER 88 “Nyuth ira yo peri”

a I kind ponji ma thuc mi Biblia, acel utie m’uweco iwi hekalu ma dit mi tipo pa Yehova. Hekalu maeno utie ang’o? Thiwiwec maeni uweco iwi lembe m’ugwaku kum hekalune, calu ma jukoro i buku mi Juebrania. Dong’ wek ekonyi kara imediri ninyutho foyofoc ni Yehova pi rwom m’itie ko mi timo ire thier.

b Pi nineno lembe ma dongo mi buku mi Juebrania, nen video ma thiwiye tie Wec mir acaki iwi buku mi Juebrania, i jw.org.

c I Lembagora mi Jugiriki mi Jukristu zoo juweco iwi Yesu calu Jalam ma dit i buku mi Juebrania kende.

d Nimakere ku buku moko m’ukoro lembe iwi Biblia, copere nia i saa ma jubenyotho hekalu mi Yeruzalem i oro 70 N.N.Y., nwang’u julam ma dongo mir Israel udoko 84.

f Nen sanduku ma thiwiye tie, Comment l’esprit a révélé la signification du temple spirituel i Otkur ma Wiw mi nindo 15, dwi mir 7, 2010, mba. 22.